img
Loader
Beograd, 21°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Zvučno oružje

Tehnologija nova, princip isti: Zvučni top nalik onom u Beogradu koristio Čaušesku

21. март 2025, 11:00 Sanja Kljajić (DW)
Foto: FoNet/MUP Srbije
Zvučni top
Copied

Zvučno oružje, za koje se sumnja da je upotrebljeno tokom protesta u Beogradu 15. marta, bilo je upotrebljeno i tokom Rumunske revolucije, ocenjuje u intervjuu za DW bivši rumunski glavni vojni tužilac Katalin Ranko Pitu.

Rumunski glavni vojni tužilac Katalin Ranko Pitu je šest godina radio na istrazi u vezi s Rumunskom revoluciojom decembra 1989. godine koja je dovela do pada diktatora Nikolaja Čaušeskua, piše Dojče vele (DW).

Pitu za DW iznosi tvrdnju da je ista tehnologija, upotrebljena na velikom mitingu Nikolaja Čaušeskua 21. decembra u Bukureštu, na kom je rumunski diktator želeo da ubedi građane u „ispravnost svoje politike“ i u to da demonstranti koji su protestovali u Temišvaru „ne žele dobro Rumuniji“, bila upotrebljena i u Beogradu tokom protesta 15. marta.

Foto: Vesna Lalić/Nova.rs
Ima ga, nema ga: Zvučni top kraj Skupštine 15. marta / Foto: Vesna Lalić/Nova.rs

„Tokom tog mitinga, rumunski vojnici iz jedne specijalizovane jedinice za psihološki rat intervenisali su na zvučnom sistemu s jednom magnetofonskom trakom koja je emitovala niske frekvencije, i to je izazvalo dezorganizaciju mitinga“, priča Pitu za DW.

Taj trenutak označio je početak Rumunske revolucije i u Bukureštu. Samo dan kasnije, Čaušesku je izgubio vlast, a 25. decembra pogubljen je u Trgovištu. Tokom revolucije poginulo je 1.200 ljudi, a oko 4.000 je teško povređeno.

„Tehnologija je napredovala, ali princip je isti“

Pitu je tokom svoje istrage razgovarao sa stotinama svedoka i stručnjacima iz oblasti vojne tehnologije. Opis haosa koji su tada izazvali zvučni talasi, kako kaže, podseća na scene iz Beogtrada.

„Stotine ljudi osetilo je fizički bol u predelu solarnog pleksusa i nekoliko minuta bili su u stanju totalne panike“, priča Pitu.

Građani Srbije koji su govorili za DW svedočili su da su najpre čuli kratkotrajnu, neobičnu buku i osetili vibracije zbog kojih su stekli osećaj neposredne opasnosti, što ih je uznemirilo i navelo na paničan beg.

Iako je tehnologija za 35 godina mnogo napredovala, kaže Pitu, princip upotrebe ostao je isti: ona se koristi kao deo „psihološkog rata“.

„Prema mom mišljenju, ovo što se nedavno dogodilo u Beogradu može se objasniti upotrebom tehnologije manipulacije putem izlaganja masa specijalnim zvučnim talasima“, kaže Pitu.

Priznanje stiglo 30 godina kasnije

Istina o tome ko je koristio zvučni sistem protiv rumunskih demonstranata 1989. izašla je na videlo tek 30 godina kasnije. Pitu je tokom istrage razgovarao s vojnicima specijalne jedinice za psihološki rat koji su tek tada priznali da su koristili tehniku koja uključuje manipulaciju masom putem zvuka.

Odakle je došlo naređenje, međutim, nije uspeo da dokaže.

Zvucni_top_10
Čas ovo, čas ono: Ivica Dačić o zvučnom topu / FoNet/MUP Srbije

„Ali logično je da naređenje bilo od samog vrha rumunske armije, jer to je bila nekakva izuzetna manipulacija, to nije mogao to da napravi bilo ko“, kaže Pitu.

Uveren je da je i u Srbiji takvo naređenje moralo da dođe od vlasti.

„To mora da bude vlast – bilo da je armija, bilo da je MUP, jer ne može bilo ko da ima tu tehnologiju. Znači, građani Srbije nisu mogli da imaju tu tehnologiju. To nije baš tako lako“, kaže bivši glavni rumunski tužilac.

Nema dokaza?

Vlast u Srbiji u početku je negirala da uopšte poseduje takvo oružje. Dva dana kasnije, opoziciona poslanica Marinika Tepić objavila je dokument koji pokazuje da je MUP nabavio dva tipa zvučnih topova. Pokazala je i fotografiju na kojoj se vidi jedan od ovih uređaja montiran na džipu žandarmerije.

Ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić priznao je potom da MUP poseduje takozvane LRAD-sisteme, ali je negirao da su oni upotrebljeni.

„Ti sistemi stoje u našim magacinima u kutijama“, rekao je Dačić.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić dodao je da su kupovane „razne stvari“, ali da nikada nisu upotrebljene. Ako se dokaže da jesu, rekao je, on više neće biti predsednik.

„Ne, nije ga upotrebio niko. I niko ga nigde nije upotrebio. Niste mi pokazali nijedan dokaz. I nemate nijedan dokaz, jer ne možete da pronađete dokaz za nešto što ne postoji“, rekao je Vučić.

Može li se sa svedočenjima građana i priznanjem da država ipak poseduje zvučni top – ali bez fotografije samog uređaja u upotrebi – pokrenuti slučaj? Rumunski tužilac Katalin Ranko Pitu smatra da može.

„Ali, posle tog momenata istraga mora da bude mnogo kompleksnija“, kaže Pitu. „Za početak je dovoljno da razgovaraš s ljudima i da budeš siguran da je ta manipulacija bila nešto realno. A kako sam ja video na televiziji, bilo je realno. Jer, ne možeš da istrčiš odjednom na levu i na desnu stranu jedne ulice bez nekakve manipulacije“, uveren je Pitu.

On ipak ne želi da prejudicira da li bi sama upotreba mogla biti krivično delo, s ozbirom na to da niko nije ozbiljnije povređen. To, kaže, zavisi i od toga da li je upotreba tih sistema regulisana zakonom.

U Rumuniji, pak, upotreba zvučnog sistema za manipulaciju masom jeste deo takozvanog „Dosijea o revoluciji“ koji ima za cilj da privede pravdi ključne ličnosti događaja iz decembra 1989, ali samo zato što je to bio prelomni trenutak revolucije u kojoj je život izgubilo 1.200 ljudi, objašnjava Pitu.

Međutim, čak i 35 godina kasnije, mnoge porodice žrtava u Rumuniji još uvek čekaju pravdu. Postupak je i dalje pred sudom.

Tagovi:

Čaušesku Protest 15. marta Rumunija Rumunski javni tužilac Zvučni top
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Protest zaposlenih u mitrovačkom KBC-u

Kosovo

23.септембар 2025. Milica Srejić

Integracija po svaku cenu: Napad na srpski zdravstveni i obrazovni sistem na KiM

Prvog dana predizborne kampanje na Kosovu razbuktala se tema o integraciji srpskog zdravstvenog i obrazovnog sistema u kosovski sistem. To su jedine preostale srpske institucije na Kosovu. Kako na to gledaju kosovski Srbi

Evropski sud za ljudska prava

Sud u Strazburu

23.септембар 2025. K. S.

Slučaj Bogdana Jovičića pred Evropskim sudom za ljudska prava

Evropski sud za ljudska prava u Strazburu prihvatio je da razmatra predstavku advokata studenta Bogdana Jovičića

Zaječar

23.септембар 2025. T. S.

Repriza konstitutivne sednice u Zaječaru: Opozicija poziva građane da spreče „državni udar“

Opozicija u Zaječaru pozvala je građane Srbije da u sredu ujutro dođu u grad i spreče održavanje konstitutivne sednice Skupštine, koju smatraju nelegalnom. Lider koalicije „Promena u koju verujemo“ Uglješa Đuričković poručuje da je Zaječar „ogledalo Srbije“ i da se sutrašnjim protestom brani ustavni poredak

Napadi na novinare

23.септембар 2025. T. S.

ANEM: Siniša Vučinić targetira i vređa novinare i medije

Asocijacija nezavisnih elektronskih medija (ANEM) osuđuje verbalne napade člana Glavnog odbora SNS-a Siniše Vučinića na medije i novinare, između ostalog i na glavnog urednika „Vremena“ Filipa Švarma

Evropski parlament

23.септембар 2025. K. S.

Studenti iz Srbije kandidati za evropsku nagradu za slobodu mišljenja

Studenti iz Srbije nominovani su za priznanje Saharov, koje se dodeljuje za slobodu mišljenja

Komentar
Niču zgrade po Srbiji: Hoće li novi zakon reširi problem nelegalne gradnje?

Komentar

Legalizacija kakvu svet nikada nije video – još jednom

Nova kampanja za brzometnu legalizaciju za 100 evra ne razlikuje se u suštini mnogo od one od pre deset godina. Zanimljive su, međutim, finese, poput legalizacije divlje gradnje u nacionalnim parkovima

Radmilo Marković

Pregled nedelje

Tako kaže Jovo Bakić

U novom broju „Vremena“ Jovo Bakić je rekao da ne bismo opstali kao društvo i pojedinci kada bi režim pobedio. U pravu je. Reč sloboda u takvoj Srbiji bila bi zabranjena, lični integritet bio bi razlog za hapšenje, a kukavičluk – način preživljavanja

Filip Švarm

Komentar

Režimska okupljanja kao pogrebne povorke

Na režimskim vikend-okupljanjima nema energije jer stvarnost prodire kroz pukotine alternativne stvarnosti. A bez strasti nema ničega, što reče Hegel

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1811
Poslednje izdanje

Jovo Bakić, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu

Imamo ljude koji će se obračunati s kriminalom Pretplati se
Kako se biraju kandidati za “studentsku listu”

Budući poslanici pred prijemnom komisijom

Kolektivni portret savremenika: Batinaši

Sitna boranija braće Vučić

Dosije povodom 35. rođendana nedeljnika “Vreme”: Novinarstvo u sumrak Gutenbergove ere (1)

Žurnalizam i čurnalizam: otpisana štampa i velika galama

Intervju: Siprijan Kacaris, pijanista

U potrazi za zaboravljenim delima

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure