img
Loader
Beograd, 22°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Nauka

Zaštita od zemljotresa: Seizmički izolator je spasao više bolnica u Turskoj

18. фебруар 2023, 14:59 S.Ć.
Foto: Wikipedia
Opominjuće slike: Zemljotres u Kraljevu 2010.
Copied

Stručnjaci tvrde da izolator, koji se postavi ispod stubova zgrade, prima oscilacije zemljotresa i tako sprečava oscilaciju zgrade. Kažu i da je zaštita stoprocentna. U Srbiji nije sigurno ni da se zgrade zidaju po pravilima koji se tiču otpornosti na zemljotres

Glavno i jedino pravo pitanje povodom zemljotresa koji je pogodio Tursku i Siriju 6. februara i u kome je do sada poginulo 45.500 ljudi glasi: da li ima nešto što može da spreči rušenje zgrade.

Odgovor je – seizmički izolator. Zaštita je skoro stoprocentna, kao da ga reklamiraju, tvrde stručnjaci.

Ispod stubova i armirano-betonskih zavesa postavljaju se izolatori koji sprečavaju direktnu interakciju objekta sa tlom, povećavaju period oscilovanja zgrade, omogućavajući joj da se udalji od destruktivnog kritičnog područja i da minimalno bude pod uticajem horizontalnih sila zemljotresa. Dakle, većina pomeranja do kojih dolazi tokom potresa ostaje tamo gde je izolator i pokreti na spratu su značajno smanjeni.

Više bolnica u Turskoj prošlo je bez velikih oštećenja u razornim zemljotresima upravo zbog korišćenja sistema seizmičkih izolatora.

Profesor Erdžan Juksel iz Laboratorije za građevinsko inženjerstvo Tehničkog univerziteta u Istanbulu kaže da je “izolator trenutno jedna od najnovijih faza u svetskoj tehnologiji potresa. Nakon potresa u Krajstčerču, koji se dogodio na Novom Zelandu 2011. godine, i potresa velikih razmera u Japanu koji su usledili, interesovanje za ovu tehnologiju je znatno poraslo.“

On kaže i da  “izolatori mogu da se primene na bilo koju zgradu. To uzrokuje povećanje ukupne cene grube gradnje za 10-20 posto. Seizmički izolatori se mogu dodati u zgradu kasnije, ali ovaj proces može još malo povećati troškovno opterećenje. Rasprostranjenost ove građevinske tehnologije u Turskoj pokazuje se dobrim primerom. To je veoma važan i siguran sistem”, kazao je stručnjak.

Nakon zemljotresa u Turskoj i Siriji, gotovo svakodnevno trese se i tlo u Srbiji. Ovdašnja struka ima oprečna mišljenja o otpornosti zgrada na zemljotres, nema garancija da se prilikom gradnje poštuju pravila propisana da zaštite zgrade od rušenja zbog zemljotresa, a izolator ne pominju.

Dr Ana Mladenović sa Rudarsko-geološkog fakulteta u Beogradu rekla je za „Blic“ da ne treba da paničimo, jer se kod nas ne može desiti tako razoran zemljotres kakav se desio u Turskoj.

„Najbliže seizmično područje od Beograda je negde 70 do 100 kilometara udaljeno, tako da je s te strane na neki način zaštićen. Ne znam kako su zgrade projektovane, ali kada bi se desio zemljotres magnitude 6 Rihtera što je neki maksimum, zgrade bi izdržale, što se verovatno takav zemljotres ne bi ni desio u Beogradu“, objašnjava Ana Mladenović, i upozorava da je Kraljevo u velikom riziku od jačeg zemljotresa.

Profesor na Građevinskom fakultetu Branislav Ivković objasnio je za TV Prva da su naše zgrade projektovane da izdrže zemljotres do 8 stepeni Rihterove skale.

„Da umirim građane Srbije, što se tiče građevina. Evropska seizmička makro karta iz 1998. godine koja i dan danas živi, kaže da se ovde može očekivati zemljotres od 6, maksimalno 7 Rihtera, a mi projektujemo na 8. Već više od 50 godina se potpuno ovladalo projektovanjem za seizmičke uticaje.“

Najjači zemljotresi u Srbiji desili su se na Kopaoniku, Rudniku, Lazarevcu, a onaj u Kraljevu imao je razorne posledice. Zemljotres u Kraljevu iz 2010. godine bio je jačine 5,4 stepena Rihtera, pričinjena ogromna materijalna šteta a u njemu je nastradao bračni par, dok je oko stotinu ljudi lakše povređeno.

Govoreći o primeni regulativa u gradnji koje je propisala država, Vasko Nikolov, diplomirani inženjer arhitekture i nastavnik stručnih predmeta u Građevinskoj školi u Kraljevu, objasnio je za „Blic“ da je 2018. godine urađena nova karta seizmičkog hazarda (rizika) za Srbiju.

„Stupanjem na snagu Pravilnika za građevinske konstrukcije 2020. godine, stoji obaveza da se za sve objekte radi projektovanje seizmičke otpornosti građevinskih konstrukcija osim za objekte koji se nalaze u području vrlo niske seizmičnosti“, kaže Nikolov, naglašava da su objekti koji su projektovani i izgrađeni nakon donošenja odgovarajućih Pravila i Pravilnika sigurniji.

„Na osnovu uvida nakon zemljotresa u Kraljevu, mogu sa sigurnošću da kažem da većina individualnih objekat uopšte nema validan projekat, niti su izvedeni po Pravilima“, upozorava on.

Profesor na Građevinskom fakultetu u Subotici, dr Milan Kekanović, koji predaje Zidane konstrukcije, smatra da u Subotici, Novom Sadu, Beogradu i drugim gradovima, gradnja nije u skladu sa propisima građenja u seizmičkim područjima.

„Zakonodavac je ograničio spratnost zidanih zgrada maksimalno do četiri etaže, ako bi potres bio slabiji, a kod jačih potresa zidane zgrade mogu biti do dve etaže. Staru gradnju bih ipak ocenio kvalitetnijom i smatram da bi se starije višespratnice i objekti znatno manje oštetili ako bi se desio zemljotres“, rekao je dr Kekanović za „Blic“.

Kako je objasnio, u Srbiji 85 odsto zidova u zgradama sa i preko osam etaža su zidani zidovi, a samo 15 odsto su armirano–betonska platna.

S.Ć./N1/Blic

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

 

Tagovi:

Evropska seizmička marko karta zemljotres u Kraljevu 2010. zemljotres u Turskoj zgrade u Srbiji
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Studentski protesti

01.јун 2025. I.M.

„Pokrenućemo građansku neposlušnost u svakom gradu“: Završeni protesti „Vostani Serbije“

Širom Srbije, u čak 34 grada, u nedelju, 1. juna održani su protesti „Vostani Serbije“, koji su završeni odavanjem 16-minutne pošte poginulima u padu nadstrešnice Železničke stanice u Novom Sadu. Iz svih gradova upućena je ista poruka: da građani žele raspisivanje izbora da neće odustati od borbe

Zakon

01.јун 2025. S.Ć.

BIRODI prijavio Vučića po Zakonu o korupciji

BIRODI je podneo prijavu Agenciji za sprečavanje korupcije i Savetu za borbu protiv korupcije zbog mogućeg kršenja Zakona o sprečavanju korupcije predsednika Vučića

Studentski protesti

01.јун 2025. B. B.

Studentkinja: Prvo da oslobodimo zemlju, pa ćemo onda o EU i Kosovu

Studentkinja Mila Jovanović rekla je da su studenti „jedinstveni u zahtevima", ali da „nema jednoumlja“ i da ima mnogo proevropskih, ali i studenta koji su razvili antievropski sentiment

Predsednica Skupštine

01.јун 2025. B. B.

Brnabić: Svaka ideja studenata je – ko je nadležan za prasiće, a ko za pivo

Blokada Gazele i Brankovog mosta su „maltretiranje građana bez smisla i cilja, ogoljeno nasilje i teor nad običnim građanima“, smatra predsednica Skupštine Ana Brnabić

Železnička stanica u Novom Sadu

01.јун 2025. B. B.

Statika će odlučiti: Kakva je sudbina Železničke stanice u Novom Sadu?

Zgrada Železničke stanice u Novom Sadu ostaje u statusu kvo bez mogućnosti ulaska i provere kompletne statike zgrade „dok se ne reše sva pitanja“

Komentar

Pregled nedelje

Šamarčina iz Moskve

Izgleda da je predsednik Srbije momački nagazio na žulj Putinu. Zašto? Zato što mu Zapad možda i može pomoći u pokušaju da izađe na kraj sa studentima i velikim delom pobunjenog društva, a Moskva ni u teoriji

Filp švarm       

Komentar

Razaranje Univerziteta: Nasilje, moć i noša

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pokušava da uništi srpske Univerzitete kako bi opstao na vlasti. Ne shvata pritom da bez Univerziteta gubi društvo iz kojeg, kao i svaki parazit, isisava životodavne sokove. On ubija ono što ga drži u životu

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Vučić pod kapuljačom

Kao paradržavni organ specijalne namene koji metalnim štanglama zavodi „red i mir“, Vučić upravo legalizuje kapuljaše. U pitanju je – otprilike – nešto nalik na Musolinijeve „borbene saveze“ iz 1919-1922.

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1795
Poslednje izdanje

Intervju: Adam Mihnjik, glavni i odgovorni urednik dnevnog lista “Gazeta viborča”, pisac

Studenti su dobra budućnost Srbije Pretplati se
Smene na čelu novosadske policije

Od ranije poznati načelnici

Sve greške predsednika Srbije

Aleksandar Vučić, vođa opozicije

Slučaj Novaka Đokovića

Uvek svoj, a na pravoj strani

Intervju: Mario Knezović, frontmen grupe “Zoster”

Sve može biti muzika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure