img
Loader
Beograd, 26°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Južnjačka uteha

09. новембар 2011, 22:04 Đorđe Matić
Copied

Tamo krajem osamdesetih, u ono doba kratkog proplamsaja obećanja o obilju (u pučkoj mitologiji znano i kao „Antina godina“) po prvi put je, osim raznih, potrebnih i nepotrebnih stvari, osim skupih kvalitetnih odnosno bjelosvjetskih vašarskih „džidža“, postao dostupan i širi izbor pića, alkoholnih jakako, dotad rezerviranih za privilegirane. Osim najprestižnijih, prvi put, čini se, vrijeme je donijelo ovdje i one dotad manje poznate, jake anglosaksonske špirite – viskije i burbone.

Da ne ulazimo sad u alkemijski misteriozne tajne razlika između dva tipa špirita, puno dubljih od standardnih dihotomija u geografiji, kulturi (Britanci vs. Ameri, uže, Kelti vs. Francuzi), sastojcima, pečenju, skladištenju i slično – ali generacija verzirana kao nijedna u pop-referencama, u žanrovskom filmu i općoj prekooceanskoj semiotici, napravila je odmah spontan izbor.

Viskiji su otpali u startu. Nekako uvijek više stvar za „direktore“ našeg tipa, za „predstavništva“, „poslovne goste“ i cijelu tu menažeriju. Zbog toga, ali još više čitajući Tirketa, uz filmove Voltera Hila i fotografije svjetskih rokenrolera, mi smo dakako izabrali – burbon.

U isto doba, da se doda malo konteksta, ovi „tekući predmeti želja“ nisu se štoviše morali kupovati samo u trgovinama – po prvi put su ih i kafići imali. Svaki bolji držao je arsenal, ponosno isturen iza šanka, naopako izvješenih masivnih boca od 7 dl („kvorter“ kako kažu Ameri), sa sistemom za točenje pri kojem se časa pritišće odozdo uz pričvršćeni mehanizam s duplim dnom i kapaljkom – sve sjajeće i privlačno kao Ali-babina pećina ili kao film Koktel. Nisu to bile male promjene.

Pa smo tako u jednom kafeu u zagrebačkoj Tkalčićevoj ulici krenuli s degustiranjem – svaki put po novi tip, novi okus, prelazak na drugi ili vjernost jednom. Uz Jack Daniels naravno, najrokerskiji i najprestižniji od svih burbona, pio se Four Roses (u eri Guns’n’Roses pak), pa Jim Beam, sa sve staklenom drškom na grliću, da se nosi na prstu, Wild Turkey i drugi – isparilo mi je u međuvremenu.

Svi burboni dolazili su s američkog Juga a nijedan nije pasao na jeziku i u grlu kao onaj s Jugom u imenu: Southern Comfort – „Južnjačka utjeha“.

Iako strogo gledano „liker“ – s dodatkom burbona, on je jedna od onih pojava gdje „dodatak“ određuje cjelinu više nego osnova. Kao neka „američka medovina“, valjda i po tome blizak Slavenima – sladak, gust a jak, Komfort se primio istog časa. Burboni se, striktno uzevši, ne piju s ledom, ali SC je idealan baš takav – kad se onoliko slatko razblaži hladnim i vodenim, kad se nektar prelije preko ledenih kocaka a čaša malo zavrti da se sve pomiješa – dobije se potpuno novi, ničemu usporediv šmek.

Napravljen u Nju Orleansu, gradu čuda i misterija, koji da ništa drugo nije izmislio osim dvoje – džeza i slatkog burbona, spojivši ih zauvijek svirkom u klubovima Bourbon Streeta – već bi bilo mnogo. Preljevalo bi se, da tako velimo, od obilja. Komfort je, pa skoro, i kao neka metafora Juga Sjedinjenih država: miješaju se, dobrodošlo, slatko i ljepljivo, od šećera i znoja, sve čulno, omamljeno, erotično. Dok ne udari tamna strana: iza slatke namame – pojavit će se u izmaglici njen zloduh, strašan kao kreolski đavo, s provalije ovisnosti, halucinacija i mraka. Sljepljeno sve, i užitak i kazna, ponovno i nerazdvojivo.

Previše skloni Komfortu zato imaju problem, a njegova aroma najpreciznija je indikacija: „jao, paše mu slatko“, reagirao je užasnuto i rezignirano, sa insajderskim znanjem, jedan beogradski kroner na moju začuđenost da čuvena ispičutura Šejn Mekgauen iz grupe Pougs pije martini, a ne recimo neki keltski viski ili crni ginis.

Izgleda da je u nekom stadiju pića, slatko još jedino što izmučena unutrašnjost tijela i papile u ustima primaju – varajući se da je s tom prevarnošću i ono što ubija manje teško, da se lakše podnosi. To je faza iza koje često nema dalje.

Tako je i Dženis Džoplin, delikatna, ranjena duša, Južnjakinja i čuveni pilac SC-a, nakon godina ovisnosti o šećeru Juznjačke utjehe otišla dalje – niže. Onako kako joj je gorčilo u životu sve više, sa plemenitog je slatkog sišla u onaj drugi, ubojiti, smeđi „šećer“.

Ni Comfort nije više pružao utjehu, južnjačku ili bilo koju drugu.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vreme uživanja

Vreme uživanja

16.јул 2025. Biljana Vasić

Ptica rugalica

Are you, are you Coming to the tree?

09.јул 2025. Miloš Zekić

Prađed mi je bio jači

Vreme uživanja 

02.јул 2025. Uroš Mitrović

Vimbldon

Vreme uživanja

25.јун 2025. Nebojša Broćić

Moji izbori

19.јун 2025. Bojana Rubinjoni

Lepota čitanja

Komentar

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević

Pregled nedelje

Orden Voje Šešelja sa bejzbol palicom

Kao što je Šešelj početkom devedesetih potezao pištolj na tadašnje studente, tako Vučić na njihove pobunjene kćerke i sinove danas poteže svoje batinaše.  Ista je to politika, samo prilagođena vremenu 

Filip Švarm  
Vidi sve
Vreme 1802
Poslednje izdanje

Ekskluzivno: Istraživanje Slobodana G. Markovića i Miloša Bešića o stavovima beogradskih studenata u plenumu

Šta sve nismo znali o njima Pretplati se
Politički život i smrt

Pobeđuje onaj ko poslednji ostane na nogama

Nemačka

Predratna zemlja

Požari u Srbiji

Ko da reaguje

Mediji

Kako se svetlo gasi bez alarma

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure