img
Loader
Beograd, 18°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Društvo

Veštačka inteligencija: Može li da zameni pisce

18. јун 2023, 17:26 Ivona Simonović
Foto: Pixabay/Claudia
Copied

Nebrojeno je primera da su uz pomoć veštačke inteligencije nastale slike, dizajni, fotografije za koje bi malo ko pomislio da nisu prave. Da li su sada na redu u knjige?

Od trenutka kad se pojavila veštačka inteligencija postavlja se i pitanje kako će ona uticati na umetnost ili još preciznije, kako će uticati na opstanak onih koji umetnost stvaraju. Nebrojeno je primera da su uz pomoć veštačke inteligencije nastale slike, dizajni, fotografije za koje bi malo ko pomislio da nisu prave. Da li su sada na redu u knjige?

Da bi veštačka inteligencija umela da proizvede novi produkt, ona mora da “uči i trenira” na tuđim, već postojećim radovima.

Piscima bi uskoro mogle da priprete slične okolnosti, na šta ukazuje Vanja Subotić, sa Instituta za filozofiju Filozofskog fakulteta.

„Za pisce je nastao sličan problem, ili je barem pre mesec dana tako tvrdilo Udruženje scenarista Amerike koji pišu scenarije za TV i filmsku produkciju. Problem nastaje što je njihova bojazan da će bilo koji veliki studio pre da plati ChatGPT da generiše scenario, a da zapravo zapošljava pisce manje-više kao podizvođače, kao ljude koji će to malo da srede, da edituju i da ih plaćaju po satu“ objašnjava Subotić za portal “Vremena“.

Scenaristi, po njenim rečima, najpre žele da zaštite svoj kreativni proces, a potom i svoja dela, koja bi u budućnosti mogla biti ugrožena veštačkom inteligencijom.

„U stvari oni traže da njihovi ugovori imaju eksplicitnu klauzulu, da sa jedne strane neće raditi sa veštački generisanim scenarijima, a sa druge traže da njihova dela koja sami napišu neće biti korišćena u obučavanju velikih jezičkih modela na kojima se baziraju čet botovi. Tačnije da ne budu ubačeni u njihove baze podataka. Na taj način se opet stvara mogućnost da veštačka inteligencija generiše i simulira njihov stil, a da njima ne budu pripisane zasluge i naravno autorska prava“ kaže Subotić.

Dva različita mišljenja

Ona je kao autorka članka na temu ChatGPT u 32. broju časopisa Elementi pričala na ovu temu na ovogodišnjem Čumić Book Fest-u. Tada je imala priliku da objasni na koja dva različita stava je nailazila kada su u pitanju pisci koji pričaju o veštačkoj inteligenciji.

„Prvi jeste da ljudi govore da veštačka inteligencija može da im pomogne za ono što nazivamo “pakao prve bele strane”, odnosno kada ne znaš kako da počneš. Tražili bi generisani prompt to jest neki početak, pa onda to podstakne “kreativne sokove” da ti od toga nešto sam nastaviš“ navela je Subotić.

Ona objašnjava da dolazi do prekomerne proizvodnje tekstova koji su sada isključivo generisani veštačkom inteligencijom.

„Nil Klark koji kao urednik u magazinima objavljuje kratke priče iz naučne fantastike kaže da od februara meseca nailazi na problem da je broj podnetih kratkih priča ogroman, da je porastao preko 60 odsto, a da su većina njih generisane preko ChatGPT. To sada izgleda kao da ide ka nekoj masovnoj produkciji i postavlja se pitanje kako ćemo pronaći način da prepoznamo koje delove jeste pisao čet bot, a koje delove je pisao čovek. Drugo pitanje jeste da li ćemo tada morati da navodimo ChatGPT kao koautora ili kao što to predlaže OpenAI koji je pustio ChatGPT na tržište, da se lepi neki žig na sve što je produkovao ChatGPT. Slično kao što na povrću koje je GMO mora da stoji znak da je genetski modifikovano“ istakla je Subotić.

Kako prepoznati ljudsku ruku

Pored pisaca, Subotić kaže da u svojoj profesiji nailazi na problem da je danas teško prepoznati da li studenti za pisanje svojih radova koriste ChatGPT ili ih pišu ručno. Rešenje za ovakve prepreke prvi put je videla kod profesora filozofije u Americi.

„U Americi su profesori filozofije napravili set kriterijuma, odnosno proučavali da li u tekstu postoji smena između kraćih i dužih rečenica, odnosno da se proveri da li se u tekstu nailazi na izliv ideja. Što se tiče emocija, mislim da ćemo lakše prepoznati ipak šta je autentično ljudsko jer računamo i za poeziju i za književnost da nekako čovek to mora da doživi i preživi“ navela je.

Kod čoveka se pored načina na koji piše može prepoznati i način na koji razmišlja, a Subotić navodi da je upravo to ono što veštačka inteligencija ne ume da radi nalik čoveku.

„Za filozofiju je to malo teže jer smo mi malo više racionalni i onda se čini da je malo teže prepoznati. Zanimljiva pretpostavka jeste da kod čoveka može da se prati misaoni tok i da se naiđe na onaj “Aha!” momenat, kada je neko došao do nekog zaključka, dok u slučaju čet botova biće očigledno da nije došao taj trenutak u pisanju. Rečenicu su obično relativno jednake dužine, odmorene su i previše su tačne“ rekla je Subotić.

Sve u početnim crtama

Na našim prostorima je ova pojava i dalje u ranoj fazi proučavanja, ali Subotić navodi da joj ipak dozu nade daje to što se od početka priča o ovom problemu u Srbiji kao i u ostatku sveta.

„Sve što se tiče regulative i zakona je u početnim crtama, dok je u Evropskoj uniji možda malo bolja situacija. Kod nas, osim u domenu privatnosti ličnih podataka, nije se preterano radilo na tome. Ono što je pozitivno za sada jeste da se mnogo priča o ovome, i u novinama i na televiziji, odnosno od samog novembra kada je počela fama oko ChatGPT to je odmah i ovde zaživelo” ističe.

Posebnu pažnju Subotić daje činjenici da su stručnjaci ti koji kod nas pričaju o ovoj novonastaloj pojavi.

“Takođe moj pozitivan utisak jeste da se u velikoj meri zovu ljudi koji su stručni za temu i koji se zaista time bave. Za legislativu, pretpostavljam da će to ići veoma sporo. Iako digitalizacija zvanično jeste u punom zamahu, mislim da u nekim etičkim i pravnim okvirima to i dalje nije toliko razvijeno, ali moguće da je to zato što do sada nismo ni imali potrebe“ dodala je sagovornica “Vremena”.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

 

 

Tagovi:

Knjiga Pisac scenaristi veštčka inteligencija
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Pobuna naroda

18.јул 2025. N.M.

Građani ne odustaju: Protesti u Užicu, Zrenjaninu, Nišu i Pančevu

Večeras se u više gradova Srbije održavaju protesti. U Nišu građani protestuju protiv izveštavanja lokalne televizije, dok su se u Zrenjaninu okupili kao podrška studentu Luki Mihajloviću

Blokade

18.јул 2025. N. M.

Studenti za sutra najavili blokadu Zemuna

Studenti Poljoprivrednog fakulteta u blokadi najavili su za sutra (19. jul) u 17 časova blokadu Avijatičarskog trga u Zemunu

Tužilaštvo

18.јул 2025. M. L. J.

Potvrđena optužnica protiv Vesićevog advokata koji je udario policajca na spidu

Osnovni sud u Novom Sadu potvrdio je optužnicu Osnovnog javnog tužilaštva protiv advokata Nemanje Aleksića zbog više krivičnih dela

Srbija i Pokret nesvrstanih

18.јул 2025. B. B.

Zašto će Srbija 1. septembra slaviti Dan nesvrstanih?

Kako se nesuđeni premijer Đuro Macut obreo u veličanju Pokreta nesvrstanih, sprovođenju spoljne politike koja je bila jedan od trejdmarkova Titove komunističke Jugoslavije

Protesti u Novom Sadu

18.јул 2025. Andrej Ivanji

Od kuće do kuće: Na red za “linčovanje” došli Gojković i Madić

Novosađani nastavljaju sa protestima pred kućama naprednjačkih funkcionera. Da li je u pitanju “linč”, “čist nacizam” ili nešto treće

Komentar

Pregled nedelje

Orden Voje Šešelja sa bejzbol palicom

Kao što je Šešelj početkom devedesetih potezao pištolj na tadašnje studente, tako Vučić na njihove pobunjene kćerke i sinove danas poteže svoje batinaše.  Ista je to politika, samo prilagođena vremenu 

Filip Švarm  

Komentar

Gazi i lomi proklete „blokadere“, kaže predsednik

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić abolira siledžije i ludake koji prebijaju i gaze studente, dok iste te studente hapsi. Narodu u pobuni više ni goli život nije zagarantovan – ali ceh će na kraju platiti ovaj režim

Nemanja Rujević

Komentar

Užički ustanak: Da li će protest na Đetinji izazvati poplavu?

Protesti u Srbiji  ne nameću više pitanja „da li“ i „ako”, oni su postali sistemski događaji. Trpeljivost u društvu preokrenula se u nezajažljivu potrebu za normalnošću, za pravnom državom

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1802
Poslednje izdanje

Ekskluzivno: Istraživanje Slobodana G. Markovića i Miloša Bešića o stavovima beogradskih studenata u plenumu

Šta sve nismo znali o njima Pretplati se
Nemačka

Predratna zemlja

Požari u Srbiji

Ko da reaguje

Mediji

Kako se svetlo gasi bez alarma

Srbija i Evropska unija

Interesi, realpolitika i cinizam

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure