

Ustaštvo
Novo veličanje ustaštva: Hrvatski poslanik pevao o Pavelićevoj „grobnici od zlata”
Poslanik šovinističkog Domovinskog pokreta pesmom slavio ustaškog poglavnika, nacističkog kolaboracionistu i ratnog zločinca Antu Pavelića




Na današnji dan pre 66 godina promovisana je zastava sa 12 zlatnih zvezda na azurnoplavoj pozadini koje „predstavljaju sve narode Evrope, i one koji ne mogu da učestvuju u izgradnji Evrope jedinstva i mira.“ Ovaj simbol evropskog jedinstva poslednjih godina poprilično je okrnjen
Zastava sa 12 zlatnih petokrakih zvezda poređanih u krug na azurnoplavom polju je kao simbol današnje Evropske unije promovisana 13. decembra pre 66 godina.
Prvobitno je ovu zastavu od 1955. godine koristio Savet Evrope sa sedištem u Strazburu. U uži izbor su tada ušla dva rešenja za zastavu, a usvojen je dizajn nemačko-francuskog crtača Arsena Hajca, pobožnog katolika iz Strazbura zaposlenog u poštanskoj službi Saveta Evrope. Konačni izgled zastave kreirao je Pol M. G. Levi.
Savet Evrope, koji promoviše zaštitu ljudskih prava i podstiče evropsku kulturu, je narednih godina predlagao da je usvoje i nove institucije Evropske ekonomske zajednice (EEZ). Šefovi država i vlada zemlja članica su zastavu, kakvu i danas kao zvanični simbol koristi EU, usvojile 1985, iste godine kada je potpisan Šengenski ugovor.
U zvaničnom objašnjenju simobolike ove zastave Saveta Evrope od 9. decembra 1955. stoji: „ Na plavom nebu zapadnog sveta narode Evrope predstavljaju zvezde poređane u krug, koji je simbol jedinstva. Broj zvezda je nepromenljivo ograničen na 12, broj koji simboliše savršenstvo i zaokruženost. Kao što dvanaest znakova zodijaka otelovljuju čitav univerzum, tako dvanaest zvezda predstavljaju sve narode Evrope, i one, koji ne mogu da učestvuju u izgradnji Evrope jedinstva i mira.“
Povremeno se može čuti i nezvanično tumačenje da zastava EU vuče korene u Bibliji te da u sebi krije hriščansku simboliku. Arsen Hajc je u intervjuu za magazin „Lurd“ 2004. rekao da ga je zapravo inspirasalo Otkrovenje Jovanovo u kome se opisuje kruna sa 12 zvezda. Na tom mestu u Bibliji piše da se pojavio veliki znak na nebu – žena odevena u sunce i mesec pod njenim nogama, a na njenoj glavi kruna sa 12 zvezda.
Evropska unija odbacuje takvo tumačenje.
Zvanično je zastava EU prvi put podignuta 29. maja 1986. godine ispred zgrade Evropske komisije u Briselu. Danas se vijori na svim važnijim institucijama EU.
I države tzv. Zapadnog Balkana tu i tamo ističu ovu zastavu ne bi li potkrepile svoju privrženost ideji pristupanja Evropskoj uniji jednog dana, pokazujući tako da veruju u „evropsku perspektivu“ koja im se decenijama stavlja u izgled.
Jedinstvo koje simbolizuje evropska zastava poprilično je okrenjeno poslednjih godina, u jeku finansijske i ekonomske krize, Bregzita i pandemije.
Povodom 30. godišnjice odluke lidera EU da usvoje zastavu kao amblem EU, 19 država evrozone kreiralo je i posebnu kovanicu. Nakon onlajn takmičenja koje je 2015. godine održala Evropska komisije, građani evrozone odabrali su dizajn koji je kreirao Georgios Stamatopulos. Na kovanici je izgravirano 12 zvezdica koje se pretvaraju u ljudske figure, simbolizujući rođenje nove Evrope.
S.P./red/RTS /Savet Evrope
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com


Poslanik šovinističkog Domovinskog pokreta pesmom slavio ustaškog poglavnika, nacističkog kolaboracionistu i ratnog zločinca Antu Pavelića


U Briselu je Dan državnosti Srbije obeležen tradicionalnim simbolima i presvlačenjem čuvene statue „Maneken Pis“ u srpsku narodnu nošnju. Tokom događaja, aktivisti dijaspore iz organizacije „Palac gore“ organizovali su akciju i ukazali na, kako navode, stanje u Srbiji


Protest pod nazivom „Sretnimo se ponovo“ održao se u Kragujevcu i Orašcu. Studenti su podsetili na teror i represiju režima koji prate sve studentske proteste u proteklih godinu dana. Ponovljen je zahtev za raspisivanjem vanrednih izbora, kao i za vladavinom prava u našoj zemlji


Predsednik Pokreta za decentralizaciju Srbije (PODES) Dragan Milić objavio je odgovor Višeg javnog tužilaštva u Negotinu za koji tvrdi da potvrđuje da je penzionisani general Milosav Simović osuđen na kaznu zatvora od šest meseci


Premijer Đuro Macut rekao je za RTS da razmišlja o rekonstrukciji vlade i da pojedinim ministrima nije zadovoljan
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve