img
Loader
Beograd, 15°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Zvučno oružje

Tehnologija nova, princip isti: Zvučni top nalik onom u Beogradu koristio Čaušesku

21. mart 2025, 11:00 Sanja Kljajić (DW)
Foto: FoNet/MUP Srbije
Zvučni top
Copied

Zvučno oružje, za koje se sumnja da je upotrebljeno tokom protesta u Beogradu 15. marta, bilo je upotrebljeno i tokom Rumunske revolucije, ocenjuje u intervjuu za DW bivši rumunski glavni vojni tužilac Katalin Ranko Pitu.

Rumunski glavni vojni tužilac Katalin Ranko Pitu je šest godina radio na istrazi u vezi s Rumunskom revoluciojom decembra 1989. godine koja je dovela do pada diktatora Nikolaja Čaušeskua, piše Dojče vele (DW).

Pitu za DW iznosi tvrdnju da je ista tehnologija, upotrebljena na velikom mitingu Nikolaja Čaušeskua 21. decembra u Bukureštu, na kom je rumunski diktator želeo da ubedi građane u „ispravnost svoje politike“ i u to da demonstranti koji su protestovali u Temišvaru „ne žele dobro Rumuniji“, bila upotrebljena i u Beogradu tokom protesta 15. marta.

Foto: Vesna Lalić/Nova.rs
Ima ga, nema ga: Zvučni top kraj Skupštine 15. marta / Foto: Vesna Lalić/Nova.rs

„Tokom tog mitinga, rumunski vojnici iz jedne specijalizovane jedinice za psihološki rat intervenisali su na zvučnom sistemu s jednom magnetofonskom trakom koja je emitovala niske frekvencije, i to je izazvalo dezorganizaciju mitinga“, priča Pitu za DW.

Taj trenutak označio je početak Rumunske revolucije i u Bukureštu. Samo dan kasnije, Čaušesku je izgubio vlast, a 25. decembra pogubljen je u Trgovištu. Tokom revolucije poginulo je 1.200 ljudi, a oko 4.000 je teško povređeno.

„Tehnologija je napredovala, ali princip je isti“

Pitu je tokom svoje istrage razgovarao sa stotinama svedoka i stručnjacima iz oblasti vojne tehnologije. Opis haosa koji su tada izazvali zvučni talasi, kako kaže, podseća na scene iz Beogtrada.

„Stotine ljudi osetilo je fizički bol u predelu solarnog pleksusa i nekoliko minuta bili su u stanju totalne panike“, priča Pitu.

Građani Srbije koji su govorili za DW svedočili su da su najpre čuli kratkotrajnu, neobičnu buku i osetili vibracije zbog kojih su stekli osećaj neposredne opasnosti, što ih je uznemirilo i navelo na paničan beg.

Iako je tehnologija za 35 godina mnogo napredovala, kaže Pitu, princip upotrebe ostao je isti: ona se koristi kao deo „psihološkog rata“.

„Prema mom mišljenju, ovo što se nedavno dogodilo u Beogradu može se objasniti upotrebom tehnologije manipulacije putem izlaganja masa specijalnim zvučnim talasima“, kaže Pitu.

Priznanje stiglo 30 godina kasnije

Istina o tome ko je koristio zvučni sistem protiv rumunskih demonstranata 1989. izašla je na videlo tek 30 godina kasnije. Pitu je tokom istrage razgovarao s vojnicima specijalne jedinice za psihološki rat koji su tek tada priznali da su koristili tehniku koja uključuje manipulaciju masom putem zvuka.

Odakle je došlo naređenje, međutim, nije uspeo da dokaže.

Zvucni_top_10
Čas ovo, čas ono: Ivica Dačić o zvučnom topu / FoNet/MUP Srbije

„Ali logično je da naređenje bilo od samog vrha rumunske armije, jer to je bila nekakva izuzetna manipulacija, to nije mogao to da napravi bilo ko“, kaže Pitu.

Uveren je da je i u Srbiji takvo naređenje moralo da dođe od vlasti.

„To mora da bude vlast – bilo da je armija, bilo da je MUP, jer ne može bilo ko da ima tu tehnologiju. Znači, građani Srbije nisu mogli da imaju tu tehnologiju. To nije baš tako lako“, kaže bivši glavni rumunski tužilac.

Nema dokaza?

Vlast u Srbiji u početku je negirala da uopšte poseduje takvo oružje. Dva dana kasnije, opoziciona poslanica Marinika Tepić objavila je dokument koji pokazuje da je MUP nabavio dva tipa zvučnih topova. Pokazala je i fotografiju na kojoj se vidi jedan od ovih uređaja montiran na džipu žandarmerije.

Ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić priznao je potom da MUP poseduje takozvane LRAD-sisteme, ali je negirao da su oni upotrebljeni.

„Ti sistemi stoje u našim magacinima u kutijama“, rekao je Dačić.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić dodao je da su kupovane „razne stvari“, ali da nikada nisu upotrebljene. Ako se dokaže da jesu, rekao je, on više neće biti predsednik.

„Ne, nije ga upotrebio niko. I niko ga nigde nije upotrebio. Niste mi pokazali nijedan dokaz. I nemate nijedan dokaz, jer ne možete da pronađete dokaz za nešto što ne postoji“, rekao je Vučić.

Može li se sa svedočenjima građana i priznanjem da država ipak poseduje zvučni top – ali bez fotografije samog uređaja u upotrebi – pokrenuti slučaj? Rumunski tužilac Katalin Ranko Pitu smatra da može.

„Ali, posle tog momenata istraga mora da bude mnogo kompleksnija“, kaže Pitu. „Za početak je dovoljno da razgovaraš s ljudima i da budeš siguran da je ta manipulacija bila nešto realno. A kako sam ja video na televiziji, bilo je realno. Jer, ne možeš da istrčiš odjednom na levu i na desnu stranu jedne ulice bez nekakve manipulacije“, uveren je Pitu.

On ipak ne želi da prejudicira da li bi sama upotreba mogla biti krivično delo, s ozbirom na to da niko nije ozbiljnije povređen. To, kaže, zavisi i od toga da li je upotreba tih sistema regulisana zakonom.

U Rumuniji, pak, upotreba zvučnog sistema za manipulaciju masom jeste deo takozvanog „Dosijea o revoluciji“ koji ima za cilj da privede pravdi ključne ličnosti događaja iz decembra 1989, ali samo zato što je to bio prelomni trenutak revolucije u kojoj je život izgubilo 1.200 ljudi, objašnjava Pitu.

Međutim, čak i 35 godina kasnije, mnoge porodice žrtava u Rumuniji još uvek čekaju pravdu. Postupak je i dalje pred sudom.

Tagovi:

Rumunija Čaušesku Zvučni top Protest 15. marta Rumunski javni tužilac
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Predsednica Kosova

Kosovo

06.mart 2026. I.M.

Ponovo vanredni izbori: Vjosa Osmani raspustila parlament

Predsednica Kosova Vjosa Osmani raspustila je parlament nakon što poslanici nisu izabrali predsednika, aktivirajući ustavni mehanizam koji vodi ka novim izborima

Zastava Velike Britanije

Diplomatija

05.mart 2026. K. S.

Ambasada Velike Britanije: Zaposleni maltretirani tokom posete Aranđelovcu

Ambasada Velike Britanije u Beogradu saopštila je da su njeni zaposleni maltretirani tokom nedavne posete Aranđelovcu, gde su boravili u okviru rutinske diplomatske aktivnosti

Semafor za putovanja MSP, Hrvatska

Međususedski odnosi

05.mart 2026. K. S.

Upozorenje Ministarstva Spoljnih poslova Srbije: U Hrvatsku putujte samo u slučaju krajnje nužde

Ministarstvo spoljnih poslova Srbije putovanja u Hrvatsku preporučuje samo u slučaju krajnje potrebe. Zvanično obrazloženje govori o incidentima i bezbednosnim rizicima. Iz Zagreba stižu ironični odgovori

Aleksandar Vučić

Rodjendan predsednika Republike

04.mart 2026. K. S.

RTS prenosi: Ko je od svetskih zvaničnika prvi čestitao rođendan Aleksandru Vučiću

Vučić Aleksandar, predsednik Srbije, slavi u četvrtak 56. rođendan. O tome izveštava RTS. Koji su se svetski državnici požurili da mu čestitaju

Predizborna kampanja

04.mart 2026. A.I.

Vučićev martovski skup u Beogradu: Niko kao on, sa volom ili bez vola na ražnju

Srpska napredna stranke prirediće za Aleksandra Vučića skup u Beogradu 21. marta, osam dan pred lokalne izbore u deset gradova. Miting treba da demonstrira njegovu snagu i nepobedivost

Komentar
Vukašin Đinović

Pregled nedelje

Da li ste građanin drugog reda

Zašto su studentu Vukašinu Đinoviću i njegovoj majci „kobre“ oduzele karte na ulazu u pozorište? Zbog čega je smenjena Jelena Mirković, direktorka srednje škole u Loznici? Šta govori naprednjačko vređanja zaposlenih iz britanske ambasade u Aranđelovcu? I da li ste i vi postali građanin drugog reda

Filip Švarm

Komentar

Srećan Ćacilend, svima koji slave

Ćacilend 6. marta slavi prvi rođendan. Naprednjačka okupacija Pionirskog parka govori sve o režimu Aleksandra Vučića. I mnogo o onima koji se protiv njega bune

Andrej Ivanji
Aleksandar Vučić i Vladimir Orlić u odelima sa kravatom u BIA

Pregled nedelje

Da se zaledi krv u žilama

Šta spaja Vučićev let u Kazahstan i obolelog Dačića? Ko i zašto tajno snima dolazak Peconija u advokatsku kancelariju Zdenka Tomanovića? I kuda vode Srbiju podivljale službe i naprednjačke paravojno/propagandne trupe

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1835
Poslednje izdanje

Američko-izraelski napad na Iran

Apokalipsa na Bliskom istoku Pretplati se
Intervju: Dušan Lj. Milenković, politički konsultant

Režim puca po svim šavovima

Projekti Grada Beograda

Beograđani u prašini i lažima

"Svadba" i hrvatsko društvo danas

Ima li razloga za smeh

Priča iz života

Zašto je empatija selektivna

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure