img
Loader
Beograd, 7°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Rat u Ukrajini

Smrt „četničkog komandanta“: Sablast rata i zvezda „Parova“

13. januar 2025, 10:56 B. B.
Foto: Printskrin / Командант Братислав Живковић
Bratislav Živković
Copied

Bratislav Živković je jedan od prvih Srba koji su uzeli pušku na istoku Ukrajine da pomognu proruskim separatistima. Nikad nije krio šta radi, ali ga je u Srbiji ruka pravde milovala

Bratislav Živković bio je komandant paravojne formacije Četnički pokret koji je nedavno poginuo u borbama oko Kurska. Živković se godinama borio na strani proruskih separatista u oblastima Donjecka i Luganska u Ukrajini.

Ruske vlasti nisu zvanično potvrdile njegovu smrt, ali je to učinila njgova sestra objavom na Fejsbuku u kojoj se između ostalog navodi da je Živković poginuo „junačkom smrću“ i da je njegov život bio „ispunjen hrabrošću, nepokolebljivom verom u ideale i nesebičnom ljubavlju prema bližnjima“, kao i da je „neumorno stajao iza onoga u šta je verovao“.

Četnički pokret kojim je komndovao deo je ekstremno desničarske organizacije Unité Continentale, a Živković se još 2014. i 2015. borio na strani proruskih separatista u Ukrajini.

U Srbiji je 2018. godine uhapšen zbog sumnje da je organizovao učešće građana Srbije u ratu u Ukrajini, za šta im je nudio 200 evra mesečno. Međutim, tužilaštvo je naredne godine obustavilo istragu koja se vodila protiv njega.

Navodno je imao Živković i rusko državljanstvo, ali je naglašavao da Rusija nije umešana u aktivnosti kojima se on bavi. Prema nepotvrđenim informacijama nadnicu od 200 evra koje je Živković isplaćivao dobrovoljcima iz Srbije nije obezbeđivala Rusija, već samoproglašena Luganska Narodna Republika.

„Sablast rata u ljudskom obličju“

Odmah po izbijanju rata u Ukrajini nakon ruske aneksije Krima 2014. godine, Živković je privukao pažnju medija, između ostalog i svojim izgledom.

Reporter nemačkog nedeljnika Cajt koji ga je u martu 2014. godibe sreo na Krimu opisao ga je ovako.

„Taj 39-godišnjak izgleda kao sablast rata u ljudskom obličju: duga kosa, gusta brada, dlaka zift crnih, baš poput njegove šubare, na ramenu je bedž sa zlatnom kosturskom glavom…“.

Živković je tada novinaru rekao da mu se javljaju prijatelji koji se bore u Sijera Leoneu i pitaju ga da li da dođu na Krim. On im je odgovarao da za tim nema potrebe jer „on i njegovi četnici drže stvari pod kontrolom“.

„Nismo mi nikakvi psi rata“, rekao je tada Živković i naglasio da borci iz Srbije „samo žele da se Krim mirno vrate Rusiji, gde i pripada“.

Христос вакрсе из мртвих, смрћу смрт уништи и мртвима у гробовима живот дарова.

Хаџи Братислав Живковић нека ти је лака црна земља. pic.twitter.com/SxFNL5YMew

— Роберт Бараћ 🇷🇸🇷🇸🇷🇸 (@Robert_Barac_) January 3, 2025

Poziv Vučiću na TV duel

Njegovo, ali i angažovanje brojnih drugih državljana Srbije u ratu u Ukrajini privuklo je pažnju domaćih vlasti, pa je tadašnji premijer Aleksandar Vučić naveo da se u ratu u Ukrajini „desetine“ ljudi bore kao plaćenici za račun i jedne i druge strane. Zato ih je Vučić tada pozvao da se vrate u Srbiju, „da vode računa o svojim porodicama i zemlji, a ne da ratuju za bilo čije interese“.

Pošto su dopune Krivičnog zakona kojima su predviđene zatvorske kazne građanima Srbije koji učestvuju u ratu ili oružanom sukobu u drugim zemljama, ili za te sukobe organizuju i vrbuju druge građane Srbije usvojene tek u oktobru 2014. godine, Živkoviću ništa nije smetalo da se vraća u Srbiju kada god je to želeo.

Živković je tada toliko bio siguran da će biti izuzet od krivičnog gonjenja da je krajem jula 2014. godine u otvorenom pismu srpskim vlastima pozvao Vučića na TV duel, s ciljem da „narod odluči da li treba da nas osude na izgnanstvo ili smrt“. Tada je tvrdio da će dokazati da je njegova borba protiv „nacističkih jedinica“ na istoku Ukrajine „pravedna i časna“.

On svoje učešće u sukobima u Ukrajini nikada nije krio, a za Radio Slobodna Evropa je čak naveo da je bio vođa jednog od odreda srpskih dobrovoljaca u Ukrajini koji se zvao „Sveti knez Lazar“. Oni su do Luganska u Ukrajinu dolazili preko Rusije sa običnim turističkim vizama.

Prema sopstvenom priznanju u Ukrajini se borio i protiv „ukrajinske garde fašista iz ‘Desnog centra’“ i sa grupom „dobrovoljaca“ iz Srbije, koja je imala 35 članova, i koja se zvala „Odred Jovan Šević“.

„Špijuniranje“ u Rumuniji

Živkoviću je 2017. godine zbog špijunaže i zato što predstavlja pretnju po nacionalnu bezbednost zabranjen ulazak najpre u Rumuniju, a zatim i u druge članice NATO u narednih 15 godina. Nakon toga, on je otišao u Bugarsku, a potom i u Rusiju.

Izvori iz rumunske obaveštajne službe (SRI) potvrdili su da se Živković u najmanju ruku spremao za špijunažu, a napustio je Rumuniju nedugo nakon što je probao da fotografiše „tajnu dokumentaciju o radarskom sistemu u mestu Satu Mare“.

Međutim, prema pisanju rumunskih medija, u dokumentima za koje je Živković verovao da su poverljivi nije bilo ničeg tajnog i njemu ih podmetnula rumunska služba kako bi potvrdila Živkovićevo interesovanje za vojnu infrastrukturu.

Živković je samo 2017. godine u Rumuniji boravio pet puta. Svaki put je dolazio iz različitih pravaca, vozom i avionom. Prema navodima medija i ljudi iz bezbednosnih struktura interesovao se za radarske sisteme vojne i civilne, kao i za vojne baze u jugoistočnom delu Rumunije.

Pritvor pa rijaliti

Kada je deo Krivičnog zakona o učešću u ratu u drugim zemljama ili vrbovanju drugih za učešće u takvim ratovima konačno počeo da se primenjuje, to se odrazilo i na Živkovića koji je zbog tih krivičnih dela uhapšen u avgustu 2018. godine.

Ipak, nakon istrage koja je trajala osam meseci Živković je pušten na slobodu, a pritvorsku ćeliju zamenio je drugom vrstom zatočeništva, jer je kao „selebriti“ koji ima šta da pokaže zaludnim gledaocima postao deo rijalitija „Parovi“ na TV Hepi. Neposredno pred ulazak u rijaliti hvalio se svojim nelegalnim aktivnostima i podvizima, a sebe je predstavio kao „četnika i novinara“.

„Ja sam četnički komandant, pomagao sam ruskom narodu na Krimu u Ukrajini. Eto, bavim se i žurnalistikom, akreditovani sam novinar u Rusiji. Napisao sam i knjigu“, rekao je tada Živković.

Kao čovek sa „iskustvom“ od početka ruske invazije 2022. godine, Živković je gostovao na TV Hepi gde je pričao o ratu.

Tamo je predstavljan kao „jedini živi četnički komandant u 21. veku“, uz tvrdnje da „Rusija pomaže narodu u Donbasu“, i da je jedini interes Amerikanaca „da se tamo zarati“.

Sa odlikovanjima i četničkim simbolom pred Putina

Iste, 2022. godine objavljeno da je teško povređen i da se leči u Moskvi, a u javnosti se nakon toga pojavio u februaru 2023. godine kada je prisustvovao govoru ruskog predsednika Vladimira Putina.

Tada je došao u salu sa štakama i bio obučen u vojnu uniformu sa brojnim odlikovanjima i četničkim simbolom na rukavu. Iako je bio poznat po ogromnoj bradi, za tu priliku ju je skratio.

Serbian war criminal and paramilitary commander Bratislav Zivkovic, wanted in Ukraine, attended Putin’s unhinged speech today.

He wore a military uniform with the emblem of the notorious Chetniks.

Zivkovic has been part of the Russian invasion forces in Ukraine since 2014. pic.twitter.com/5OvJCCjOpL

— Admirim (@admirim) February 21, 2023

Poslednji put Živković je spomenut u javnosti zbog navodnog odnosa među plaćenicima iz Srbije koji ratuju protiv Ukrajine. Tada ga je na svom Jutjub kanalu pomenuo Dejan Berić, za koga Dojče vele piše da je „snajperista koji je na istoku Ukrajine stekao maltene status ikone“. Zbog izjava Berića Živković ga je navodno tužio.

„Bratislav Živković me tuži za uvredu časti i dostojanstva. I kad je krenuo na sud, napravio je video pored suda i rekao da će sad inteligentno da me razvali. On non-stop provocira, pokušava da me isprovocira da ga udarim; naravno, to mu ne uspeva. Obećao je da će me ubiti kad je sudija izašla, samo čeka da sud završi. Ko to može da uradi? To može da uradi samo čovek koji je siguran da, iako ga ovde ne žele, on će biti siguran u Srbiji“, tvrdio je Berić u snimku na Jutjubu.

O pogibiji samo na društvenim mrežama

Pored objave njegove sestre na Fejebuku, o pogibiji Živkovića se zna samo po objavama na ruskim Telegram kanalima i na drugim društvenim mrežama u kojima se navodi da je poginuo u borbama u Kursku. Zvanične ruske vlasti nisu saopštile ništa.

U rusku oblast Kursk ukrajinska vojska je upala početkom avgusta 2024. godine, a Ukrajina je u prvim danima 2025. godine započela nove ofanzivne akcije kako bi zadržala kontrolu nad teritorijama koje je zauzela. Posebna zanimljivost u vezi sa tom oblašću je to što ukrajinske vlasti tvrde da su u tom regionu prvi put zarobljeni vojnici iz Severne Koreje koji su poslati da učestvuju u ratu na strani Rusije.

Tagovi:

Rusija Ukrajina Rat u Ukrajini Bratislav Živković
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Lokalni izbori 2026.

29.mart 2026. K. S.

BLOG: Zatvorena birališta, građani se okupljaju u centru Aranđelovca

U 10 lokalnih samouprava održavaju se lokalni izbori. Tuče, napadi na novinare i aktiviste, izbušene gume u Bajinoj Bašti... Sve o lokalnim izborima pratite u blogu „Vremena"

Lokalni izbori

29.mart 2026. K. S.

Teodora Subotić za „Vreme”: SNS-ovci u Aranđelovcu me jurili 30 metara

Volonterka na izborima u Aranđelovcu svedoči o napadu SNS ekipe za koje se sumnja da su krali glasove

Lokalni izbori

Lokalni izbori 2026.

29.mart 2026. A.I. / Ekipa izveštača „Vremena"

Presek lokalnog „praznika demokratije“: Tuče, crnokapuljaši, režimski bajkeri, Crvene beretke

Studenti i opozicija od ranog jutra prijavljuju napade na svoje aktiviste. Režimska presija na izborni dan pretvorila se u otvorenu represiju. „Kao da je ratno stanje“, beleže posmatrači

Izbušena guma automobila

Lokalni izbori 2026.

29.mart 2026. K. S.

Bajina Bašta: Izbušene gume na automobilima posmatračkih misija

U Bajinoj Bašti i još devet mesta održavaju se lokalni izbori, a posmatračima u ovom mestu u noći pre glasanja izbušene su gume

Glasanje u Kuli, lokalni izbori 2026.

Lokalni izbori 2026.

29.mart 2026. K. S.

Studenti i opozicija protiv Vučićevih izbornih lista: Za koga građani mogu da glasaju

U nedelju, 29. marta, meštani deset lokalnih samouprava biraju buduću vlast. U svim ovim mestima trenutno je na vlasti Srpska napredna stranka. Za koje liste građani mogu da glasaju

Komentar
Lokalni izbori, ljudi ispred štaba, Kula

Komentar

Krvavi izbori: Režimske falange i organi nereda

Ovo je test za izbore koji dolaze. Teško da će danas, u ovakvim uslovima, SNS izgubiti. Jedna opština bila bi veliki uspeh. Ali pad glasova je siguran

Jelena Jorgačević

Komentar

Filozofski fakultet: Devojka i smrt – politička nekrofilija

Devojka je stradala. Institucije i režim nisu rešili da rade svoj posao, nego su njenu smrt iskoristili za jedan od najjačih udara na psihu građana, za obračun sa Filozofskim fakultetom i Univerzitetom u Beogradu. Ali i za napad na sve pobunjene građane

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević

Pregled nedelje

Kako među Vučićevom „familijom“ stasava novi Veljko Belivuk

Šta sve spaja naprednjačke crnokapuljaše sa bandom Veljka Belivuka? Zbog čega u Beogradu gore lokali i automobili? I zašto bez batinaških fantomki i bejzbol palica Vučić više ne može da opstane na vlasti ni u mesnoj zajednici

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1838
Poslednje izdanje

Propagandne strategije režima

Ima li pobunjeno društvo razlog za defetizam Pretplati se
Beograd, Priština, Brisel

Svaki poraz nazvaćemo pobedom

Hoće li Crna Gora ispuniti uslove za ulazak u EU 2028. godine

Ko pritiska gas, a ko kočnicu

Južnoafrička Republika

Trougao bez nade

Intervju: Dejan Drobac, “Virvel”

Autentičnost se ne pronalazi na internetu

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure