img
Loader
Beograd, 7°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Analiza

Tri pravoslavne crkve u Ukrajini i rat: Sve dublji raskol u pravoslavlju

06. april 2022, 16:38 Jelena Jorgačević
Foto: AP Photo/Alexander Zemlianichenko
Podrška Putinu: Patrijarh Ruske pravoslavne crkve Kiril
Copied

Dok u Ukrajini ljudi ginu, patrijarh Ruske pravoslavne crkve Kiril priča o izopačenom Zapadu i pogubnom uticaju gej parade, Mitropolit Pravoslavne crkve Ukrajine Epifanije Putina upoređuje sa Hitlerom, a mitropolit Ukrajinske pravoslavne crkve Moskovskog patrijarhata Onufrije očajno poziva Putina da prekine bratoubilački rat "koji nije opravdan ni Bogom ni ljudima"

Analizirajući ukrajinsku realnost u postsovjetskim godinama, nije malo onih koji će kazati da je ta zemlja bila podeljena po (pre)više osnova, ali su nekako uspevali da održe jedinstvo. Osim kada je reč o dvema „oblastima“ – regionima Donjeck i Lugansk i religijskoj situaciji.

Kada se radi o kompleksnim odnosima među pravoslavnima u Ukrajini, oni bi se u najgrubljim crtama dali opisati ovako: tokom dvadesetog veka bilo je više pokušaja Ukrajinaca da dobiju autokefalnu crkvu koja nije vezana za Moskovsku patrijaršiju; početkom 1990-tih stvorena je nekanonska Ukrajinska pravoslavna crkva Kijevskog patrijarhata (1992), a naravno nastavila je na teritoriji zemlje da postoji kanonska Ukrajinska pravoslavna crkva Moskovske patrijaršije (UPC–MP); bila je tu još jedna nekanonska crkva – Ukrajinska autokefalna pravoslavna crkva.

Krajem 2018, na iznenađenje dobrog dela pravoslavnog sveta, Vaseljenski patrijarh je, na molbu tadašnjeg ukrajinskog predsednika Petra Porošenka, dao autokefalnost pravoslavnim vernicima u Ukrajini, ni ne pitavši Rusku pravoslavnu crkvu. Tomos, ukaz o autokefalnosti, je stigao početkom januara 2019. i tako je nastala Pravoslavna crkva Ukrajine (PCU). Na njenom čelu je mitropolit Epifanije.

Od tog trenutka u Ukrajini je postojalo nešto novo, odnosno nešto što je pre bilo rezervisano samo za dijasporu – dve Crkve, od kojih svaka ima potvrđen kanonski status makar od dela ostalih pravoslavnih.

I to je baš onoliko komplikovano, koliko zvuči.

Pravoslavne crkve i ruska agresija

Ove tri Crkve su direktno pogođene sukobom – RPC, Ukrajinska pravoslavna crkva Moskovskog patrijarhata (UPC MP) i Pravoslavna crkve Ukrajine (PCU). Mitropolit PCU Epifanije je naravno oštro osudio Rusku agresiju na Ukrajinu, uporedivši Vladimira Putina sa Adolfom Hitlerom.

Patrijarh Kiril poziva na mir, a njegova ćutnja i obraćanja dan, dva pre početka rata vide se kao jasna podrška Putinu. Dok se razaraju ukrajinski gradovi, on je, na jednoj od prvih nedeljnih propovedi, govorio o izopačenom Zapadu i moralnom integritetu pravoslavnih koji mora biti odbranjen.

Međutim, sigurno je danas najteže biti u koži mitropolita UPC-MP Onufrija koji je već u prvim danima izjavio: „Dogodila se katastrofa. Nažalost, Rusija je pokrenula vojnu operaciju protiv Ukrajine (…) molim vas da zaboravite međusobne razmirice i nesporazume i sjedinite se u ljubavi prema Bogu i našoj Otadžbini. Braneći suverenitet i integritet Ukrajine, apelujemo na predsednika Rusije i tražimo od njega da odmah prekine bratoubilački rat (…) Takav rat nije opravdan ni Bogom ni ljudima.“

Ovaj klirik Ruske pravoslavne crkve danas pomaže ukrajinskom narodu i ukrajinskoj vojsci, dok, kako tvrde izveštaji, svakodnevno veliki broj vernika, parohija i manastira prelazi iz UPC MP u Pravoslavnu crkvu Ukrajine (onu, znači, kojoj je Carigrad dao autokefalnosti). Prema jedinom do sada dostupnom istraživanju koje su radili ukrajinski sociolozi, više od polovine vernika UPC MP bi želeli da se prekinu veze sa Moskvom.

Sve više zahteva za autekefalnost

Javljaju se glasovi i iz drugih postsovjetskih republika i traže takođe prekidanje veza sa RPC, odnosno traže autokefalnost. Takođe, sve više podrške dobija Pravoslavna crkva Ukrajine.

Linija podela među pravoslavnim crkvama se zaoštrava. Iako se od 2019. govori o tome, reč „raskol“ sve je više opipljivija na terenu.

Većina tu podelu vidi kao podelu između slovenskih i grčkih crkava, mada je i tu više nijansi. Neki pokušavaju, uz površnost koju takve predstave sa sobom nose, i da je prikažu kao jasnu podelu između konzervativnih i liberalnih, između Istoka i Zapada.

Patrijarh Vatrolomej je, kako je preneo portal orthodoxtimes.com, govoreći krajem prošle godine o davanju tomosa ukrajinskim vernicima, ali i uopšte o istoriji crkvenih odnosa, izjavio: „Mi smo hristijanizovali Ruse, a da ne pominjem da smo ih i civilizovali.“ S druge strane, dok ljudi u Ukrajini ginu, patrijarh Kiril priča o opasnostima koje sa sobom nosi gej parada.

A potresno i snažno odzvanja apel nekoliko stotina sveštenika Ruske pravoslavne crkve koji su između ostalog napisali: „Strašni sud čeka svakog čoveka. (…) Zabrinuti za spasenje svakog čoveka koji sebe smatra detetom Ruske pravoslavne crkve, ne želimo da se on pojavi na ovoj presudi, noseći teško breme majčinskih prokletstava (…) Oplakujemo iskušenja kojima su naša braća i sestre u Ukrajini nezasluženo bili podvrgnuti. Podsećamo vas da je život svakog čoveka neprocenjiv i jedinstven dar Božiji, i zato želimo da se svi vojnici – i ruski i ukrajinski – vrate u svoje domove i porodice zdravi i čitavi. S gorčinom razmišljamo o ambisu koji će naša deca i unuci u Rusiji i Ukrajini morati da prebrode da bi ponovo počeli da se druže, da se poštuju i vole.“

Opširnije u nedeljniku „Vreme“ koji je dostupan od 7. aprila

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

kanonska ukrajinska crkva nekanonska ukrajinska crkva Patrijarh Kiril Pravoslavna crkva Ukrajine raskol raskol pravoslavnih crkvi Ruska pravoslavna crkva Ukrajinska pravoslavna crkva Moskovskog patrijarhata
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Zagorka Dolovac

Hronika

07.decembar 2025. I.M.

Tužilaštvo najavilo tužbe protiv Kurira i Informera zbog lažnih informacija

Vrhovno javno tužilaštvo saopštilo je da će u najkraćem roku podneti tužbe nadležnom sudu radi utvrđivanja novinarske i izdavačke odgovornosti portala Kurir.rs, Informer.rs i drugih medija koji su, kako navode, protivno zakonu objavljivali netačne informacije o radu VJT

Nova godina

06.decembar 2025. S. Ć.

Studenti Novog Sada: Koliko nemate stida da kitite grad svetlećim vozom

U centru Novog Sada je postavljen voz kao novogodišnji ukras. Nije vas sramota, kažu studenti

Subota u Srbiji

06.decembar 2025. S. Ć,

Odbrana Šida i godinu dana blokada u Nišu

Mitrovčani pešice stigli u Šid na skup povodom Oslobođenja grada u Drugom svetskom ratu, a u Nišu obeležena godišnjica od blokade Filozofskog fakulteta

Sumnja se da je D. P. (27) na platou ispred Narodne skupštine tridesetsedmogodišnjem muškarcu (37) koji je „učesnik prijavljenog skupa“ u Ćacilendu, nožem naneo povredu u predelu natkolenice.

Kamp SNS lojalista

06.decembar 2025. K. S.

Policajci sa Palilule odbili da obezbeđuju Ćacilend

Smena policijskih službenika Policijske stanice Palilula nedavno je odbila da obezbeđuje Ćacilend

Dijana Hrka

Protest majke stradalog mladića

06.decembar 2025. K. S.

Dijana Hrka više ne kampuje kod Skupštine

Dijana Hrka napustila je prostor u blizini Skupštine Srbije u Beogradu, na kojem je protestovala od 2. novembra

Komentar

Pregled nedelje

Selaković protiv Vučića

Izjavivši da je Vučić pravi cilj Tužilaštva za organizovani kriminal, Selaković je kanda aludirao na američki antimafijaški zakon RICO – ne goni se samo ko je direktno učestvovao u krivičnim delima, nego i onaj ko je bio na čelu organizacije koja ih je počinila. A poznato je ko vodi naprednjačku vlast

Filip Švarm
Plakat na lokalnim izborima

Komentar

Lokalni izbori: Pohod varvara iz Ćacilenda

Naprednjačke Pirove pobede u Mionici, Negotinu i Sečnju pretvaraju u zgarište ustavno-pravni poredak Republike Srbije. Time je Vučić postao elementarna katastrofa koja pogađa sve građane. Jednostavno – zemlja je izručena bandama

Filip Švarm
Prethodni dani su bili mučni za navijače Partizana, naredni će isto biti. Oduzet im je san, još jednom sa velikim Željkom Obradovićem na krovu Evrope.

Komentar

Željko je otišao, Ostoja mora da ode

Prethodni dani su bili mučni za navijače Partizana, naredni će isto biti. Oduzet im je san, još jednom sa velikim Željkom Obradovićem na krovu Evrope. Sada je jasno samo jedno – Ostoja Mijailović mora da ode i tako spreči još veću štetu

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1822
Poslednje izdanje

Odlazak najboljeg evropskog trenera

Ništa nije crno-belo osim “Partizana” i Željka Obradovića Pretplati se
Mionica, Negotin, Sečanj

Dan kad se Ćacilend izlio na Srbiju

Pravosuđe

Državni udar na tužilaštvo

Alen Muhić, “Zaboravljena deca rata”

Nisam čovek koji mrzi

Jubilej: Pola veka od albuma Peti Smit – Horses (Arista)

Pesme slobode i istine

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure