
Ultramaraton studenata
„Od mog sela do Brisela“: Studenti maratonci stigli u Štutgart
Mnogobrojni Srbi iz dijaspore, ali i građani Nemačke koji žive u Štutgartu dočekali su studente iz Srbije u centru Štutgarta
Žarko Trebješanin, psiholog, govorio je za „Vreme” o efektu mase i onome što se dogodilo na ulicama Beograda u subotu 15. marta. Njegova izjava kasnije je pogrešno preneta u emisiji „Hit tvit” na Pink televiziji
U emisiji „Hit tvit”, emitovanoj u nedelju 16. marta na Pink televiziji, iz konteksta je izvučena i pogrešno prenete izjava psihologa Žarka Trebješanina koju je dao za portal „Vremena” i tekst „Dementori i stampedo u Kralja Milana”.
U 32. minutu emisije, voditeljka Verica Bradić pogrešno je citirala izjavu, pa nam se Žarko Trebješanin obratio tim povodom i poslao ispravku koju je uputio urednici emisije „Hit tvit” Verici Bradić.
Njegovu ispravku prenosimo u celosti:
Poštovana urednice Bradić, u Vašoj veoma gledanoj emisiji „Hit tvit”, emitovanoj 16. marta, kao potkrepljenje teze da na velikom protestu u Beogradu prethodnog dana nije bio upotrebljen zvučni top, već je to bila neka vrsta kolektivne obmane, masovne deluzije, citirali ste moju izjavu „opozicionom Vremenu” („Dementori i stampedo u Kralja Milana”). Kao potvrdu Šešeljeve tvrdnje da je naglo, neobjašnjivo masovno beženje ljudi u Ulici kralja Milana psihološki fenomen, pročitali ste da sam navodno kazao „da ljudi zapravo utiču na ljude i da je to uzrok paničnog bežanja …”.
Niti sam rekao niti piše da je „to uzrok paničnog bežanja”. Tako se gledaoci navode na pogrešan zaključak da i jedan stručnjak, „psiholog Žarko Trebješanin”, smatra da nije bilo nikakvog objektivnog uzroka, da nije upotrebljen uređaj nazvan „zvučni top”, već je reč o čisto subjektivnom, psihološkom fenomenu bezrazložne panike, koji se „često javlja u masi”, kako kaže Šešelj.
Naravno, to je netačno preneta moja analiza. Naprotiv, na osnovu brojnih dokaza, svakako je bilo nezakonito upotrebljeno opasno i podmuklo oružje za razbijanje demonstracija, koje izaziva ne samo psihološke efekte, nego i fiziološke i neuropsihološke štetne pojave (dezorijentaciju, mučninu, povraćanje, vrtoglavicu, bol u ušima, oštećeno viđenje itd.).
U mojoj izjavi to je nedvosmisleno jasno: „Čim je nestao taj zvuk, ljudi su stali. Na prodorne zvuke, reagujete trzajevima, bežite. Nemate vremena da doživite ono što se dešava, nego reagujete kao da se projektil približava, to nije jasna svest i nehotice počnete da bežite.“
Na portalu „Vremena“ je tačno preneto moje zapažanje da je efekat panike kratko trajao i da su se ljudi veoma brzo smirili čim je prošao taj čudan, zastrašujući zvuk. „To je, kaže Trebješanin iznenađujuće jer obično kad masa krene – onda nastavlja da se giba i kreće. Tako se i gine u stampedu jer se neko nađe u sendviču, neko posrne i bude pregažen. Ovde je pribranost odnela pobedu”.
Radi profesionalnog, istinitog i potpunog informisanja gledalaca, zamolio bih Vas da pročitate ovu moju ispravku.
Pozdrav,
Žarko Trebješanin
Šta je Žarko Trebješanin rekao za „Vreme“?
Psiholog Žarko Trebješanin je govorio je za tekst „Vreme“ istražuje: Dementori i stampedo u Kralja Milana, te podsećamo na delove teksta o kojima se govori.
Ono što se dogodilo, psiholog Žarko Trebješanin objašnjava kao „neki zvuk kao da projektil leti ka vama, da nešto šišti kroz vazduh i u takvim situacijama ljudi reaguju instiktivno“.
„Ljudi imaju svega nekoliko urođenih instiktivnih reakcija, pa tako, na primer, kada vam se neki predmet izuzetnom brzinom približava, imate potrebu da bežite, da idete unazad. Kada krene takav talas, vi ne možete da se uzdržite, jer vam je takva reakcija ugrađena, obrazac takvog ponašanja je programiran i on je spasonosan u nekim situacijama“, kaže on za „Vreme“.
Efekat panike kratko je trajao. To je, kaže Trebješanin iznenađujuće jer obično kad masa krene – onda nastavlja da se giba i kreće. Tako se i gine u stampedu jer se neko nađe u sendviču, neko posrne i bude pregažen. Ovde je pribranost odnela pobedu.
„Čim je nestao taj zvuk, ljudi su stali. Na prodorne zvuke, reagujete trzajevima, bežite. Nemate vremena da doživite ono što se dešava, nego reagujete kao da se projektil približava, to nije jasna svest i nehotice počnete da bežite.“
Mnogi očevici rekli su nam da su u trenutku bežanije čuli mnoge ljude sa strane – mahom one koji nisu bili na kolovozu – kako viču „mirno“ ili „polako“ i „bez panike“.
Kvaka je u tome što ne mora biti da su svi bežali od misterioznog zvuka ili talasa. Snimci jasno prikazuju neke ljude – možda pet ili deset odsto njih – koji sa ulice nisu ni bežali već su smireno koračali.
Trebješanin kaže da ljudi reaguju i na ljude. Kad vidite da neko beži, bežite i vi.
Ima Tiktokera koji od toga prave rijaliti-skečeve. Samo se na ulici odjednom sagnu i pogledaju gore, kao da nešto pada, i ljudi oko njih momentalno urade isto iako prave opasnosti nema.
„To ponašanje je poznato u socijalnoj psihologiji. Naravno, to ne mora uvek da bude dobro. Ali to su prečice, mi nemamo vremena da razmišljamo i onda sledimo kratak put, od signala do motorne akcije prođe malo vremena. Ne možete da sednete i stavite prst na čelo da razmišljate.“
Tekst „Vreme“ istražuje: Dementori i stampedo u Kralja Milana objavljen je u nedelju 16. marta.
Mnogobrojni Srbi iz dijaspore, ali i građani Nemačke koji žive u Štutgartu dočekali su studente iz Srbije u centru Štutgarta
Letonija i Litvanija zabranile prelet aviona u kome bi bio srpski predsednik Aleksandar Vučić na putu ka Moskvi
Jedini put do uspeha opozicije i studenata vodi kroz jasno ujedinjenje u funkcionalan politički front – bez starih iluzija o „kolonama" i „grupama građana", poručuje Demostat
Predsednici Rusije i Srbije, Vladimir Putin i Aleksandar Vučić, razgovaraće 9. maja o bilateralnim odnosima i aktuelnim prilikama na Zapadnom Balkanu, najavio je pomoćnik ruskog predsednika Jurij Ušakov
Ministarstvo prosvete donelo je odluku da se završni ispit osnovne škole koji polažu učenici osmog razreda na kraju osnovnog obrazovanja pomeri za nedelju dana. Biće održan u ponedeljak, utorak i sredu - 23, 24. i 25. juna 2025. godine
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve