img
Loader
Beograd, 15°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Jugoslavija

29. децембар 2002, 03:03 Aleksandar Ćirić
Copied

E, prođe i to

Vekovni san južnoslovenskih plemena, zemlja za koju je palo ili položeno onoliko žrtava e da bi njihovi potomci uživali u slobodi, ukratko – tu tamnicu naroda baciše u mutnu Maricu. Najučeniji kazuisti, mahom isti oni koju su pronalazili najdublje i najtananije žilice korena iz kojih je nikla i dokazivali neminovnost njenog nastanka, sad otkrivaju isto, samo sasvim suprotno. Veštačka tvorevina, proizvod međunarodne zavere, dogovor pola-pola dvojice alkoholičara, Vinstona i Josifa, njihov poklon bačen u krilo onom belosvetskom vagabundu, Josipu. Sve uz pomoć podruma Vatikana i restorana moskovskog hotela Luks, naravno.

Kako god, potrajala je 73 ili 84 godine, zavisi od računanja: 1918–1991. u jednom ili 1918–2002. u drugom, „skraćenom“ slučaju. Koliko za jedan pristojan ljudski vek, taman da ima još onih koji su rođeni u jednoj, živeli u drugoj, dočekali unuke u trećoj, penzije u četvrtoj i najavu neke nove, pete države. Pa posle reci da ovde ne žive državotvorni narodi. Ili bar da im nije zanimljivo, u skladu s onom kineskom poslovicom. Pasoši će bar neko vreme, po već ustaljenom običaju, nadživeti i ovu, treću Jugoslaviju.

Ne bi se reklo da se oko nje, na izdisaju, mnogo žali. Čini se da je samo ona „velika“ bila upečatljiva dovoljno da proizvede jugonostalgiju, nekakav sindrom uglavnom svrstan negde između vrste emocionalnog poremećaja i krivičnog dela. Sa stanovišta sve one sitne doktorske boranije koja je na jugostrvini iznikla, dakako. Uostalom, većini paradržavnih tvorevina nastalih od 1991. naovamo zajednički je taj državno-političko-naučni napor da, ako je već nemoguće izbrisati, istorija dvadesetog veka na „zapadnom Balkanu“ bude nanovo napisana ili bar „autentično“ drukčije pročitana. Ništa nepoznato, novo ili neočekivano unazad sve do nastanka onog što danas nazivamo istorijskom naukom. Nije nov ni provincijalizam ovdašnjih novo-starih tumača prošlosti.

Tu bi se – u provincijalizmu – možda mogao naći razlog simptomatičnom odsustvu nekih vrsta činjenica u javnom opticaju. Na primer, da je pod trećom Jugoslavijom sadašnje stanovništvo nestajuće SRJ proživelo najduže razdoblje mira, ako zanemarimo onih „500“ godina pod Turcima. Da je SFRJ u jednom trenutku prekoračila prag srednje razvijene (evropske) zemlje i, istovremeno, uživala međunarodni ugled daleko iznad bilo koje stvarne, potencijalne ili hipotetički zamislive sopstvene veličine i moći. Da je bila nekakva multietnička, multikulturna, multikonfesionalna i uopšte multi-kulti država čiji su građani tridesetak godina mogli da putuju diljem sveta, bez viza. To jest, da je bila sve ono što bi sad svet od njenih ostataka – etnički čistih ili očišćenih – ponovo da napravi. Pod izvesnim uslovima, drukčijim pravilima i promenjenim „okolnostima“.

Pre no što će se u krvavom šenlučenju zbratimljenih naroda raspasti, ona Jugoslavija imala je nešto više od 22 miliona stanovnika. Među njima i gotovo dva miliona članova Saveza komunista Jugoslavije. Ako odbacimo maloletnike, uzrasnu, polnu ili ideološku „reakciju“ i ostale izuzetke, nije daleko od istine tvrdnja da je svaki šesti građanin treće Jugoslavije bio „komunista“. U isto vreme, sredinom osamdesetih, Kina je jedva uspela da u svoju Komunističku partiju upiše nešto više od 20 miliona članova što, srazmerno broju stanovnika, nije ni prineti ovdašnjem pravoverju a, izvesno je, i u trećem milenijumu nema teorije ni da mu se približi, a kamoli da ga dostigne.

Gde se dedoše onoliki komunisti ako ne u četnike, ustaše, baliste, domobrane, patriote, pravoslavce/katolike/muslimane, nacionaliste, svi đuture u – demokrate. I, valjda, običan svet. S obzirom na tu vrstu i razmere ovdašnje prevrtljivosti, pri čemu je pomenuta „partijska pripadnost“ samo jedan u mnoštvu bizarnih primera, ne treba se uzdati ni u dugotrajnost pojedinačnog pamćenja. Jugoslavija je, prosto, prošlost, koliko god i kakvih god ko uspomena na nju nosio, zatomljivao, krojio, gušio, preispitivao i probirao. Ili pažljivo, sentimentalno negovao. Problem sa njom jeste i, koliko god to glupavo zvučalo, problem svačijeg, pojedinačnog identiteta. Što se Srba i Crnogoraca tiče – ukoliko potraje Zajednica, Unija ili kako god se zvala ta originalna tvorevina – izvesno je da će imati bar jedan problem manje od Saotomljana i Prinsipljana. Ovi naši lakše se izgovaraju i brže dele.

Kada su komunisti posle rata onu drugu Jugoslaviju ubrzano tipizirali kao trulu-propalu-propalu-trulu, neko je smislio komentar: „Imalo, pa trulelo“. Ima još jedan, s ovom temom sasvim nepovezan vic. Ide, otprilike, ovako: Krenuo Milojica na vašar da proda kravu, a Radojica mu pravi društvo. Usput naiđu na govno, kojim povodom Radojica pita: „Je l’ Milojice, da mi daš kravu ako pojedem ovo govno?“ I, na potvrdan odgovor, pojede ga. Radojica, kajući se zbog olako prepuštene krave, jedva dočeka da naiđu na drugo govno: „A da mi vratiš kravu, ako sad ja izedem govno?“ Pa, na odgovor „’Oću“, pojede i on govno. Idu tako dalje neko vreme, dok (se) Radojica ne upita: „Je l’ bre, Milojice, što mi izedosmo ona govna?“ „Tja, a valjda zato što smo seljaci.“

Toliko o tome.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vreme uživanja

Vreme uživanja

16.јул 2025. Biljana Vasić

Ptica rugalica

Are you, are you Coming to the tree?

09.јул 2025. Miloš Zekić

Prađed mi je bio jači

Vreme uživanja 

02.јул 2025. Uroš Mitrović

Vimbldon

Vreme uživanja

25.јун 2025. Nebojša Broćić

Moji izbori

19.јун 2025. Bojana Rubinjoni

Lepota čitanja

Komentar

Komentar

Gazi i lomi proklete „blokadere“, kaže predsednik

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić abolira siledžije i ludake koji prebijaju i gaze studente, dok iste te studente hapsi. Narodu u pobuni više ni goli život nije zagarantovan – ali ceh će na kraju platiti ovaj režim

Nemanja Rujević

Komentar

Užički ustanak: Da li će protest na Đetinji izazvati poplavu?

Protesti u Srbiji  ne nameću više pitanja „da li“ i „ako”, oni su postali sistemski događaji. Trpeljivost u društvu preokrenula se u nezajažljivu potrebu za normalnošću, za pravnom državom

Andrej Ivanji
Otvaranje „Prokopa“ 2023. godine: Već mora na rekonstrukciju

Komentar

Nebulozni govor vlasti

Aleksandar Vučić više nije u stanju da povrati ravnotežu u pobunjenom društvu. To se najbolje vidi u ravni govora: nijedno njegovo baljezganje više ne prolazi

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1802
Poslednje izdanje

Ekskluzivno: Istraživanje Slobodana G. Markovića i Miloša Bešića o stavovima beogradskih studenata u plenumu

Šta sve nismo znali o njima Pretplati se
Nemačka

Predratna zemlja

Požari u Srbiji

Ko da reaguje

Mediji

Kako se svetlo gasi bez alarma

Srbija i Evropska unija

Interesi, realpolitika i cinizam

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure