img
Loader
Beograd, 23°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Pravosuđe

Smrtna kazna: Rastuća podrška u Srbiji i svetu

23. мај 2023, 14:40 Sanja Zrnić
Foto: Pixabay
Copied

Podrška vraćanju smrtne kazne raste širom sveta. Prošle godine broj pogubljenja je porastao za više od 300 slučajeva. Prema poslednjim istraživanjima udruženja “Srbija protiv smrtne kazne”, više od polovine građana u Srbiji je za vraćanje ovog instituta upravni sistem Srbije. "U društvima gde je visoka tolerancija na nasilje, svaki vid istog je prihvatljiv, pa i smrtna presuda", kaže doktor prava, advokat i borac za ljudska prava Ivan Janković za portal "Vremena"

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić obišao je žrtve masakra u selima Dubona i Malo Orašje kod Mladenovca. Prilikom izjavljivanja saučešća porodicama stradalih, rekao je da veruje da će pravosudni sistem i institucije Srbije imati snage da na adekvatan način kazne ubicu i njegove pomagače i da je jedina prava kazna ona koja je najteža.

On je u jednom od obraćanja naciji, rekao da je predložio premijerki Ani Brnabić da se uvede smrtna kazna. 

“Predložio sam premijerki da vratimo smrtnu kaznu. Ali oni su protiv jer bismo bili jedini uz Belorusiju u Evropi”, kazao je Vučić. On je naveo da je i on nekad bio protiv smrtne kazne i gorko se kaje što je imao takav stav.

Ukoliko bi se smrtna kazna vratila u pravosudni sistem Srbije, pre svega bi morao da se promeni Ustav. Takođe, sve dok je zemlja kandidat za ulazak u Evropsku uniju, nije moguće vratiti instut smrtne kazne. 

U Srbiji velika podrška vraćanju smrtne kazne 

​​Više od polovine građana Srbije podržava smrtnu kaznu, a svaki četvrti je protiv, pokazala je anketa udruženja Srbija protiv smrtne kazne iz 2021. godine.

Među onima koji su za ovu kaznu, odlučno je podržava 35 odsto.

Smrtna kazna ima najmanju podršku među visokoobrazovanim ljudima – podržava je tek 21 odsto ispitanika koji su završili višu školu ili fakultet.

Stručnjaci objašnjavaju da podrška smrtnoj kazni raste uglavnom kada je društvo izloženo frustracijama, kao na primer, u doba pandemije virusa korona ili kada je dešavaju masovne tragedije. 

Srbija je ukinula ovu praksu nakon što je 14. februara 1992. godine. Tada je streljan Johan Drozdek, u Somboru, koji je osuđen na smrt 1988. godine zbog silovanja šestogodišnje devojčice. 

Od tada smrtna kazna u Srbiji nije sprovođena, a zvanično je ukinuta 26. februara 2002. godine.

Visoka tolerancija na nasilje u društvu

„Istraživanja govore u prilog tome da povećavanje kazni ili uvođenje novih, drastičnijih kazni ne može imati nikakvo preventivno dejstvo. Smrtna kazna nema ima samo stopostotni individualni efekat. Trend povećane represije nije posebno karakterističan za Srbiju, on vlada u čitavom svetu, manje više“, objasnio je doktor prava, advokat i borac za ljudska prava Ivan Janković za portal „Vremena“.

Autoritarnost je najbolji prediktor stava prema smrtnoj kazni, autoritarne ličnosti su u velikoj većini za nju. Tako društvo sa autoritarnim vođom traži najstrašnije kažnjavanje. U društvima gde je ovako visoka tolerancija na nasilje, svaki vid istog je prihvatljiv, pa i smrtna presuda“, kaže Janković.

Foto vreme

U Srbiji se odnos javnosti prema postojanju smrtne kazne ustalio u poslednjih nekoliko godina. Janković kaže da se istraživanja javnosti o ovoj temi rade još od 2001. godine. Od tada je godinama više ispitanika u našoj zemlji bilo protiv smrtne kazne nego za nju. Takvo kretanje se zadržalo sve do 2013, kada je došlo do naglog, izraženog porasta podrške smrtnoj kazni, pisao je Janković u tekstu za nedeljnik Vreme “Smrtna kazna – pre dvadeset godina i danas”.

Najstroža kazna trenutno doživotni zatvor

Najstroža kazna u Srbiji je sada doživotni zatvor, koja se može izreći sa ili bez prava na uslovno oslobađanje.

Uvedena je 2019. godine na predlog Fondacije Tijane Jurić, koja nosi ime po petnaestogodišnjoj devojčici koja je na leto 2014. godine silovana i ubijena u vojvođanskom mestu Bajmok.

Između ukidanja smrtne kazne i uvođenja doživotne robije, maksimalna kazna u Srbiji bila je 40 godina zatvora.

Slične rekacije i u regionu 

Povodom tragične smrti osmogodišnjeg deteta koga je zlostavljao očuh, a koja je brutalnošću šokirala celu Poljsku, premijer te zemlje Mateuš Moravjecki je kao moguće rešenje porodičnog nasilja nad decom umesto prevencije ponudio pooštravanje kazni, ali i vraćanje smrtne kazne.

Zahtevi da se obnovi smrtna kazna u Poljskoj ne mogu da se uvaže jer bi to značilo istupanje iz Evropske unije i Saveta Evrope i promenu Ustava. 

Zbog okrutnog zločina organizovan je marš na ulicama Čenstohove, na jugozapadu Poljske, nakon sahrane stradalog dečaka, sredinom maja, na koju su došle mase ljudi iz cele Poljske. 

Prošle godine duplo više pogubljenja u svetu

Kako piše nemački list Dojče Vele, u svetu je drastično povećan broj pogubljenja. 

Najmanje 883 osobe su pogubljene prošle godine u svetu, navodi organizacija „Amnesti internešenel“. To je više nego u poslednjih pet godina. Naročito mnogo ljudi pogubljeno je u Iranu i Saudijskoj Arabiji.

Nekima su odsečene glave, neki su obešeni, streljani ili otrovani. 

Broj pogubljenja značajno je porastao u odnosu na 2021. – za više od 300 slučajeva ili preko 50 odsto.

Pritom pogubljenja u Kini, koja se verovatno broje u hiljadama, nisu ni deo statistike. Kina tretira broj pogubljenja kao državnu tajnu, kao i Vijetnam. Ni iz Severne Koreje nema podataka, a veruje se da je i u toj zemlji veliki broj pogubljenja.

Ljudi se, u ime države, ubijaju u Japanu, SAD i Singapuru.

Pročitajte još Singapur: Vešala za trgovca kanabisom

 

Prema podacima „Amnesti internešenela“, više od trećine svih zabeleženih pogubljenja je bilo zbog trgovine drogom.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Aleksandar Vučić doživotni zatvor Masovna ubistva Smrtna kazna tragedije u srbiji
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Protest zaposlenih u mitrovačkom KBC-u

Kosovo

23.септембар 2025. Milica Srejić

Integracija po svaku cenu: Napad na srpski zdravstveni i obrazovni sistem na KiM

Prvog dana predizborne kampanje na Kosovu razbuktala se tema o integraciji srpskog zdravstvenog i obrazovnog sistema u kosovski sistem. To su jedine preostale srpske institucije na Kosovu. Kako na to gledaju kosovski Srbi

Evropski sud za ljudska prava

Sud u Strazburu

23.септембар 2025. K. S.

Slučaj Bogdana Jovičića pred Evropskim sudom za ljudska prava

Evropski sud za ljudska prava u Strazburu prihvatio je da razmatra predstavku advokata studenta Bogdana Jovičića

Zaječar

23.септембар 2025. T. S.

Repriza konstitutivne sednice u Zaječaru: Opozicija poziva građane da spreče „državni udar“

Opozicija u Zaječaru pozvala je građane Srbije da u sredu ujutro dođu u grad i spreče održavanje konstitutivne sednice Skupštine, koju smatraju nelegalnom. Lider koalicije „Promena u koju verujemo“ Uglješa Đuričković poručuje da je Zaječar „ogledalo Srbije“ i da se sutrašnjim protestom brani ustavni poredak

Napadi na novinare

23.септембар 2025. T. S.

ANEM: Siniša Vučinić targetira i vređa novinare i medije

Asocijacija nezavisnih elektronskih medija (ANEM) osuđuje verbalne napade člana Glavnog odbora SNS-a Siniše Vučinića na medije i novinare, između ostalog i na glavnog urednika „Vremena“ Filipa Švarma

Evropski parlament

23.септембар 2025. K. S.

Studenti iz Srbije kandidati za evropsku nagradu za slobodu mišljenja

Studenti iz Srbije nominovani su za priznanje Saharov, koje se dodeljuje za slobodu mišljenja

Komentar
Niču zgrade po Srbiji: Hoće li novi zakon reširi problem nelegalne gradnje?

Komentar

Legalizacija kakvu svet nikada nije video – još jednom

Nova kampanja za brzometnu legalizaciju za 100 evra ne razlikuje se u suštini mnogo od one od pre deset godina. Zanimljive su, međutim, finese, poput legalizacije divlje gradnje u nacionalnim parkovima

Radmilo Marković

Pregled nedelje

Tako kaže Jovo Bakić

U novom broju „Vremena“ Jovo Bakić je rekao da ne bismo opstali kao društvo i pojedinci kada bi režim pobedio. U pravu je. Reč sloboda u takvoj Srbiji bila bi zabranjena, lični integritet bio bi razlog za hapšenje, a kukavičluk – način preživljavanja

Filip Švarm

Komentar

Režimska okupljanja kao pogrebne povorke

Na režimskim vikend-okupljanjima nema energije jer stvarnost prodire kroz pukotine alternativne stvarnosti. A bez strasti nema ničega, što reče Hegel

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1811
Poslednje izdanje

Jovo Bakić, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu

Imamo ljude koji će se obračunati s kriminalom Pretplati se
Kako se biraju kandidati za “studentsku listu”

Budući poslanici pred prijemnom komisijom

Kolektivni portret savremenika: Batinaši

Sitna boranija braće Vučić

Dosije povodom 35. rođendana nedeljnika “Vreme”: Novinarstvo u sumrak Gutenbergove ere (1)

Žurnalizam i čurnalizam: otpisana štampa i velika galama

Intervju: Siprijan Kacaris, pijanista

U potrazi za zaboravljenim delima

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Povezane vesti

Lični stav

23.октобар Ivan Janković

Smrtna kazna – pre dvadeset godina i danas

Autoritarnost je najbolji prediktor stava prema smrtnoj kazni – autoritarne ličnosti su u velikoj većini za nju. Isto važi i za stranke sa desnice

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure