img
Loader
Beograd, 5°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Na licu mesta

Rušenje kulturnog dobra u Bukovičkoj banji: Ima pravnih osnova za krivičnu prijavu

12. октобар 2022, 17:31 Sonja Ćirić
Foto: Fonet
Ovo je samo rekonstrukcija a ne rušenje: Bukovička banja ovih dana
Copied

Nakon inicijative Slađane Milovanović i Ane Đorđević Ministarstvo za životnu sredinu naložilo je investitoru hotela u Bukovičkom parku u Aranđelovcu da izradi Studiju o proceni uticaja na životnu sredinu. Otkriveno je niz pravnih nepravilnosti

U Bukovičkoj banji su srušeni parno kupatilo i bazen, simboli Aranđelovca, kako bi se napravilo mesto za višespratni hotel sa bazenom.

Opština Aranđelovac i Zavod za zaštitu spomenika kulture Kragujevac kažu da je sve po zakonu, odnosno, da se radi o pripremnim radovima za rekonstrukciju hotela „Šumadija“ u čijem sklopu je parno kupatilo zaštićeno zakonom,  da  investitor Privredno društvo „Bukovička banja Stublina“ obavlja tu rekonstrukciju u skladu sa merama zaštite koje je izdao Zavod, da za to ima i sva ostala potrebna dokumenta i zato da nije bilo razloga da ne dobije Građevinsku dozvolu.

Međutim, nije baš tako. Građevinska dozvola je izdata bez Studije o proceni uticaja na životnu sredinu, iako u članu 59 Pravilnika o sadržini tehničke dokumentacije piše da Studija mora da se priloži uz građevinsku dozvolu. Takođe, Studija nije priložena ni uz prijavu radova u skladu sa članom 18 Zakona o proceni uticaja na životnu sredinu.

Vrlo je moguće da ovaj previd ne bi bio ni primećen,  da arhitekta Slađana Milovanović, koja sa akademskom slikarkom Anom Đorđević godinama ukazuje na uništavanje kulturnih dobara u Aranđelovcu, nije zbog učinjene greške uputila žalbu Opštini i Ministarstvu za zaštitu životne sredine.

Opština joj nije odgovorila, ali Ministarstvo jeste, te je investitor na zahtev Ministarstva, izradio Studiju o proceni uticaja na životnu sredinu i u ponedeljak je bila predaja primedbi i komentara na elaborat Studije.

Zakoni ne obavezuju

Slađana Milovanović i Ana Đorđević podnele su zahtev za razmatranje 11 primedbi na tekst Studije, a Jasna Marićević, diplomirani inženjer arhitekture, imala je 20 primedbi. Da li će njihovi zahtevi, ili barem neki od njih, biti uvaženi i da li će zaustaviti rušenje i gradnju višespratnog hotela sa bazenom?

„Neće, zato što živimo u sredini u kojoj zakoni nisu obaveza“, kaže za portal „Vremena“ Slađana Milovanović.

„Ali mi nećemo odustati, zato što se radi o krivičnoj odgovornosti. Sledeći korak je Upravni sud, imamo pravi osnov za krivičnu prijavu, pa će neko odgovarati za gradnju u Bukovičkom parku“, dodaje Milovanović.

Naime, Zavod za zaštitu prirode izradio je 2010. godine studiju na osnovu koje je Bukovički park proglašen prirodnim dobrom. Slađana Milovanović kaže da u toj studiji piše da bi podizanje novih objekata u Bukovičkom parku izazvalo negativne posledice po životnu sredinu, i da zato nikakva gradnja nije dozvoljena.

Ovo mišljenje Zavoda za zaštitu prirode je očigledno zanemareno, jer će u Bukovičkom parku, a prema saopštenju Zavoda za zaštitu spomenika kulture Kragujevca, biti izgrađen novi bazen i spa-centar u planiranom novom hotelskom objektu, „sa modernim, svedenim strukturnim elementima, modernih formi”.

Navedeno odudaranja od stava Zavoda za zaštitu prirode, kao i činjenica da su Građevinska dozvola i Potvrda o prijavi radova izdate bez Studije o proceni uticaja na životnu sredinu, pravni su osnov zbog kog Slađana Milovanović i Ana Đorđević traže zaustavljanje gradnju hotela, i na osnovu kog je moguće podneti krivičnu prijavu protiv nadležnih organa i institucija.

Osim ovih nepravilnosti, u njihovim primedbama je navedeno i da se „Studija mora da se dostavi na saglasnost Republičkom zavodu za zaštitu spomenika kulture“, predočava se da u Studiji uopšte nije navedena činjenica da je „kompleks Bukovičke banje proglašen za prostorno kulturno-istorijsku celinu u Aranđelovcu i da je upisan u centralni registar nepokretnih kulturnih dobara“, nabrojano je na skoro tri strane šta sve ne sme da se radi u vezi građevinskih radova u Bukovičkom parku, i dokumentovano je niz netačnosti u vezi zaštite objekata i prostora gde je predviđena gradnja novog hotela.

Zahtev Ministarstva za životnu sredinu ivestitoru da uradi Studiju o proceni uticaja na životnu sredinu nije zaustavio pripremne radove na „rekonstrukciji“, kako se zvanično naziva rušenje kulturnog spomenika.

„Investitor ima dozvolu za rušenje, i ne mora da čeka da se završi Studija o proceni“, objašnjava Milovanović.

U Aranđelovcu je, znači, sve po zakonu.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

rušenje u Bukovičkoj Banji Aranđelovac firma Stubline parno kupatilo i Arkade u Bukovičkoj banji Bukovička banja parno kupatilo aranđelovac bespravna gradnja aranđelovac hotel šumadija zavod za taštitu prirode aranđelovac bukovička banja stublina
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Zastave članica eu

Srbija i EU

06.фебруар 2026. K. S.

Koliko bi ljudi u Srbiji glasalo za članstvo u EU

Da je sutra referendum za članstvo Srbije u Evropskoj uniji, koliko ljudi bi na njemu glasalo potvrdno

Studenti na protestu u Kragujevcu

Studentski protesti

06.фебруар 2026. K. S.

Sretanje na Sretenje: Gde će biti organizovano okupljanje u Kragujevcu

Na Sretenje, 15. februara, studenti Univerziteta u Kragujevcu organizuju novi protest. Gde će se skup održati

Reagovanje

05.фебруар 2026. Tihomir Dičić

Na Košutnjaku će biti zauzeto 14 hektara šume

Reagovanje na intervju arhitekte Bojana Kovačevića („Vreme“ 1830) o prvonagrađenom konkursnom rešenju za deo opštine Čukarica

Predsednik države

05.фебруар 2026. M. L. J.

Vučić za Rojters: Voleo bi da se ne bavi politikom – ali eto mora

Aleksandar Vučić govorio je za Rojters o evropskom putu Srbije, gasu koju zemlja nabavlja mimo Rusije, ali i sopstvenoj budućnosti

Nikola Selaković, ministar kulture

Portret

04.фебруар 2026. K. S.

Nikola Selaković: Pravoverni radikal na optuženičkoj klupi

Najmlađi ministar u prvoj Vladi u kojoj je sedeo, pravnik po struci, presvučeni radikal - šta sve odlikuje karijeru Nikole Selakovića koji se našao s druge strane sudijske klupe

Komentar

Pregled nedelje

Život u mafijaška državi

U čemu su sličnosti i razlike razlika između klasične mafijaške porodice i mafijaške države? Kakvu ulogu oba slučaja igra Capo di tutti capi? I gde je tu Srbija

Filip Švarm
Specijalna jedinica Žandarmerije u punoj opremi za razbijanje demonstracija na hameru

Komentar

Kad’ dunemo i vatru sunemo srušićemo Ćacilend

Milo Đukanović vladao je Crnom Gorom 32 godine. Vučić bi bar toliko da mešetari Srbijom, znači još jedno 18 godina – policijskom silom, tajnim službama, paravojnim partijskim formacijama, zauzdanim pravosuđem i pobesnelim tabloidima

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Đuro Macut u odelima sa kravatom. U pozadini dve zastave Srbije.

Komentar

Kolaps sistema i zaječarizacija Srbije

Režim igra na sve ili ništa. Vučić nema apsolutno nikakvu ideju šta da radi, osim da pokuša da vlada, doslovno, policijskom silom i tabloidima. Jer državni sistem se kao posledica nasilja, krađe i nesposobnosti raspao, kao u Zaječaru

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1831
Poslednje izdanje

U očekivanju izbora

Gojenje Bake Praseta uoči Božića Pretplati se
Intervju: Lazar Džamić

Izbori se dobijaju pomoću organizacije i komunikacije

Rekordna zaplena droge, pitanja i komentari

A u Konjuhu – pet tona “domaćice”

Intervju: Marija Radovanović

Ako se pobunimo svi, zaštitićemo sebe

Intervju: Nikola Strašek, pisac i reditelj

Umetnost sudi sudijama

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure