img
Loader
Beograd, -0°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Vesti

Rođendan zastave EU: Okrnjeni simbol jedinstva i savršenosti

13. децембар 2021, 09:54 S.P
Foto: Pixabay
Copied

Na današnji dan pre 66 godina promovisana je zastava sa 12 zlatnih zvezda na azurnoplavoj pozadini koje „predstavljaju sve narode Evrope, i one koji ne mogu da učestvuju u izgradnji Evrope jedinstva i mira.“ Ovaj simbol evropskog jedinstva poslednjih godina poprilično je okrnjen

Zastava sa 12 zlatnih petokrakih zvezda poređanih u krug na azurnoplavom polju je kao simbol današnje Evropske unije promovisana 13. decembra pre 66 godina.

Prvobitno je ovu zastavu od 1955. godine koristio Savet Evrope sa sedištem u Strazburu. U uži izbor su tada ušla dva rešenja za zastavu, a usvojen je dizajn nemačko-francuskog crtača Arsena Hajca, pobožnog katolika iz Strazbura zaposlenog u poštanskoj službi Saveta Evrope. Konačni izgled zastave kreirao je Pol M. G. Levi.

Savet Evrope, koji promoviše zaštitu ljudskih prava i podstiče evropsku kulturu, je narednih godina predlagao da je usvoje i nove institucije Evropske ekonomske zajednice (EEZ). Šefovi država i vlada zemlja članica su zastavu, kakvu i danas kao zvanični simbol koristi EU, usvojile 1985, iste godine kada je potpisan Šengenski ugovor.

U zvaničnom objašnjenju simobolike ove zastave Saveta Evrope od 9. decembra 1955. stoji: „ Na plavom nebu zapadnog sveta narode Evrope predstavljaju zvezde poređane u krug, koji je simbol jedinstva. Broj zvezda je nepromenljivo ograničen na 12, broj koji simboliše savršenstvo i zaokruženost. Kao što dvanaest znakova zodijaka otelovljuju čitav univerzum, tako dvanaest zvezda predstavljaju sve narode Evrope, i one, koji ne mogu da učestvuju u izgradnji Evrope jedinstva i mira.“

Povremeno se može čuti i nezvanično tumačenje da zastava EU vuče korene u Bibliji te da u sebi krije hriščansku simboliku. Arsen Hajc je u intervjuu za magazin „Lurd“ 2004. rekao da ga je zapravo inspirasalo Otkrovenje Jovanovo u kome se opisuje kruna sa 12 zvezda. Na tom mestu u Bibliji piše da se pojavio veliki znak na nebu – žena odevena u sunce i mesec pod njenim nogama, a na njenoj glavi kruna sa 12 zvezda.

Evropska unija odbacuje takvo tumačenje.

Zvanično je zastava EU prvi put podignuta 29. maja 1986. godine ispred zgrade Evropske komisije u Briselu. Danas se vijori na svim važnijim institucijama EU.

I države tzv. Zapadnog Balkana tu i tamo ističu ovu zastavu ne bi li potkrepile svoju privrženost ideji pristupanja Evropskoj uniji jednog dana, pokazujući tako da veruju u „evropsku perspektivu“ koja im se decenijama stavlja u izgled.

Jedinstvo koje simbolizuje evropska zastava poprilično je okrenjeno poslednjih godina, u jeku finansijske i ekonomske krize, Bregzita i pandemije.

Povodom 30. godišnjice odluke lidera EU da usvoje zastavu kao amblem EU, 19 država evrozone kreiralo je i posebnu kovanicu. Nakon onlajn takmičenja koje je 2015. godine održala Evropska komisije, građani evrozone odabrali su dizajn koji je kreirao Georgios Stamatopulos. Na kovanici je izgravirano 12 zvezdica koje se pretvaraju u ljudske figure, simbolizujući rođenje nove Evrope.

S.P./red/RTS /Savet Evrope

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

 

 

 

 

 

 

Tagovi:

Arsen Hajc Otkrovenje Jovanovo Bregzit Zapadni Balkan evropska perspektiva Evropska unija EEZ EU Evropska ekonomska zajednica Strazbur Evropska zastava Savet Evrope
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Dan državnosti obeležen i u Briselu

Palac gore

15.фебруар 2026. I.M.

Svečanost i protest u Briselu: „Maneken Pis“ u srpskoj nošnji povodom Dana državnosti

U Briselu je Dan državnosti Srbije obeležen tradicionalnim simbolima i presvlačenjem čuvene statue „Maneken Pis“ u srpsku narodnu nošnju. Tokom događaja, aktivisti dijaspore iz organizacije „Palac gore“ organizovali su akciju i ukazali na, kako navode, stanje u Srbiji

Studenti

Studentski protest

15.фебруар 2026. M. L. J.

„Ruke su im krvave i značke su im krvave“: Završen skup u Orašcu „Sretnimo se ponovo“

Protest pod nazivom „Sretnimo se ponovo“ održao se u Kragujevcu i Orašcu. Studenti su podsetili na teror i represiju režima koji prate sve studentske proteste u proteklih godinu dana. Ponovljen je zahtev za raspisivanjem vanrednih izbora, kao i za vladavinom prava u našoj zemlji

Milić tvrdi da je general Simović osuđen

Hronika

15.фебруар 2026. I.M.

Milić: Evo dokaza da je penzionisani general Simović osuđen na šest meseci zatvora

Predsednik Pokreta za decentralizaciju Srbije (PODES) Dragan Milić objavio je odgovor Višeg javnog tužilaštva u Negotinu za koji tvrdi da potvrđuje da je penzionisani general Milosav Simović osuđen na kaznu zatvora od šest meseci

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Đuro Macut u odelima sa kravatom. U pozadini dve zastave Srbije.

Vlada Srbije

15.фебруар 2026. M. L. J.

Ministri Vlade Srbije koji jure samo Instagram

Premijer Đuro Macut rekao je za RTS da razmišlja o rekonstrukciji vlade i da pojedinim ministrima nije zadovoljan

Zdravstvo

15.фебруар 2026. M. L. J.

„Lečenje SMS porukama popularan način“: Nada Macura mora da se izvini

Poslanica SNS i nekadašnja portparolka Hitne pomoći doktorke Nada Macura mora da se izvini zbog njene izjave da je „lečenje SMS porukama popularan način“ u svetu i da su te poruke diktirali - pacijenti, rekla je Tamara Stojanović iz kragujevačkog odbora Stranke slobode i pravde

Komentar
Takmičenje specijalnih jedinica u Dubaiju

Pregled nedelje

Trbušni ples specijalaca

Zašto je trbušni ples specijalaca na revijalnom takmičenju u Dubaiju toliko važan sa Srbiju i slične autoritarne države? Biće da to i te kako ima veze sa medijskim i drugim slobodama

Filip Švarm

Komentar

Srećna Manja svima koji slave

Manja Grčić dolazi u RTS sa imidžom ratraka – između novinarstva, odanosti režimu i krupnom kapitalu, uvek je birala drugo dvoje

Nemanja Rujević

Pregled nedelje

Život u mafijaškoj državi

U čemu su sličnosti i razlike razlika između klasične mafijaške porodice i mafijaške države? Kakvu ulogu oba slučaja igra Capo di tutti capi? I gde je tu Srbija

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1832
Poslednje izdanje

Ova situacija

Pravda, režimski neprijatelj broj jedan Pretplati se
Šta je Centar za društvenu stabilnost

Produkcija otrova i magle

Mit o krađi glasova u SAD

Kako je Srbija postala kolateralna šteta

Dosije Epstin

Sada tek znamo koliko još ne znamo

Dosije “Vremena”: Vek samoće

Elenor Rigbi i svi ti usamljeni ljudi

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure