img
Loader
Beograd, 13°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Intervju

Dragan Markovina: Hrvatska je doktorirala na reviziji jugoslovenske istorije

28. децембар 2021, 16:23 Sofija Popović
Foto: Senad Gubelić/Oslobođenje
U ideološkom smislu Hrvatska je zamišljena kao Anti-Jugoslavija: Dragan Markovina
Copied

Desnici na vlasti smeta što u Hrvatskoj partizansko nasleđe uopšte postoji i najradije bi da se uopšte ne spominje. Svaka aluzija na hrvatsko učešće u jugoslovenskom komunizmu za nju je „ideološka provokacija“

Istorijska tura ulicama Zagreba „Šetaj sa Titom“ (Walk with Tito), koja zainteresovane vodi u prošlost države koje više nema, izazvala je mnogo reakcija u Hrvatskoj. Šetnja je zamišljena kao otkrivanje zanimljive životne priče Josipa Broza Tita i dela njegovog revolucionarnog puta povezanog sa Zagrebom.

Kao i uvek, prva je „udicu zagrizla“ desnica. Za Domovinski pokret ovakva šetnja je „ideološka provokacija“ i promocija komunizma, što je „neprihvatljivo sramoćenje grada Zagreba“. Kako navode, nova vlast u Zagrebu koja se predstavlja kao „komunalna“ jedino što reciklira su „istorija i komunistički simboli“.

Istoričar i publicista Dragan Markovina  kaže za „Vreme“ da je ovaj program javno osporila klerikalna desnica, ali da ne treba imati iluzija oko toga da tako mnogi Hrvatskoj misle, samo nisu dovoljno upućeni u stvarno društveno nasleđe da bi to javno i iskazali.

„Drugim rečima, klerikalna desnica je očigledno stvarno poverovala u to da svet počinje od 1991. godine. Međutim, interesantno je kako su u to stvarno poverovali, dok verno slede cinizam o slobodnom tržištu roba i ideja, iza kojeg se krije monopol desnice nad svim što se događa u društvu, posebno na polju ideja“.

Prema njegovim rečima, Hrvatska je doktorirala na revizionističkom pristupu jugoslovenskom razdoblju. Dodaje da je i u ideološkom smislu Hrvatska zamišljena da bude baš to – Anti-Jugoslavija ili Ne-Jugoslavija. Markovina kaže da Tuđman to nikada nije ni krio, pa je zato u Ustav ubacio zabranu nekog novog udruživanja sa ostalim jugoslovenskim republikama.

Dodaje da bez obzira što je izvorni narativ HDZ-a kontrarevolucija, činjenica jeste da je jugoslovenstvo od početka bilo i hrvatska ideja.

„Hrvati su odigrali ključnu ulogu u stvaranju i jedne i druge Jugoslavije, kako ideološku u prvoj, tako i borbenu, partizansku u drugoj, tako da  partizanska tradicija čini autentičnu baštinu Hrvatske i zbog toga je preživela u memoriji ljudi“.

Smatra da katolička crkva, koja predstavlja gotovo pa državnu religiju i ima monopolističku moć moralne ucene nad svakom vlašću, jednostavno ne može da podnese socijalističko nasleđe. Kako kaže, to je sve dodatno potpomognuto sa nedostatkom bilo kakve želje za suočavanjem sa vlastitom kolaboracionističkom ulogom u Drugom svetskom ratu i borbenom antikomunizmu.

Markovina dodaje da je antifašistička borba odbojna u tolikoj meri, i zbog toga što se crkva trudi da prećuti sve one sveštenike, kojih nije bilo malo, a koji su sudelovali u antifašizmu.

„Od Svetozara Ritiga, preko mostarskog biskupa Alojzija Mišića, do Vida Mihičiča, fratra s Badije. Njih, dakle, duboko potiskuju, a izuzetno problematičnog Stepinca žele pretvoriti u sveca“, kaže Markovina.

Na pitanje na koji način se o Jugoslaviji govori u hrvatskim istorijskim knjigama, Markovina navodi da se tu situacija znatno promenila u odnosu na devedesete godine, iako čak ni tada niko nije bio toliko besraman da napiše bilo šta afirmativno o Nezavisnoj državi Hrvatskoj. Ukazuje na to da je priča o njenom zločinačkom karakteru ipak bila umanjena, dok se Jugoslavija po pravilu posmatrala kroz posleratne obračune i činjenicu da je bila jednopartijska država.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Alojzije Mišić Domovinski pokret Dragan Markovina Hrvatska Josip Broz Tito Jugoslavija klerikalna desnica NDH Nezavisna država Hrvatska revizija istorije revizionizam Šetaj sa Titom SFRJ Stepinac Vid Mihičić Vreme Walk with Tito Zagreb
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Protest Hoćemo izbore

Protest u Beogradu

30.мај 2025. K. S.

„Vidimo se 1. juna”: Studenti na ulicama ponovili da traže izbore

Pod sloganom „Hoćemo izbore”, u Beogradu je održan protest studenata u blokadi i građana, dok je predsednik iz Zaječara poručio da vanrednih parlamentarnih izbora neće biti dok se ne završe pripreme za Ekspo

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić

Predsednik Srbije

30.мај 2025. K. S.

Vučić : Ljudi su nervozni, protesti najveći problem za 23 odsto populacije

U sklopu kampanje pred lokalne izbore, predsednik Srbije Aleksandar Vučić posetio je Zaječar i naveo da su građani „siti zaustavljanja Srbije“ i da će raspisati izbore kada se završe pripreme za EXPO

Odbor za kulturu i informisanje

REM

30.мај 2025. K. S.

Usvojen izveštaj o listi kandidata i predlagača za Savet REM-a, opozicija bojkotovala glasanje

Odbor Skupštine Srbije za kulturu i informisanje usvojio je u petak (30. maj), bez poslanika opozicije, izveštaj o listi kandidata i predlagača za članove Saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM)

Napadnuti aktivista Aleksa Pavlović

Izbori u Kosjeriću

30.мај 2025. T. S.

Kosjerić: Bivši policajac i član SNS-a udario i snimatelja i opozicionara

Kosjerić se nalazi pod opsadom vlasti. Tenzije rastu iz dana u dan. Nakon napada na novinara, usledio je i napad na opozicionog aktivistu. Obe žrtve tvrde da je napadač bivši policajac koji je član SNS-a

Prosvetni radnici pod sve većim pritiskom

30.мај 2025. I.M.

Dok se u Beogradu polemiše o uvođenju onlajn nastave, u Srbobranu zbog podrške studentima profesorke dobile otkaze

Dok Beogradski univerzitet traži fleksibilnost i prelazak na onlajn nastavu, profesorke u Srbobranu bivaju kažnjene zbog solidarnosti sa studentima. Ovi događaji otvaraju pitanje – važe li ista pravila i mere za sve delove obrazovnog sistema u Srbiji

Komentar

Pregled nedelje

Šamarčina iz Moskve

Izgleda da je predsednik Srbije momački nagazio na žulj Putinu. Zašto? Zato što mu Zapad možda i može pomoći u pokušaju da izađe na kraj sa studentima i velikim delom pobunjenog društva, a Moskva ni u teoriji

Filp švarm       

Komentar

Razaranje Univerziteta: Nasilje, moć i noša

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pokušava da uništi srpske Univerzitete kako bi opstao na vlasti. Ne shvata pritom da bez Univerziteta gubi društvo iz kojeg, kao i svaki parazit, isisava životodavne sokove. On ubija ono što ga drži u životu

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Vučić pod kapuljačom

Kao paradržavni organ specijalne namene koji metalnim štanglama zavodi „red i mir“, Vučić upravo legalizuje kapuljaše. U pitanju je – otprilike – nešto nalik na Musolinijeve „borbene saveze“ iz 1919-1922.

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1795
Poslednje izdanje

Intervju: Adam Mihnjik, glavni i odgovorni urednik dnevnog lista “Gazeta viborča”, pisac

Studenti su dobra budućnost Srbije Pretplati se
Smene na čelu novosadske policije

Od ranije poznati načelnici

Sve greške predsednika Srbije

Aleksandar Vučić, vođa opozicije

Slučaj Novaka Đokovića

Uvek svoj, a na pravoj strani

Intervju: Mario Knezović, frontmen grupe “Zoster”

Sve može biti muzika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure