
Saopštenje
U “Vremenu” nikad nije vladalo jednoumlje
Da li je trebalo objaviti imena kandidata za studenstku listu pre nego što to učine sami studenti, teška je novinarska dilema oko koje trenutno nemamo konsenzus kao redakcija
Foto: AP Photo
Pad ukrajinskog “antonova” u Grčkoj koji je iz Niša poleteo za Jordan potegao je nekoliko tema u Srbiji: ko je prevozio teret, za koga, koja je firma koja je posredovala u poslu, s kim je povezana i da li je tovar zaista bio školsko naoružanje? A posebno, može li se verovati ministru odbrane Nebojši Stefanoviću kada govori o trgovini oružjem imajući u vidu aferu “Krušik” u koju je bio upleten do grla
Gorelo je na nebu iznad grčkog grada Kavale u subotu uveče 16. jula; vatrena lopta iznad grčke obale istočno od Soluna označila je smrt osmoro članova posade transportnog aviona “antonov”. A eksplozija posle ove nesreće odjeknula je čak do Beograda i kabineta ministra odbrane dr Nebojše Stefanovića.
Brzo se saznalo da je to bio avion koji je prenosio “neko naoružanje” i do jutra se na društvenim mrežama formiralo više teorija o tome kome to Srbija i zbog čega izvozi oružje, ko izvozi u njeno ime, kuda zapravo ide to oružje i kako će se to odraziti na spoljnopolitičku orijentaciju zemlje.
Zvanična verzija glasi: 11,5 tona školskog naoružanja, mina napunjenih fosforom, krenulo je na put za Bangladeš prema ranije utvrđenom dogovoru, avionom ukrajinskog prevoznika tipa “antonov”, koji se, verovatno posle paljenja motora, u vazdušnom prostoru iznad Egejskog mora u Grčkoj strovalio nedaleko od Kavale.
Da li je bilo baš tako, bar što se tiče kvara i pada u Grčkoj, saznaće se kada grčke vlasti okončaju istragu pokrenutu odmah nakon pada aviona u subotu. Dok istražitelji prebiru po pepelu i gledaju šta crna kutija iz aviona može da im kaže, Grčka je uputila protestnu notu Srbiji zbog toga što nije blagovremeno obaveštena o naoružanju u ukrajinskom avionu koji se u subotu uveče srušio u blizini Kavale na severu Grčke.
Ova nesreća ponovo je otvorila priču o tome na koji način se trguje oružjem iz Srbije, kakav je status trgovaca oružjem, a kakav status državnog agenta za prodaju naoružanja i da li je zaista u avionu bilo školsko ili pravo naoružanje koje je trebalo da završi na nekom drugom mestu umesto u Bangladešu. Takvih slučajeva je bilo u više navrata u prošlosti…
Pročitajte ceo tekst Slobodana Georgijeva u nedeljniku „Vreme“ od četvrtka (21. jula)
Pretplatite se na digitalno izdanje
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Da li je trebalo objaviti imena kandidata za studenstku listu pre nego što to učine sami studenti, teška je novinarska dilema oko koje trenutno nemamo konsenzus kao redakcija

Tri incidenta za sedam dana u Hrvatskoj vratili su na velika vrata temu ustaštva i odnosa hrvatske države prema srpskoj manjini. Šta kažu u Srbiji?

Studenti nekoliko beogradskih fakulteta i inicijativa Ansambl Generalštab održali su protest ispred zgrade Generalštaba, uz poruku da će „svojim telima braniti” ovaj simbol Beograda ako vlast ne odustane od planova za njegovo rušenje. Prisutni su napravili „obruč" oko ovog zdanja, i nacrtali crvenu liniju oko njega preko koje je onima, koji planiraju rušenje ovog kulturnog dobra - prelaz zabranjen

Ovaj režim kao da je stvorio novo radno mesto – osmišljavač pakosti zarad što većeg zagorčavanja života ljudima koji podržavaju proteste

I pored fizičke iscrpljenosti, Dijana Hrka, majka stradalog Stefana, nastavlja štrajk glađu ispred Ćacilenda. Poručuje da neće prekinuti protest i optužuje institucije da ne rade svoj posao i lažu građane.
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve