img
Loader
Beograd, 17°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Analiza

Ruske muke oko formiranja Vlade: Sve se vrti oko Dačića 

24. maj 2022, 09:39 Sofija Popović
Foto: Zoran Zestić/Tanjug
Copied

Nakon izbora održanih 3. aprila SNS ne može sama da formira ni republičku ni beogradsku vlast. To je nova neprijatna realnost za Aleksandra Vučića koji nije navikao da zavisi od koalicionih partnera. Pošto se zbog velikog pritiska Zapada čini verovatnim uvođenje bar nekih sankcija Rusiji, to dodatno komplikuje stiuaciju jer Vučić u eventualnom zaokretu od Putina može da računa samo na partije sa kojima ne želi da ima posla, a ni one sa njim - ako se Ivica Dačić ne predomisli

Iako mnogi kažu da se nakon izbora „pluralizam konačno vratio u Parlament“, što se tiče uvođenja sankcija Rusiji njega nema baš previše. Sem zeleno-leve koalicije Moramo, koja se ni za vreme izborne kampanje nije libila da kaže da treba uvesti sankcije i pridružiti se spoljnopolitičkoj poziciji Evropske unije, gotovo sve ostale partije ili su izričito protiv, ili bi nastavile politiku balansiranja između Moskve, Pekinga, Brisela i Vašingtona, ili daju saopštenja u šiframa da ne bi iritirale prorusko biračko telo.

Desno orijentisane parlamentarne stranke Dveri, Zavetnici i Demokratska stranka Srbije eksplicitno su protiv uvođenja sankcija. Iako se za neke od njih u javnosti, poput Zavetnika, licitiralo da bi mogle da sarađuju sa SNS-om, rat u Ukrajini takvu mogućnost je isključio, makar kada se radi o odricanju od Putina.

Koalicija Ujedinjeni za pobedu Srbije odmah nakon izbora se raspala, a lider Narodne stranke Vuk Jeremić rekao je prošle nedelje da „više nije sa Đilasom zbog zaprepašćujućeg sastanka sa Vučićem i nagle promene stava SSP-a protiv Rusije“, tj. NS je takođe protiv uvođenja sankcija Rusiji. Đilas sa druge strane, slično Vučiću, kaže da je on „principijelno protiv sankcija“ ali da će posledice po Srbiju biti „katastrofalne“ ukoliko ih ne uvede, dok za Zorana Lutovca nema dileme: za DS je EU „spoljno-politički prioritet“.

Kako sada stvari stoje, Vučić bi, što se uvođenja sankcija Rusiji tiče, mogao da računa na podršku Moramo i delove koalicije koja je bila okupljene oko SSP-a, ali se formiranje Vlade sa njima čini isključenim.

Sve se vrti oko SPS-a 

Najinteresantnija je pozicija Socijalističke partije Srbije, deset godina starog koalicionog partnera SNS-a. Pre rata u Ukrajini nije bilo dileme da će SNS i SPS ponovo formirati vlast na republičkom nivou i u Beogradu, ukoliko ostvare odgovarajuće izborne rezultate. Nakon agresije Rusije na Ukrajinu i okretanja međunarodnih odnosa naglavačke sve se, međutim, promenilo.

Iako je SPS uspeo da se od partije kakva je bila u vreme Slobodana Miloševića modifikuje u stranku koja podržava evropske aspiracije Srbije, ostao je blizak Rusiji a tokom kampanje Ivica Dačić više puta je jasno stavljao do znanja da je stranka protiv uvođenja sankcija, što je ključno uticalo na dobar izborni rezultat.

Veze Socijalističke partije Srbije i Rusije daleko su od simboličkih i retoričkih. Ova stranka već 14 godina kontroliše gasni sektor u Srbiji, a visokorangirani funkcioner SPS-a Dušan Bajatović na čelu je Srbijagasa, državnog dobavljača prirodnog gasa. Mnogi upravo Bajatovića i SPS vide kao ljude koji su do sada više puta uspešno sprečavali bilo kakav pokušaj diverzifikacije izbora energenata, na šta je Zapad već godinama upozoravao. Javna je tajna da SPS iz aranžamana sa ruskim Gaspromom godinama unazad ima finansijsku korist.

SPS, najveći pobednik parlamentarnih izbora, dugo se nije nikako izjašnjavao o sankcijama niti o postizbornim koalicijama u javnosti. Tek je u nedelju Dačić prozborio pokoju i pravio se nevešt rekavši da sa SNS-om nije bilo razgovora „o kadrovskim rešenjima“. Za razliku od izričitog predizbornog „ne“ sankcijama Rusiji, Dačić je rekao, slično Vučiću, da „Srbija treba da gleda svoje interese“ uz ocenu da bi razlozi za uvođenje sankcija morali biti „racionalni“.

„Pitanje je šta dobijamo, a šta gubimo sankcijama“, rekao je Dačić uz pohvalu sadašnjeg rukovodstva da je našlo „pravu meru“ – osuda rušenja teritorijalnog integriteta, ali bez restriktivnih mera.

„Dačić premijer“ 

Iako formalno SNS može da formira republičku Vladu samo sa strankama nacionalnih manjina, to bi za Vučića bila nova neprijatna realnost klimave vladajuće većine, a na rad Vlade bi u Parlamentu pljuštale kritike i s leva i s desna.

Situaciju dodatno komplikuje što bi eventualno isključenje SPS-a iz vlasti na nacionalnom nivou moglo da ima posledice na ono što će se dešavati u prestonici jer Vučić želi istu koaliciju i na republičkom nivou i u Beogradu.

Ucenjivački, ili pregovarački potencijal SPS-a je nakon izbora vrtoglavo skočio. Ukoliko bi trebalo da podrži eventualni zaokret SNS-a i učestvuje u uvođenju sankcija Rusiji, cena bi još više porasla. Dačić i SPS godinama unazad trpe razne oblike ponižavanja kojima ih podvrgava vrh naprednjaka. SPS je u izbornu kampanju išao sa sloganom „Dačić premijer“.

Ukoliko Vučić bude hteo/morao da uvede sankcije Rusiji, a SPS ne bude bio u stanju ili ne bude želeo da izađe iz ruskog zagrljaja, Srbiji se smeše novi izbori.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

prozapdne stranke Vučić vlada Vučić koalicioni partneri Socijalističa partija Srbije Dačić Vučić izbori 2022. SPS formiranje vlade uvoženje sankcija rusiji proruske stranke
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Rezultati lokalnih izbora u Negotinu, Mionici i Sečnju i nasilje koje ih je pratilo na prvi pogled deluju obeshrabrujuće. Nije, međutim, tako. Oni pokazuju da su režimski šavovi počeli da pucaju.

Lokalna samouprava

24.mart 2026. I.M.

Lokalni izbori 2026: Koliko građana ima pravo glasa i za koga mogu da glasaju u nedelju

Predstoje lokalni izbori 29. marta 2026. godine u deset opština Srbije. Saznajte koliko građana ima pravo glasa i koje vrste izbornih lista ih očekuju na biralištima

Bilbord sa Aleksandrom Vučićem i lokalnim funkcionerima SNS-a sa sloganom

Lokalni izbori 2026.

24.mart 2026. Jelena Đukić-Pejić (DW)

Bitka za Bor: „Romski šerifi“, kupovina glasova, 3.000 novih glasača, lokalni „informer-mediji

Opozicija u Boru upozorava na kupovinu glasova, upis novih birača i razne vrste pritiska pred lokalne izbore 29. marta. Režim Aleksandra Vučića čini sve da SNS sačuva vlast

Tribina Vremena

Tribina „Vremena"

23.mart 2026. R.V.

Deset godina od rušenja u Savamali: Da li je Beograd grad privatnih investitora ili građana?

O tome kako se Beograd menjao u poslednjih deset godina, kako danas izgleda odnos između gradnje, javnog interesa i struke, kao i o tome šta ove promene znače za identitet grada i kvalitet života u njemu, razgovarali su učesnici tribine „Šta se gradi, a sta ruši u Beogradu" u organizaciji nedeljnika Vreme

Nasilje

23.mart 2026. M. L. J.

Udar na omladinu: Režimsko nasilje pred lokalne izbore

U samo nekoliko dana studenti su uhapšeni u Novom Pazaru, u Aranđelovcu su im izbušene gume i otete im donacije, a pretučeni cu i učenici Valjevske gimanzije. Režim pred lokalne izbire pokreće novi talas nasilja

Studenti

22.mart 2026. S. Ć,

Novi Pazar: Protest zbog hapšenja studenata

U Novom Pazaru je protest zbog hapšenja dvojice studenata na treći dan Ramazanskog bajrama, zbog navodnog rušenja ustavnog poretka

Komentar
Aleksandar Vučić oko koga gusto lete konfete sa bojama srpske zastave

Komentar

Vučićevo friziranje Platona ili kako je staleška država pretvorena u mafijašku

Aleksandar Vučić i Srpska napredna stranka frizirali su Platonovu ideju države i postigli ono što se u istoriji retko viđalo: kriminalizovali su sebe same

Ivan Milenković
Veran Matić na naočarima u plavoj košulji

Pregled nedelje

Da vam se digne svaka dlaka u kosi

Prisluškuju li vas? Bez brige – prisluškuju. Prikupljaju li vaše lične podatke? Nego šta. Prate? Sasvim  moguće. Prete li vam? Kako je kada to osetite na sopstvenoj koži, pitajte Verana Matića

Filip Švarm
Beograd, 15. mart

Komentar

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1837
Poslednje izdanje

Lokalni izbori 2026.

Gde su najveće šanse za promenu vlasti Pretplati se
Režimska politika sopstvene nekažnjivosti

Smrt individualne odgovornosti

Srpska pravoslavna crkva i zakon

Vladike su kraljevi na svojoj teritoriji

Intervju: Darko Tomović, predsednik Singlusa

Narodno pozorište ne sme pasti

Kako građani Amerike vide sukob sa Iranom

Rat bez saveznika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure