Republička izborna komisija (RIK) odbila je prigovore izborne liste „Studentska lista – Studenti pobeđuju“ koji su se odnosili na organizovanje glasanja u inostranstvu.
Prigovori se tiču rasporeda biračkih mesta za parlamentarne izbore zakazane za 25. oktobar, ali i vremena glasanja, koje je određeno prema vremenu u Srbiji.
U središtu prigovora su tri pitanja: koliko je biračkih mesta otvoreno u inostranstvu i gde se ona nalaze, da li je odluka RIK-a doneta u zakonskom roku i kako će biti obezbeđeno da državljani Srbije koji žive u drugim državama mogu da ostvare biračko pravo.
Među gradovima u kojima nema biračkih mesta, a iz kojih državljani Srbije nisu raspoređeni na druga, navedeni su Manama, Sofija, Santijago, Doha, Bukurešt, Temišvar, Bratislava, Istanbul i Ankara, kao i Abu Dabi i Dubai. Kao gradovi iz kojih birači nisu raspoređeni na postojeća biračka mesta u okviru države navedeni su u prigovoru: Grac, Insbruk, Nirnberg, Hanover, Keln, Firenca, Vićenca, Herceg Novi, Vankuver, Kalgari i drugi.
Komisija RIK-a na sednici održanoj 10. oktobra odbila prigovore Studentske liste kao neosnovane.
Studenti najavili žalbu Upravnom sudu
Studenti su najavili da će se žaliti Upravnom sudu na poslednje odluke RIK-a, tvrdeći da su RIK, Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave (MDULS) i Ministarstvo spoljnih poslova (MSP) opstruisali prijavljivanje građana iz inostranstva za glasanje na izborima 25. oktobra.
Prema navodima studenata, RIK je sednicu na kojoj je odbacio žalbe „Studentske liste – Studenti pobeđuju“ zakazao tek nakon isteka zakonskog roka od 72 sata za odlučivanje o prigovorima. Oni smatraju da je time građanima iz dijaspore koji su podneli prijave uskraćena pravovremena zaštita biračkog prava.
Studenti tvrde i da je obrada prijava za glasanje u inostranstvu prekinuta 3. oktobra u 23.59, kada je sistem zaključan. Kako navode, zbog toga diplomatsko-konzularna predstavništva nisu mogla da obrade sve zahteve pristigle do isteka roka.
Odgovornost za probleme u postupku prijavljivanja pripisuju i MDULS-u, za koji tvrde da je zaustavio obradu i prosleđivanje nekoliko hiljada prijava, kao i Ministarstvu spoljnih poslova, koje je, prema njihovim navodima, onemogućilo dalji rad diplomatsko-konzularnih predstavništava.
Studenti ocenjuju da je reč o namernom ograničavanju broja birača iz dijaspore, za koje tvrde da je sprovedeno uz prećutnu saglasnost RIK-a. Smatraju da je cilj takvog postupanja da se opravdaju zatvaranje ambasada, otkazivanje pojedinih biračkih mesta i organizovanje glasanja tokom noći.
U saopštenju su otvorili i pitanje da li su srpske vlasti od država domaćina tražile dozvole za otvaranje biračkih mesta izvan diplomatsko-konzularnih predstavništava. Kao primer naveli su Nemačku, tvrdeći da njene vlasti nisu kontaktirane tim povodom.
Najavljujući žalbu Upravnom sudu, studenti su poručili da će svaki sporni zahtev, netačan podatak i nezakonito odbijanje prijave, prema njihovom stavu, morati da budu predmet pravne i političke odgovornosti.
Šta je tražila Studentska lista?
Studentska lista je osporila odluku o rasporedu biračkih mesta i tražila da se razmotri otvaranje dodatnih mesta za glasanje državljana Srbije u inostranstvu. Prema tom prigovoru, nije dovoljno obrazloženo zbog čega biračka mesta nisu otvorena u pojedinim gradovima u kojima postoje diplomatsko-konzularna predstavništva, dovoljan broj prijavljenih birača i uslovi za bezbedno glasanje.
Dodatni problem, prema argumentaciji Studentske liste, jeste to što udaljenost od određenog biračkog mesta pojedinim građanima nameće troškove putovanja i smeštaja. Time se formalno pravo glasa, tvrdili su, ne pretvara nužno u jednako dostupnu mogućnost da se ono ostvari.
Zašto je RIK odbio prigovor?
U raspravi su se pojavila dva različita pravna argumenta.
Argument RIK-a bio je da je Ministarstvo spoljnih poslova ovlašćeno da predlaže biračka mesta u inostranstvu, a Komisija je vezana tim predlogom. Predstavnica RIK-a Dragana Odović navela je i da zakon ne nalaže otvaranje biračkog mesta u svakom diplomatsko-konzularnom predstavništvu. Kao kriterijum naveden je broj prijavljenih birača, od 100 do 2.500 po biračkom mestu.
Primedba dela članova Komisije bila je da je odluka doneta nakon isteka roka od 72 sata za postupanje po prigovoru. Ivan Šebek ukazao je na mogućnost pravnog sredstva pred Upravnim sudom zbog propuštanja roka, dok je Sofija Mandić kritikovala postupanje Komisije i način na koji je rasprava vođena.
Zamenik člana RIK-a Miloš Srećković osporio je tvrdnju da je kašnjenje značilo da Komisija više ne može da odlučuje. Predsednik RIK-a Vladimir Dimitrijević ponovio je da Komisija postupa na osnovu predloga ovlašćenog predlagača.
Koliko ima birača?
RIK je objavio da je u Jedinstveni birački spisak za parlamentarne izbore 25. oktobra upisano 6.450.523 birača, prema stanju na dan 9. oktobra 2026. godine.
Zvanično je potvrđeno i da će se štampati isti broj glasačkih listića, uz napomenu da broj birača može da se promeni do utvrđivanja konačnog stanja.
Vreme izbora! A neko mora da Vas izveštava nezavisno. Zato je u oktobru godišnja pretplata na digitalno izdanje „Vremena“ čak 2.500 dinara jeftinija. Izaberite odmah!