img
Loader
Beograd, 7°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Intervju

Dragan Markovina: Hrvatska je doktorirala na reviziji jugoslovenske istorije

28. decembar 2021, 16:23 Sofija Popović
Foto: Senad Gubelić/Oslobođenje
U ideološkom smislu Hrvatska je zamišljena kao Anti-Jugoslavija: Dragan Markovina
Copied

Desnici na vlasti smeta što u Hrvatskoj partizansko nasleđe uopšte postoji i najradije bi da se uopšte ne spominje. Svaka aluzija na hrvatsko učešće u jugoslovenskom komunizmu za nju je „ideološka provokacija“

Istorijska tura ulicama Zagreba „Šetaj sa Titom“ (Walk with Tito), koja zainteresovane vodi u prošlost države koje više nema, izazvala je mnogo reakcija u Hrvatskoj. Šetnja je zamišljena kao otkrivanje zanimljive životne priče Josipa Broza Tita i dela njegovog revolucionarnog puta povezanog sa Zagrebom.

Kao i uvek, prva je „udicu zagrizla“ desnica. Za Domovinski pokret ovakva šetnja je „ideološka provokacija“ i promocija komunizma, što je „neprihvatljivo sramoćenje grada Zagreba“. Kako navode, nova vlast u Zagrebu koja se predstavlja kao „komunalna“ jedino što reciklira su „istorija i komunistički simboli“.

Istoričar i publicista Dragan Markovina  kaže za „Vreme“ da je ovaj program javno osporila klerikalna desnica, ali da ne treba imati iluzija oko toga da tako mnogi Hrvatskoj misle, samo nisu dovoljno upućeni u stvarno društveno nasleđe da bi to javno i iskazali.

„Drugim rečima, klerikalna desnica je očigledno stvarno poverovala u to da svet počinje od 1991. godine. Međutim, interesantno je kako su u to stvarno poverovali, dok verno slede cinizam o slobodnom tržištu roba i ideja, iza kojeg se krije monopol desnice nad svim što se događa u društvu, posebno na polju ideja“.

Prema njegovim rečima, Hrvatska je doktorirala na revizionističkom pristupu jugoslovenskom razdoblju. Dodaje da je i u ideološkom smislu Hrvatska zamišljena da bude baš to – Anti-Jugoslavija ili Ne-Jugoslavija. Markovina kaže da Tuđman to nikada nije ni krio, pa je zato u Ustav ubacio zabranu nekog novog udruživanja sa ostalim jugoslovenskim republikama.

Dodaje da bez obzira što je izvorni narativ HDZ-a kontrarevolucija, činjenica jeste da je jugoslovenstvo od početka bilo i hrvatska ideja.

„Hrvati su odigrali ključnu ulogu u stvaranju i jedne i druge Jugoslavije, kako ideološku u prvoj, tako i borbenu, partizansku u drugoj, tako da  partizanska tradicija čini autentičnu baštinu Hrvatske i zbog toga je preživela u memoriji ljudi“.

Smatra da katolička crkva, koja predstavlja gotovo pa državnu religiju i ima monopolističku moć moralne ucene nad svakom vlašću, jednostavno ne može da podnese socijalističko nasleđe. Kako kaže, to je sve dodatno potpomognuto sa nedostatkom bilo kakve želje za suočavanjem sa vlastitom kolaboracionističkom ulogom u Drugom svetskom ratu i borbenom antikomunizmu.

Markovina dodaje da je antifašistička borba odbojna u tolikoj meri, i zbog toga što se crkva trudi da prećuti sve one sveštenike, kojih nije bilo malo, a koji su sudelovali u antifašizmu.

„Od Svetozara Ritiga, preko mostarskog biskupa Alojzija Mišića, do Vida Mihičiča, fratra s Badije. Njih, dakle, duboko potiskuju, a izuzetno problematičnog Stepinca žele pretvoriti u sveca“, kaže Markovina.

Na pitanje na koji način se o Jugoslaviji govori u hrvatskim istorijskim knjigama, Markovina navodi da se tu situacija znatno promenila u odnosu na devedesete godine, iako čak ni tada niko nije bio toliko besraman da napiše bilo šta afirmativno o Nezavisnoj državi Hrvatskoj. Ukazuje na to da je priča o njenom zločinačkom karakteru ipak bila umanjena, dok se Jugoslavija po pravilu posmatrala kroz posleratne obračune i činjenicu da je bila jednopartijska država.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

revizija istorije revizionizam Vreme Jugoslavija Nezavisna država Hrvatska SFRJ NDH Hrvatska Josip Broz Tito Stepinac Šetaj sa Titom klerikalna desnica Walk with Tito Alojzije Mišić Domovinski pokret Vid Mihičić Zagreb Dragan Markovina
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Kosovska Mitrovica

Iz novog broja „Vremena“

25.februar 2026. M. S.

Kvaka 22 za kosovske Srbe: Trebaju ti dokumenta koja ti ne damo

Kosovski zakon o strancima kao da je pisan da uništi život hiljadama ljudi. A Beograd na sve to ćuti

Milosav Simović, presuda

Slučaj generala Simovića

25.februar 2026. K. S.

U ime naroda: Šta stoji u presudi generalu Simoviću za odavanje državne tajne

„Vreme” objavljuje presudu Višeg suda u Nišu generalu Milosavu Simoviću u kojoj stoji koje je podatke i kome predavao zbog čega je  osuđen na šest meseci kućnog pritvora

Zgrada Visokog saveta tužilaštva

Visoki savet tužilaštva

25.februar 2026. B. B.

Ponovljeni izbori za članove VST-a: Pokušaj prekrajanja izborne volje tužilaca

Izbori za članove Visokog saveta tužilaštva se održavaju na četiri biračka mesta. Ekspertska zajednica odavno je upozorila da će vlast pokušati da preuzme punu kontrolu nad tužilaštvom

Ana Brnabić u Skupštini

Atentat na predsednika

25.februar 2026. K. S.

Brnabić optužuje „blokadersko-tajkunske” medije za podstrekivanje na atentat na Vučića

Na prvoj liniji odbrane režima Aleksandra Vučića, predsednica Narodne skupštine Ana Brnabić kritikuje izveštavanje "blokadersko-tajkunskih medija"o hapšenju osumnjičenih za pripremanje atentat na predsednika Srbije. To je "prešlo sve granice normalnog i pristojnog“, uzviknula je

Glumac Dragan Jovanović

Studenti ponovo pešače

25.februar 2026. I.M.

 „Pčinjski marš“ zajedništva: Gagi Jovanović sa studentima od Vranja do Bujanovca

Tačno godinu dana nakon što su pešačili do Niša, studenti juga Srbije ponovo izlaze na put. Ovoga puta marširaju od Vranja do Bujanovca, uz podršku građana, glumca Dragana Gagija Jovanovića i Beogradskog sindikata

Komentar

Komentar

Vučić hoće da N1 i Nova pucaju ćorcima

U Beograd konačno stiže Brent Sadler koga na N1 i Nova TV očekuju kao glavnog cenzora. Da li su dani profesionalnog novinarstva na televizijama koje kidaju živce Vučiću odbrojani

Andrej Ivanji
Jovan Nenadić, vlasnik izgorele cvećare Imela

Pregled nedelje

Svi smo mi Jovan Nenadić

Zašto su naprednjački nasilnički eskadroni tri puta palili cvećaru „Imela“ Jovana Nenadića. Šta im je bio cilj? I zbog čega se ovo nedelo odnosi na sve građane Srbije

Filip Švarm

Komentar

Geopolitika i šibicarenje: Kome treba drugorazredno članstvo u EU?

Aleksandar Vučić nudi da Srbija uđe u EU i bez prava veta. Takva trgovina – geopolitički interes EU za interes režima da večno vlada – bila bi pogubna po građane Srbije

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1833
Poslednje izdanje

Još jedna zima našeg nezadovoljstva

Studenti između batinaša i opozicije Pretplati se
Portret savremenika: Nova direktorka RTS-a

Manja ili veća nevolja

Unutrašnji glas

Čekajući zakon o psihoterapiji

Minhenska bezbednosna konferencija

Strah Evrope od Amerike

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure