img
Loader
Beograd, 25°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Južnjačka uteha

09. novembar 2011, 22:04 Đorđe Matić
Copied

Tamo krajem osamdesetih, u ono doba kratkog proplamsaja obećanja o obilju (u pučkoj mitologiji znano i kao „Antina godina“) po prvi put je, osim raznih, potrebnih i nepotrebnih stvari, osim skupih kvalitetnih odnosno bjelosvjetskih vašarskih „džidža“, postao dostupan i širi izbor pića, alkoholnih jakako, dotad rezerviranih za privilegirane. Osim najprestižnijih, prvi put, čini se, vrijeme je donijelo ovdje i one dotad manje poznate, jake anglosaksonske špirite – viskije i burbone.

Da ne ulazimo sad u alkemijski misteriozne tajne razlika između dva tipa špirita, puno dubljih od standardnih dihotomija u geografiji, kulturi (Britanci vs. Ameri, uže, Kelti vs. Francuzi), sastojcima, pečenju, skladištenju i slično – ali generacija verzirana kao nijedna u pop-referencama, u žanrovskom filmu i općoj prekooceanskoj semiotici, napravila je odmah spontan izbor.

Viskiji su otpali u startu. Nekako uvijek više stvar za „direktore“ našeg tipa, za „predstavništva“, „poslovne goste“ i cijelu tu menažeriju. Zbog toga, ali još više čitajući Tirketa, uz filmove Voltera Hila i fotografije svjetskih rokenrolera, mi smo dakako izabrali – burbon.

U isto doba, da se doda malo konteksta, ovi „tekući predmeti želja“ nisu se štoviše morali kupovati samo u trgovinama – po prvi put su ih i kafići imali. Svaki bolji držao je arsenal, ponosno isturen iza šanka, naopako izvješenih masivnih boca od 7 dl („kvorter“ kako kažu Ameri), sa sistemom za točenje pri kojem se časa pritišće odozdo uz pričvršćeni mehanizam s duplim dnom i kapaljkom – sve sjajeće i privlačno kao Ali-babina pećina ili kao film Koktel. Nisu to bile male promjene.

Pa smo tako u jednom kafeu u zagrebačkoj Tkalčićevoj ulici krenuli s degustiranjem – svaki put po novi tip, novi okus, prelazak na drugi ili vjernost jednom. Uz Jack Daniels naravno, najrokerskiji i najprestižniji od svih burbona, pio se Four Roses (u eri Guns’n’Roses pak), pa Jim Beam, sa sve staklenom drškom na grliću, da se nosi na prstu, Wild Turkey i drugi – isparilo mi je u međuvremenu.

Svi burboni dolazili su s američkog Juga a nijedan nije pasao na jeziku i u grlu kao onaj s Jugom u imenu: Southern Comfort – „Južnjačka utjeha“.

Iako strogo gledano „liker“ – s dodatkom burbona, on je jedna od onih pojava gdje „dodatak“ određuje cjelinu više nego osnova. Kao neka „američka medovina“, valjda i po tome blizak Slavenima – sladak, gust a jak, Komfort se primio istog časa. Burboni se, striktno uzevši, ne piju s ledom, ali SC je idealan baš takav – kad se onoliko slatko razblaži hladnim i vodenim, kad se nektar prelije preko ledenih kocaka a čaša malo zavrti da se sve pomiješa – dobije se potpuno novi, ničemu usporediv šmek.

Napravljen u Nju Orleansu, gradu čuda i misterija, koji da ništa drugo nije izmislio osim dvoje – džeza i slatkog burbona, spojivši ih zauvijek svirkom u klubovima Bourbon Streeta – već bi bilo mnogo. Preljevalo bi se, da tako velimo, od obilja. Komfort je, pa skoro, i kao neka metafora Juga Sjedinjenih država: miješaju se, dobrodošlo, slatko i ljepljivo, od šećera i znoja, sve čulno, omamljeno, erotično. Dok ne udari tamna strana: iza slatke namame – pojavit će se u izmaglici njen zloduh, strašan kao kreolski đavo, s provalije ovisnosti, halucinacija i mraka. Sljepljeno sve, i užitak i kazna, ponovno i nerazdvojivo.

Previše skloni Komfortu zato imaju problem, a njegova aroma najpreciznija je indikacija: „jao, paše mu slatko“, reagirao je užasnuto i rezignirano, sa insajderskim znanjem, jedan beogradski kroner na moju začuđenost da čuvena ispičutura Šejn Mekgauen iz grupe Pougs pije martini, a ne recimo neki keltski viski ili crni ginis.

Izgleda da je u nekom stadiju pića, slatko još jedino što izmučena unutrašnjost tijela i papile u ustima primaju – varajući se da je s tom prevarnošću i ono što ubija manje teško, da se lakše podnosi. To je faza iza koje često nema dalje.

Tako je i Dženis Džoplin, delikatna, ranjena duša, Južnjakinja i čuveni pilac SC-a, nakon godina ovisnosti o šećeru Juznjačke utjehe otišla dalje – niže. Onako kako joj je gorčilo u životu sve više, sa plemenitog je slatkog sišla u onaj drugi, ubojiti, smeđi „šećer“.

Ni Comfort nije više pružao utjehu, južnjačku ili bilo koju drugu.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vreme uživanja

Vreme uživanja

25.jun 2025. Nebojša Broćić

Moji izbori

19.jun 2025. Bojana Rubinjoni

Lepota čitanja

11.jun 2025. Bojana Šumonja

Parče Menhetna

04.jun 2025. Nebojša Broćić

Moj komunizam

28.maj 2025. Aleksandar Marković

Portugal Unplugged

Komentar

Komentar

Nasilje je počelo u 21:42 – pre trinaest godina

Pobunjeni studenti i narod mogu da bace pokoju kamenicu, ali ne mogu biti zbilja „nasilni“. Jer, Srbija je odavno u modusu samoodbrane od režimskog nasilja, onog koje uništava i briše živote

Nemanja Rujević

Komentar

Vidovdan, dan posle: Studenti, hvala i nema nazad

Kome smeta generalni ton u kom se odvijao jučerašnji protest “Vidimo se na Vidovdan”, nek se seti: 28. juna 2025. godine pod pendrecima su krvarile glave jer je Aleksandar Vučić “branio” zapišani, smrdljivi vašar u koji je pretvorio Pionirski park. Nemamo druge studente koji će vam se više svideti. Ovo je jedina prilika da se oslobodimo represivnog režima, druge biti neće

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Kvantni skok u srpsku budućnost: Maketa za Ekspo 2027. u Surčinu

Pregled nedelje

Ekspo kao Surčinski klan

Ekspo je za naprednjačku elitu razlog da dobro potegne. Pogotovo što sluti da će im to čerupanje narode i države biti poslednji valcer. Posle kud koji mili moji

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1799
Poslednje izdanje

Vojska i municija

Muke “vrhovnog komandanta” Pretplati se
Kulturna politika

Čitajte ratne i druge zločince

Košarka

Skupocena pojačanja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure