img
Beograd, 14°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Analiza

Sajber rat: Uzajamno garantovano uništenje

28. februar 2022, 11:17 Dr Saša Marković
Foto: Pexels-tima-miroshnichenko
Front na interneu: Rat hakera
Copied

Nisu samo konvencionalne vojne, već su i američke i ruske sajber jedinice nakon ruske agresije na Ukrajinu podignute na viši nivo borebene gotovosti. I jedni i drugi znaju slabe tačke protivnika, ali do direktne konfrontacije na internetu još uvek nije došlo jer bi na obe strane šteta bila ogromna. SAD imaju, međutim, jednu značajnu prednost: skoro svi resursi koji predstavljaju kičmu interneta nalaze se pod kontrolom Američkog ministarstva trgovine

I Zapad, pre svega Amerika, i Rusija raspolažu specijalnim sajber-jedinicama koje su u više navrata dokazale svoju efikasnost. Setimo se samo Američkog “Stuxneta”, kompjuterskog virusa koji je putovao na USB stikovima sve dok nije konačno ušao u iranska postrojenja za obogaćivanje urana. Kada se jednom našao u slabo branjenom okruženju, virus je modifikovao softver koji kontroliše čitav tehnološki proces (SCADA) što je dovelo do nekontrolisanog povećanaja broja obrtaja centrifuga pomoću kojih se vrši separacija lakših od težih izotopa. I tako je, tokom 2010. Godine, Iran ostao bez 10 odsto separatora čime je ceo program obogaćivanja urana vraćen nekoliko godina unazad.

Američki i ruski sajber vojnici

Nije tajna da je ovih dana predsednik Džo Bajden bio izložen velikim pritiscima svoje administracije da slične, ali mnogo šire operacije, pokrene protiv glavnog protivnika – Rusije. Te operacije verovatno bi bile uperene protiv Ruske železnice koja se koristi za doturanje rezervi i pojačanja na ukrajinski front, protiv elektro-instalacija i trafo stanica i svih kapitalnih resursa bez kojih bi agresija na Ukrajinu išla mnogo teže i sporije. Ipak, ako je verovati novinskim izveštajima, Bajden još uvek nije dao zeleno svetlo za ovakve operacije, pre svega u strahu da bi neka takva sajber-diverzija, osim poželjne tehničke štete, mogla da izazove i ljudske žrtve što bi u očima Putina moglo da liči na direktnu objavu rata.

Rusija takođe raspolaže modernim sajber-jedinicama za ofanzivne operacije na internetu. Njihovu snagu građani Ukrajine već su osetili na svojoj koži kada su tokom 2016. godine u više navrata ostajali bez električne energije usled ruskih napada na sisteme za upravljanje elektro-mrežom. Na samom početku Putinove agresije, Ukrajina je bila izložena dodatnim sajber-napadima koij su po obimu bili bez presedana (oborena je većina ključnih sajtova ukrajinske vlade).

Regrutacija hakera

Ipak, Rusija se, zasad, reklo bi se, uzdržava od sajber-napada na svog arhi-neprijatelja – Ameriku. Posebno je osetljiva američka elektro-mreža koja se u više navrata raspadala i bez “dodatne pomoći” sa strane. Bajden, međutim, tvrdi da je Amerika izvukla pouke i da su ključni resursi (struja, voda, hrana, medicinske usluge, vojni i policijski sistem) izvan dometa ruskih hakera. Nešto slično tvrdi i Putin za svoje resurse, ali obe strane traže od svojih službi maksimalnu budnost u narednom periodu.

U najtežem položaju je, svakako, Ukrajina. Iako ima razvijenu industriju softvera i solidnu reputaciju na ovom polju, Ukrajina nema sajber-komadnu i tek sada pokušava da formira kakve-takve snage otvoreno pozivajući svoje hakere da se pridruže odbrani zemlje, direktnim napadom na internet-infrastrukturu agresora. Neki početni uspesi već su zabeleženi obaranjem sajtova ruske vlade i vojske, ali u uslovima kada se rat vodi na njenoj teritoriji, a napadač može u svakom trenutku da fizički eliminiše svaki delić infrastrukture koji je Ukrajincima od koristi, šanse Ukrajine da izađe kao popoednik u sajber-ratu protiv Rusije više su nego simbolične.

Strateška prednost Amerike

Za to vreme i Rusija i Amerika ustežu se od otvorenog sukoba. Ono što se zove “uzajamano garantovano uništenje” postoji ne samo u “realnom” svetu već i na internetu. Amerika ima, međutim, jednu značajnu prednost: skoro svi resursi koji predstavljaju kičmu interneta nalaze se pod kontrolom Američkog ministarstva trgovine. Ako stvari pođu po zlu, ti resursi mogu jednostavno da se stave van ruskog domašaja izazivajući nebrojene probleme u funkcionisanju interneta u Rusiji.

Osim toga, svi značajni ruski internet linkovi idu preko Zapada a za njihovu seču potrebno je svega nekoliko minuta. Svet bi ostao bez pristupa ruskom delu interneta (što bi malo ko i primetio) a Rusi bi postali izolovano ostrvo u povezanom svetu (što bi svaki Rus itekako osetio). To se ne čini, jer bi građani Rusije ostali bez alternativnih izvora informacija i bili još više izloženi uticaju državnij medija.

Izlazak hakera iz senke

Nije sve u državnoj organizaciji, tu su i pojedinci, iskusni hakeri na obe strane koji su konačno dobili priliku da izađu iz senke i bore se za “pravedan cilj”. Vrlo je moguće da je njihov učinak trenutno i veći od onog koji imaju specijalizovane državne jedinice. Oni svoje mete biraju slučajno, deluju strastveno, ne odustaju lako i, po pravilu, uživaju podršku svoje države. Kontroverzna grupa “Anonimusi” koja na Tviteru ima milione pratilaca, nedavno je objavila da pokreće sopstveni sajber-rat protiv Rusije u znak podrške narodu Ukrajine.

Kamo sreće da je rat ostao ograničen samo na bakarne žice, optičke kablove, svičeve i rutere. Na žalost, njegov ishod ipak će odlučiti snaga Putinovih opsesija i krvoproliće koje uz to ide.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

hakerki napad Internet Amerika Rusija Rat u Ukrajini sajber rat hakeri sajber napad
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Novi broj „Vremena“

11.novembar 2026. M. L. J.

Arsić za „Vreme“: Čuvati radna mesta posle pada klijenata SNS-a

Ekonomista Milojko Arsić očekuje pad zaposlenosti u firmama koje su poslovale uz podršku odlazeće vlasti. Za „Vreme“ govori o tome kako sačuvati radna mesta i šta javnim finansijama preti zbog dugova grada Beograda i Telekoma

Studentska lista slavi pobedu

Novi broj „Vremena“

11.novembar 2026. N. R. / I. C. / I. M. / S. Ć.

Kako se krčka nova Vlada i ko je bira

Studentski pokret i budući poslanici traže dogovor o tome ko odlučuje o sastavu i programu nove Vlade, piše „Vreme“ u novom broju. Dok traju konsultacije, program na više od hiljadu stranica već je spreman

Aleksandar Vučić odlazi s biračkog mesta

Vesti

11.novembar 2026. Bojan Bednar

„Posle mene potop“: Kako Vučić pokušava da izazove paniku

Za Aleksandra Vučića posledice smene njegove vlasti će biti ekonomsko urušavanje, odlazak stranih investitora iz Srbije, masovna otpuštanja, ugrožavanje isplata penzija, nestabilnost bankarskog sistema, širenja kriminala. Sve u svemu - kataklizma

Zvonko Veselinović

Vesti

11.novembar 2026. I.C.

KRIK: Zvonko Veselinović otputovao u Tursku

U jeku hapšenja političara i poslovnih ljudi nakon poraza režima Aleksandra Vučića na izborima, kontroverzni biznismen Zvonko Veselinović otputovao je u Tursku.

Više javno tužilaštvo

Vesti

11.novembar 2026. I.C.

VJT: Izveštaj Komisije VrJT je najbrutalniji vid zastrašivanja javnih tužilaca

Više javno tužilaštvo u Beogradu odbacuje izveštaj Komisije Vrhovnog javnog tužilaštva kao „maliciozan“ i „neutemeljen“, optužujući njene članove za prekoračenje ovlašćenja i zastrašivanje tužilaca

Komentar
Pobeda, Proslava

Komentar

Na početku beše vrlina

U trenutku kada su institucije Republike razorene, kada je Vučićeva hobotnica još uvek živa, kada su ljudi zgađeni nepravdom i smradom koji je esenesovski režim ostavio za sobom, mi imamo, što reče Makijaveli, samo građansku vrlinu kao pogonsko gorivo kojim se možemo vratiti na početak

Ivan Milenković
Sednica Saveta Regulatornog tela za elektronske medije

Komentar

REM: Pohvala istrajnosti

Četvoro nezavisnih članova REM-a primer su istrajnosti i građanske odgovornosti. Rodoljub Šabić je, čak, po izlasku iz prostorija REM-a, posle izricanja kazne Informeru, doživeo da ga esenesovci vređaju, udaraju rukama i nogama. Ali i to će, uskoro, biti gotovo

Ivan Milenković

Komentar

Vučićeva pomilovanja: Vreme je da se ukinu sultanske ovlasti

Vučić je pomilovao batinaše i Dijanu Hrkalović. Izborni pobednici treba da ukinu sultansko ovlašćenje koje jednom čoveku omogućava da se izmotava sa celim pravosudnim sistemom

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1871
Poslednje izdanje

Intervju: Branko Stamenković, javni tužilac Vrhovnog javnog tužilaštva

Crna slika i slom pravne države Pretplati se
Kako se pravi nova vlada

Jedinstvo slobodnomislećih

Postizborna Amerika

Sumrak trampizma

Intervju: Ofer Kasif, poslanik u Knesetu, Izrael

Kada se Jevreji zalažu za palestinska prava

Pokret Tradwives

Roman zbog kog se ratuje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure