
Beograd
Traži se Šapićeva ostavka zbog kolapsa u gradskom prevozu
Inicijativa Beograd ostaje traži ostavku gradonačelnika Šapića zbog kolapsa u saobraćaju Beograda. Više od 40 linija je preusmereno ili zaustavljeno zbog snega
Foto: Pixabay
Na današnji dan pre 66 godina promovisana je zastava sa 12 zlatnih zvezda na azurnoplavoj pozadini koje „predstavljaju sve narode Evrope, i one koji ne mogu da učestvuju u izgradnji Evrope jedinstva i mira.“ Ovaj simbol evropskog jedinstva poslednjih godina poprilično je okrnjen
Zastava sa 12 zlatnih petokrakih zvezda poređanih u krug na azurnoplavom polju je kao simbol današnje Evropske unije promovisana 13. decembra pre 66 godina.
Prvobitno je ovu zastavu od 1955. godine koristio Savet Evrope sa sedištem u Strazburu. U uži izbor su tada ušla dva rešenja za zastavu, a usvojen je dizajn nemačko-francuskog crtača Arsena Hajca, pobožnog katolika iz Strazbura zaposlenog u poštanskoj službi Saveta Evrope. Konačni izgled zastave kreirao je Pol M. G. Levi.
Savet Evrope, koji promoviše zaštitu ljudskih prava i podstiče evropsku kulturu, je narednih godina predlagao da je usvoje i nove institucije Evropske ekonomske zajednice (EEZ). Šefovi država i vlada zemlja članica su zastavu, kakvu i danas kao zvanični simbol koristi EU, usvojile 1985, iste godine kada je potpisan Šengenski ugovor.
U zvaničnom objašnjenju simobolike ove zastave Saveta Evrope od 9. decembra 1955. stoji: „ Na plavom nebu zapadnog sveta narode Evrope predstavljaju zvezde poređane u krug, koji je simbol jedinstva. Broj zvezda je nepromenljivo ograničen na 12, broj koji simboliše savršenstvo i zaokruženost. Kao što dvanaest znakova zodijaka otelovljuju čitav univerzum, tako dvanaest zvezda predstavljaju sve narode Evrope, i one, koji ne mogu da učestvuju u izgradnji Evrope jedinstva i mira.“
Povremeno se može čuti i nezvanično tumačenje da zastava EU vuče korene u Bibliji te da u sebi krije hriščansku simboliku. Arsen Hajc je u intervjuu za magazin „Lurd“ 2004. rekao da ga je zapravo inspirasalo Otkrovenje Jovanovo u kome se opisuje kruna sa 12 zvezda. Na tom mestu u Bibliji piše da se pojavio veliki znak na nebu – žena odevena u sunce i mesec pod njenim nogama, a na njenoj glavi kruna sa 12 zvezda.
Evropska unija odbacuje takvo tumačenje.
Zvanično je zastava EU prvi put podignuta 29. maja 1986. godine ispred zgrade Evropske komisije u Briselu. Danas se vijori na svim važnijim institucijama EU.
I države tzv. Zapadnog Balkana tu i tamo ističu ovu zastavu ne bi li potkrepile svoju privrženost ideji pristupanja Evropskoj uniji jednog dana, pokazujući tako da veruju u „evropsku perspektivu“ koja im se decenijama stavlja u izgled.
Jedinstvo koje simbolizuje evropska zastava poprilično je okrenjeno poslednjih godina, u jeku finansijske i ekonomske krize, Bregzita i pandemije.
Povodom 30. godišnjice odluke lidera EU da usvoje zastavu kao amblem EU, 19 država evrozone kreiralo je i posebnu kovanicu. Nakon onlajn takmičenja koje je 2015. godine održala Evropska komisije, građani evrozone odabrali su dizajn koji je kreirao Georgios Stamatopulos. Na kovanici je izgravirano 12 zvezdica koje se pretvaraju u ljudske figure, simbolizujući rođenje nove Evrope.
S.P./red/RTS /Savet Evrope
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Inicijativa Beograd ostaje traži ostavku gradonačelnika Šapića zbog kolapsa u saobraćaju Beograda. Više od 40 linija je preusmereno ili zaustavljeno zbog snega

„Akt brutalnog kršenja međunarodnog prava“ i „simboličan kraj međunarodnog poretka“, tako srpski političari ocenjuju otmicu predsednika Venecuele Nikolasa Madura

„Božićno selo“, kratkotrajni naslednik dela Ćacilenda na kolovozu ispred Skupštine Srbije, uklonjen je, ali saobraćaj i dalje ne funkcioniše

„Iako svaki učenik koji ima bar dvojku iz istorije zna da je kralj Aleksandar I Karađorđević ubijen u Marseju, predsednik Srbije je rekao da se to ubistvo dogodilo u Parizu“, saopštio je Akademski plenum

Pod vlašću Aleksandra Vučića, Srbija godinama nije načinila nijedan korak ka Evropskoj uniji, naprotiv. Dok komšijske zemlje mogu ubrzo postati članice, vlasti u Beogradu imaju druge prioritete
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve