img
Loader
Beograd, 4°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Strašne informacije

01. jun 2022, 22:57 Uroš Mitrović
Foto: pexells
Copied

U svom čuvenom antiutopijskom romanu 1984 Džordž Orvel je, pišem po sećanju, proročki ustvrdio kako koncept objektivne istine napušta naš svet, dočim su upravo laži te koje, u konačnici, ulaze u istoriju. Danas vlade širom sveta, mediji i razgranati tehnološki pipci moćnih nadnacionalnih korporacija manipulišu istinom, otvoreno fingiraju stvarnost i pumpaju svakojako ludilo u javni diskurs. Time presudno doprinose opštem zastrašivanju i sluđivanju ljudi. Strahovi i masovne psihoze kojima smo svi skupa izloženi u sadašnjem vremenu uveliko prevazilaze i najjezivije bajke koje su seljaci vekovima slušali i pričali okupljeni oko vatre.

Pandemija virusa kovid 19 harala je svetom u prethodne dve godine odnevši ogroman broj ljudskih života. Infodemija je, međutim, napravila još veći globalni haos. Masovno se širila panika; po društvenim mrežama i u medijima željnih tiraža i gledanosti puštane su dezinformacije, polufabrikati i najluđe teorije zavera, a tek poneki glas razuma probijao se kroz takvu zaglušujuću buku info nebuloza.

Sada je Putin “pobedio koronu”, kažu, a brutalnom ratnom četkom u Ukrajini prekrečio je sve nagomilane slojeve kovid psihoze. I po oprobanom receptu, gotovo svi mediji su, kao po komandi, krenuli iznova da terorišu građane širom sveta najavljujući globalnu kataklizmu, nuklearni rat, opštu destrukciju, glad, smrzavanje, krah berzi, globalnu recesiju, smak sveta…

Istraživanja pokazuju da prosečan čovek danas provodi najmanje četvrtinu svog budnog vremena zureći u mobilni telefon, što mu dođe nekih 4,3 sata dnevno. A ako se uračunaju i svi drugi uređaji povezani na internet, ispada da prosečan korisnik, uzrasta od 16 do 64 godine, dnevno na mreži provede čak šest sati i 58 minuta.

Naučnici nisu gubili vreme, izgleda: izmerili su i da količina podataka koja dnevno, putem računara, mobilnih telefona, televizije, štampe i mnogih drugih medijsko-marketinških kanala dopre do mozga savremenog čoveka iznosi čak 74 gigabajta. I svake godine ta količina podataka povećava se za oko pet odsto. Poređenja radi, hard-disk na laptopu na kojem kucam ovaj tekst ima kapacitet od 240 GB – što će reći da bi ga unos informacija koje čovek dnevno obradi u svojoj glavi preopteretio za cirka tri dana.

Imajući u vidu da je čitav javni diskurs danas preplavljen toksičnim, manipulativnim i agresivnim informacijama, kako li je tek prosečnom ljudskom mozgu, koji biva prinuđen da neselektivno prima, obrađuje i čuva sav taj opterećujući sadržaj?

Na vidiku se još ni ne nazire kraj ukrajinske krize, a već su tu, iza ćoška, mogući rat u Aziji, sukob Kine i Amerike oko Tajvana i nova pretnja globalnom zarazom, ovog puta usled širenja nekakvih majmunskih boginja. I opet, svi imaju svoja subjektivna tumačenja, nema “objektivne”, već samo postistine, a “alternativne činjenice” se poput šumskog požara šire globalnim etrom. Ponovo se sve te strašne informacije nagomilavaju na granici ionako prenapregnute ljudske psihe, preteći da trajno i potpuno ukinu bilo kakav proces refleksije i dubljeg promišljanja pojedinca.

Uživajmo stoga, koliko god je to moguće, u ovom sadašnjem trenutku. Očistimo sebe, okrenimo se zaista bitnim temama i steknimo otpornost na inflaciju toksičnih sadržaja. Jer, ko zna, možda će uslediti neka sasvim nezamisliva dešavanja, naspram kojih će ove prve dve nesretne godine treće decenije 21. veka delovati zbilja kao zlatno, Periklovo doba civilizacije.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vreme uživanja
12.novembar 2025. Miodrag Pešić

Slike, razasute

05.novembar 2025. Bojan Bednar

Buđenje

22.oktobar 2025. Lazar Stojanović

Čemu čaj?

16.oktobar 2025. Jovan Kale Gligorijević

Krsna slava

09.oktobar 2025. Uroš Mitrović

Sinhronicitet

Komentar

Pregled nedelje

Otac, sin i neljudski režim

Ukoliko imate trunku ličnog integriteta, lako ćete ugledati samog sebe na kiši u štrajku glađu. Kao što danas za Milomira Jaćimovića nema pravde, zakona i ustavnih prava, sutra ih možda ni za vas neće biti

Filip Švarm

Komentar

Studije srpstva i drugi košmari

Nema ničega u ideji Fakulteta srpskih studija što državni univerziteti već ne pokrivaju. „Identitetske discipline“ nisu drugo do košmari proizašli iz falangističkih glava

Ivan Milenković

Komentar

Nije bitno ko je na studentskoj listi

Ko je od nas ikada pogledao svih 250 imena poslaničkih kandidata na listi za koju želi da glasa? Iako to nigde nije rečeno, jasno je da će studentska lista biti švedski sto. Ako je ikom bitno, moj glas imaju, sve i da mi se 249 imena ne dopadne

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Vidi sve
Vreme 1819
Poslednje izdanje

Dijana Hrka, Milomir Jaćimović i emocije građana

Ranjene duše na obodu Ćacilenda Pretplati se
Intervju: Gojko Božović

Pobunjeno društvo je većinska Srbija

Pobuna srednjoškolaca

Majka se ne ostavlja sama

Portet savremenika: Nikola Dobrović

Pijačno tumačenje remek-dela

Na licu mesta: Eparhija raško-prizrenska

Čuvari crkava i groblja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure