img
Loader
Beograd, 14°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Analiza

Ruske muke oko formiranja Vlade: Sve se vrti oko Dačića 

24. maj 2022, 09:39 Sofija Popović
Foto: Zoran Zestić/Tanjug
Copied

Nakon izbora održanih 3. aprila SNS ne može sama da formira ni republičku ni beogradsku vlast. To je nova neprijatna realnost za Aleksandra Vučića koji nije navikao da zavisi od koalicionih partnera. Pošto se zbog velikog pritiska Zapada čini verovatnim uvođenje bar nekih sankcija Rusiji, to dodatno komplikuje stiuaciju jer Vučić u eventualnom zaokretu od Putina može da računa samo na partije sa kojima ne želi da ima posla, a ni one sa njim - ako se Ivica Dačić ne predomisli

Iako mnogi kažu da se nakon izbora „pluralizam konačno vratio u Parlament“, što se tiče uvođenja sankcija Rusiji njega nema baš previše. Sem zeleno-leve koalicije Moramo, koja se ni za vreme izborne kampanje nije libila da kaže da treba uvesti sankcije i pridružiti se spoljnopolitičkoj poziciji Evropske unije, gotovo sve ostale partije ili su izričito protiv, ili bi nastavile politiku balansiranja između Moskve, Pekinga, Brisela i Vašingtona, ili daju saopštenja u šiframa da ne bi iritirale prorusko biračko telo.

Desno orijentisane parlamentarne stranke Dveri, Zavetnici i Demokratska stranka Srbije eksplicitno su protiv uvođenja sankcija. Iako se za neke od njih u javnosti, poput Zavetnika, licitiralo da bi mogle da sarađuju sa SNS-om, rat u Ukrajini takvu mogućnost je isključio, makar kada se radi o odricanju od Putina.

Koalicija Ujedinjeni za pobedu Srbije odmah nakon izbora se raspala, a lider Narodne stranke Vuk Jeremić rekao je prošle nedelje da „više nije sa Đilasom zbog zaprepašćujućeg sastanka sa Vučićem i nagle promene stava SSP-a protiv Rusije“, tj. NS je takođe protiv uvođenja sankcija Rusiji. Đilas sa druge strane, slično Vučiću, kaže da je on „principijelno protiv sankcija“ ali da će posledice po Srbiju biti „katastrofalne“ ukoliko ih ne uvede, dok za Zorana Lutovca nema dileme: za DS je EU „spoljno-politički prioritet“.

Kako sada stvari stoje, Vučić bi, što se uvođenja sankcija Rusiji tiče, mogao da računa na podršku Moramo i delove koalicije koja je bila okupljene oko SSP-a, ali se formiranje Vlade sa njima čini isključenim.

Sve se vrti oko SPS-a 

Najinteresantnija je pozicija Socijalističke partije Srbije, deset godina starog koalicionog partnera SNS-a. Pre rata u Ukrajini nije bilo dileme da će SNS i SPS ponovo formirati vlast na republičkom nivou i u Beogradu, ukoliko ostvare odgovarajuće izborne rezultate. Nakon agresije Rusije na Ukrajinu i okretanja međunarodnih odnosa naglavačke sve se, međutim, promenilo.

Iako je SPS uspeo da se od partije kakva je bila u vreme Slobodana Miloševića modifikuje u stranku koja podržava evropske aspiracije Srbije, ostao je blizak Rusiji a tokom kampanje Ivica Dačić više puta je jasno stavljao do znanja da je stranka protiv uvođenja sankcija, što je ključno uticalo na dobar izborni rezultat.

Veze Socijalističke partije Srbije i Rusije daleko su od simboličkih i retoričkih. Ova stranka već 14 godina kontroliše gasni sektor u Srbiji, a visokorangirani funkcioner SPS-a Dušan Bajatović na čelu je Srbijagasa, državnog dobavljača prirodnog gasa. Mnogi upravo Bajatovića i SPS vide kao ljude koji su do sada više puta uspešno sprečavali bilo kakav pokušaj diverzifikacije izbora energenata, na šta je Zapad već godinama upozoravao. Javna je tajna da SPS iz aranžamana sa ruskim Gaspromom godinama unazad ima finansijsku korist.

SPS, najveći pobednik parlamentarnih izbora, dugo se nije nikako izjašnjavao o sankcijama niti o postizbornim koalicijama u javnosti. Tek je u nedelju Dačić prozborio pokoju i pravio se nevešt rekavši da sa SNS-om nije bilo razgovora „o kadrovskim rešenjima“. Za razliku od izričitog predizbornog „ne“ sankcijama Rusiji, Dačić je rekao, slično Vučiću, da „Srbija treba da gleda svoje interese“ uz ocenu da bi razlozi za uvođenje sankcija morali biti „racionalni“.

„Pitanje je šta dobijamo, a šta gubimo sankcijama“, rekao je Dačić uz pohvalu sadašnjeg rukovodstva da je našlo „pravu meru“ – osuda rušenja teritorijalnog integriteta, ali bez restriktivnih mera.

„Dačić premijer“ 

Iako formalno SNS može da formira republičku Vladu samo sa strankama nacionalnih manjina, to bi za Vučića bila nova neprijatna realnost klimave vladajuće većine, a na rad Vlade bi u Parlamentu pljuštale kritike i s leva i s desna.

Situaciju dodatno komplikuje što bi eventualno isključenje SPS-a iz vlasti na nacionalnom nivou moglo da ima posledice na ono što će se dešavati u prestonici jer Vučić želi istu koaliciju i na republičkom nivou i u Beogradu.

Ucenjivački, ili pregovarački potencijal SPS-a je nakon izbora vrtoglavo skočio. Ukoliko bi trebalo da podrži eventualni zaokret SNS-a i učestvuje u uvođenju sankcija Rusiji, cena bi još više porasla. Dačić i SPS godinama unazad trpe razne oblike ponižavanja kojima ih podvrgava vrh naprednjaka. SPS je u izbornu kampanju išao sa sloganom „Dačić premijer“.

Ukoliko Vučić bude hteo/morao da uvede sankcije Rusiji, a SPS ne bude bio u stanju ili ne bude želeo da izađe iz ruskog zagrljaja, Srbiji se smeše novi izbori.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

uvoženje sankcija rusiji proruske stranke prozapdne stranke Vučić vlada Vučić koalicioni partneri Socijalističa partija Srbije Dačić Vučić izbori 2022. SPS formiranje vlade
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Referendum o Dodiku 25. oktobra

BiH

22.mart 2026. M. L. J.

Dodik se vratio na stara podešavanja: Opet huška na raspad BiH

Milorad Dodik ponovio je da ne veruje u Bosnu i Hercegovinu, jer je ona, kako je naveo, nemoguća država i dodao da je njegov jedini motiv Republika Srpska

Evropski parlament, zastava EU, stepenice

Evropska unija

22.mart 2026. M. L. J.

EU želi Srbiju samo zbog litijuma – ovako misli 40 odsto građana Srbije

Od onih koji bi izašli na referendum njih 41,6 bi glasala za članstvo Srbije u Evropskoj uniji, navodi se u istraživanju javnog mnjenja Centra za evropske politike.

Miting SNS-a u „Areni

21.mart 2026. A. I.

Gradonačelnik Srbije Aleksandar Vučić ili kako je Krle „Arenu“ pretvorio u Marakanu

Vrhunac izborne kampanje naprednjačkog režima za deset lokalnih samouprava odigrao se u beogradskoj „Areni“. Opsena Aleksandra Vučića je u prenosu uživo režimskih televizija podignuta na još malo viši nivo. Cirkus je bio kompletan

Ljudi izlaze i mnogobrojnih parkiranih autobusa

Analiza

21.mart 2026. Nemanja Rujević

Vučićevi „blokaderi“: Nas i autobusa trista miliona

Pred lokalne izbore u deset mesta, ljudi se opet korbačima i autobusima ganjaju na miting SNS-a u beogradskoj Areni. Poenta je da se pokaže da za Aleksandra Vučića nema malih utakmica

Studenti u blokadi

20.mart 2026. N. M.

Policija uhapsila četvoro studenata i zaplenila dva miliona dinara donacija

Studenti u blokadi saopštili su da je četvoro njihovih kolega privedeno dok su nosili novac koji su građani donirali za nastavak studentske borbe

Komentar
Veran Matić na naočarima u plavoj košulji

Pregled nedelje

Da vam se digne svaka dlaka u kosi

Prisluškuju li vas? Bez brige – prisluškuju. Prikupljaju li vaše lične podatke? Nego šta. Prate? Sasvim  moguće. Prete li vam? Kako je kada to osetite na sopstvenoj koži, pitajte Verana Matića

Filip Švarm
Beograd, 15. mart

Komentar

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Nemanja Rujević
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u sali punoj starijih ljudi slikanim s leđa. Na bini dominira natpis

Pregled nedelje

Sprema li vlast lapot za penzionere

Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1837
Poslednje izdanje

Lokalni izbori 2026.

Gde su najveće šanse za promenu vlasti Pretplati se
Režimska politika sopstvene nekažnjivosti

Smrt individualne odgovornosti

Srpska pravoslavna crkva i zakon

Vladike su kraljevi na svojoj teritoriji

Intervju: Darko Tomović, predsednik Singlusa

Narodno pozorište ne sme pasti

Kako građani Amerike vide sukob sa Iranom

Rat bez saveznika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure