img
Loader
Beograd, 7°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Intervju

Dragan Markovina: Hrvatska je doktorirala na reviziji jugoslovenske istorije

28. decembar 2021, 16:23 Sofija Popović
Foto: Senad Gubelić/Oslobođenje
U ideološkom smislu Hrvatska je zamišljena kao Anti-Jugoslavija: Dragan Markovina
Copied

Desnici na vlasti smeta što u Hrvatskoj partizansko nasleđe uopšte postoji i najradije bi da se uopšte ne spominje. Svaka aluzija na hrvatsko učešće u jugoslovenskom komunizmu za nju je „ideološka provokacija“

Istorijska tura ulicama Zagreba „Šetaj sa Titom“ (Walk with Tito), koja zainteresovane vodi u prošlost države koje više nema, izazvala je mnogo reakcija u Hrvatskoj. Šetnja je zamišljena kao otkrivanje zanimljive životne priče Josipa Broza Tita i dela njegovog revolucionarnog puta povezanog sa Zagrebom.

Kao i uvek, prva je „udicu zagrizla“ desnica. Za Domovinski pokret ovakva šetnja je „ideološka provokacija“ i promocija komunizma, što je „neprihvatljivo sramoćenje grada Zagreba“. Kako navode, nova vlast u Zagrebu koja se predstavlja kao „komunalna“ jedino što reciklira su „istorija i komunistički simboli“.

Istoričar i publicista Dragan Markovina  kaže za „Vreme“ da je ovaj program javno osporila klerikalna desnica, ali da ne treba imati iluzija oko toga da tako mnogi Hrvatskoj misle, samo nisu dovoljno upućeni u stvarno društveno nasleđe da bi to javno i iskazali.

„Drugim rečima, klerikalna desnica je očigledno stvarno poverovala u to da svet počinje od 1991. godine. Međutim, interesantno je kako su u to stvarno poverovali, dok verno slede cinizam o slobodnom tržištu roba i ideja, iza kojeg se krije monopol desnice nad svim što se događa u društvu, posebno na polju ideja“.

Prema njegovim rečima, Hrvatska je doktorirala na revizionističkom pristupu jugoslovenskom razdoblju. Dodaje da je i u ideološkom smislu Hrvatska zamišljena da bude baš to – Anti-Jugoslavija ili Ne-Jugoslavija. Markovina kaže da Tuđman to nikada nije ni krio, pa je zato u Ustav ubacio zabranu nekog novog udruživanja sa ostalim jugoslovenskim republikama.

Dodaje da bez obzira što je izvorni narativ HDZ-a kontrarevolucija, činjenica jeste da je jugoslovenstvo od početka bilo i hrvatska ideja.

„Hrvati su odigrali ključnu ulogu u stvaranju i jedne i druge Jugoslavije, kako ideološku u prvoj, tako i borbenu, partizansku u drugoj, tako da  partizanska tradicija čini autentičnu baštinu Hrvatske i zbog toga je preživela u memoriji ljudi“.

Smatra da katolička crkva, koja predstavlja gotovo pa državnu religiju i ima monopolističku moć moralne ucene nad svakom vlašću, jednostavno ne može da podnese socijalističko nasleđe. Kako kaže, to je sve dodatno potpomognuto sa nedostatkom bilo kakve želje za suočavanjem sa vlastitom kolaboracionističkom ulogom u Drugom svetskom ratu i borbenom antikomunizmu.

Markovina dodaje da je antifašistička borba odbojna u tolikoj meri, i zbog toga što se crkva trudi da prećuti sve one sveštenike, kojih nije bilo malo, a koji su sudelovali u antifašizmu.

„Od Svetozara Ritiga, preko mostarskog biskupa Alojzija Mišića, do Vida Mihičiča, fratra s Badije. Njih, dakle, duboko potiskuju, a izuzetno problematičnog Stepinca žele pretvoriti u sveca“, kaže Markovina.

Na pitanje na koji način se o Jugoslaviji govori u hrvatskim istorijskim knjigama, Markovina navodi da se tu situacija znatno promenila u odnosu na devedesete godine, iako čak ni tada niko nije bio toliko besraman da napiše bilo šta afirmativno o Nezavisnoj državi Hrvatskoj. Ukazuje na to da je priča o njenom zločinačkom karakteru ipak bila umanjena, dok se Jugoslavija po pravilu posmatrala kroz posleratne obračune i činjenicu da je bila jednopartijska država.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

klerikalna desnica Walk with Tito Alojzije Mišić Domovinski pokret Vid Mihičić Zagreb Dragan Markovina revizija istorije revizionizam Vreme Jugoslavija Nezavisna država Hrvatska SFRJ NDH Hrvatska Josip Broz Tito Stepinac Šetaj sa Titom
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Skup podrške N1 televiziji

Mediji

07.april 2026. I.M.

Skup podrške N1 televiziji: „Očigledno da je Igor Božić smenjen“

Skup podrške N1 počeo je u 19 časova, novinarska udruženja upozoravaju na pritiske na medije. Predsednik ANEM-a Veran Matić ocenjuje za Vreme da je očigledno dosadašnji direktor N1 Igor Božić smenjen

Vučić, Bratina, rukovanje

Predsednik Srbije

07.april 2026. K. S.

Vučić: Izvinjavam se zbog neoprostivo loše izjave ministra Bratine

Izjava ministra Borisa Bratine da policija ima pravo da bije i ubija studente posle tri dana došla je i do predsednika Srbije, koji se sada zbog nje izvinjava

Dron

Naoružanje

07.april 2026. K. S.

BIRN: Izraelska vojna kompanija proizvodiće dronove u objektima Željka Mitrovića

Otvaranje fabrike dronova najavio je predsednik Srbije Aleksandar Vučić, ali nije otkrio nikakve detalje. BIRN saznaje ko su partneri i da će se proizvoditi u objektima Željka Mitrovića, što njegova kompanija demantuje

Viktor Orban u cnom odelu sa kravatom pred svopjim pristalicama

Mađarski izbori u Srbiji

07.april 2026. N.S.

„Vreme“ saznaje: Kako naprednjaci prikupljaju glasove za Orbanovu listu

Osim retoričke i "bezbednosne", Srpska napredna stranka u susret izborima u Mađarskoj po svemu sudeći pruža i druge vrste podrške bratskom režimu Viktora Orbana. Nije baš sve po zakonu, ali kao i na izborima u Srbiji, neće se valjda zakona držati kao pijan plota

Premijer Đuro Macut između dve zastave sa grbom Srbije u teget odelu sa kravatom

Aktivnosti predsednika Vlade

07.april 2026. A.I.

Studenti u kovčezima i pravo policije da ubija: Premijer Macut opravdava Glišića i Bratinu

Premijer Srbije Đuro Macut nalazi opravdanje za izjave ministara Glišića i Bratine. Prvi je upozorio roditelje da ne upisuju decu na “blokaderske“ fakultete da im se ne bi „vratila u kovčezima“, a drugi studente da policija ima pravo da „bije i ubije”

Komentar
N1, Nova, Radar, Danas

Komentar

Davljenje N1 i drugih: Sve ide po planu

Upisivanje Brenta Sadlera kao direktora medija Junajted grupe je pretposlednji korak u puzajućem davljenju kritičkih medija. Vlast to neće spasiti, ali je barem publika dobila važnu lekciju

Nemanja Rujević
Veliki zamućen porteret Aleksandra Vučića pred zastavov sa srpskim grbom

Pregled nedelje

Zbog čega nam mrcvare Srbiju

Zašto režim nastoji da razvali Univerzitet u Beogradu? Koga i čega se boji? I kakve veze s tim ima poziv na politički dijalog?

Filip Švarm
Grupa policajaca u punoj opremi za razbijanje demonstracija

Komentar

Neće im se oprostiti, iako ne znaju šta čine

Vršljanje policije po Rektoratu Univerziteta u Beogradu je čin ljudi nesvesnih da sami propadaju u rupu koju kopaju Vladanu Đokiću, da nastupaju kao zlo koje će izgubiti bitku protiv dobra, kao neuki jahači metle koje će na kraju pomesti studenti

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1839
Poslednje izdanje

Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta

Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati se
Lokalni izbori 2026. i napadi na novinare

Nasilje napuklog režima

Uticaj društvenih mreža na mentalni i kognitivni razvoj mladih

Crvenkapa i sajber vuk

Tribina Vremena: Aranđelovac, 23. mart 2026.

Lokalni izbori – ratno stanje

Književnost

Narator kao pukotina

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure