img
Loader
Beograd, 8°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Rat u Ukrajini

Puk Azov: Neonacisti u odbrani Mariupolja

06. mart 2022, 11:50 J.H.
Foto: AP Photo/Evgeniy Maloletka
Barikade na ulazu u grad: Mariupolj
Copied

Lučki grad Mariupolj je pod ruskom opsadom i preti mu humanitarna katastrofa. On stoji na putu kopnenog koridora između Krima i samoproglašene proruske Donjecke i Luganske narodne republike koji je očigledno jedan od ciljeva ruske invazije na Ukrajinu. U odbranu grada je uključen i Puk Azov, radikalno desničaraska jedinica koja koristi neonacističke simbole i podređena je Ministarstvu unutrašnjih poslova

Prethodnih dana je između ruske vojske i ukrajinskih vlasti u lučkom gradu Mariupolj na Crnom moru više puta ugovaran prekid vatre da bi civili preko otvorenog koridora mogli da se evakuišu. Mariupolj je već desetak dana pod opsadom, odsečeni su struja, voda, i grejanje, ponestaje hrane. Neprestano odjekuju detonacije. Ima mnogo mrtvih. Lekari bez granica u gradu u kome živi 440.000 stanovnika upožoravaju na katastrofalnu situaciju. Gradonačelnik Vodim Bojčenko optužuje Ruse za „humanitarnu blokadu“. Ruska strana optužuje odbranu grada da se ne pridržava primirja, Ukrajinci za to optužuju ruske trupe.

APTOPIX Russia Ukraine War
Ruska opsada Mariupolja: Beba od 18 meseci povređena tokom granatiranja / Foto: AP Photo/Evgeniy Maloletka

Da bi uspostavili kopneni koridor između Krima i samoproglašene proruske Donjecke i Luganske narodne republike Rusi moraju da osvoje i stave pod svoju kontrolu Mariupolj.

Nemački „Špigel“ u broju od 4. marta piše da Mariupolj kao deo teritorijalne odbrane brani i radikalno desni Puk Azov koji je podređen Ministarstvu unutrašnjih poslova Ukrajine. O ovom puku, koji koristi neonacističke simbole, su izveštavali i BBC i Al Džazira. Drugi program nemačkog javnog servisa ZDF izveštavao je ranije da se nemački desničari priključuju puku Azov koji je formiran tokom sukoba na istoku Ukrajine 2014.

Kada govori o „etnacifikaciji“ kao cilju ruske „specijalne operacije“ u Ukrajini predsednik Rusije Vladimir Putin misli i na Puk Azov. To, međutim, svakako nije većinska Ukrajina, a u ovom trenutku je predsedniku Volodimiru Zelenskom, koji je jevrejskog porekla, verovatno svejedno ko se bori protiv Rusa, samo da se bori.

Pukom Azov, koji je paravojna jedinica, komanduje Andrej Bileckij rođen u Harkovu, po struci inženjer vodoprivrede, koji je od 2014. do 2019. bio član Vrhovne rade – parlamenta Ukrajine. On je vođa Socijal-Nacionalnog Zbora, ultranacionalističke ekstremne organizacije koja otvoreno sledi ideje nemačkog nacionalsocijalizma. Bileckij je povezan sa sličnim neonacističkim organizacijama u svetu, pa i u Nemačkoj. Partija je bliska kontroverznoj muzičkoj subkulturi National Socialist Black Metal.

Visoki komesarijat UN za ljudska prava je bio osudio Puk Azov da je isterao stanovnike iz nekih zgrada u Mariupolju i zauzeo ih sa svoje potrebe.

Puk Azov se 2014. sastojao od 850 boraca od kojih je 85 stranaca. Danas, izveštavaju nemački mediji, on broji oko 2.500 boraca, broj stranaca nije poznat, ali je među njiman navodno, kao jedan od visokih oficira Francuz Gaston Beson, nastanjen u Puli, jedan od boraca rata u Hrvatskoj. U Francuskoj je izašla i knjiga o njemu pod naslovom „Gaston Beson borac protiv Srba“.

IMG-1803
Foto: Wikimedia

U grbu puka Azov je na žutoj podlozi simbol koji je na levo iskrivljeni, pomalo izduženi kukasti krst kroz koji je provučena crna crta. Nemački ZDF je u jednom ranijem prilogu emitovanom pre rata u Ukrajini o toj paravojnoj jedinici, prikazala dvojicu njegovih boraca koji su na glavi nosili nemačke šlemove sa kukastim krstom i oznakom SS.

Komandant Bileckij je izjavio da on lično nije ni rasista, ni antisemita, a kao dokaz navodi da je jedan od njegovih visokih oficira Jevrejin Natan Hasin. Hasin je bio jedan od komandanata masovnih demonstracije poznatih kao Evromajdan, potiče iz ortodoksne jevrejske porodice.

Volodimir Zelenski se nije izjašnjavao o slavljenju ukrajinskog nacionaliste Stepana Bandere koji je bio direktno odgovoran za masovnu likvidaciju Jevraja u Ukrajini tokom Drugog svetskog rata, niti o puku Azov. Zelenski je za predsednika 2019. bio izabran sa preko 70 odsto glasova, što samo po sebi govori da je Ukrajina dominantnom većinom demokratski i prozapadno opredeljena.

Paravojne jedinice, kakav je Puk Azov, Putinu su poslužile kao izgovor da napadne Ukrajinu koja se od Rusije okrenula ka Zapadu.

 J.H./Spiegel/ZDF/Zeit/Presse/BBC

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

 

Tagovi:

Zelenski Mariupolj Puk Azov entnacifikacija Andrej Bileckij Gaston Beson National Socialist Black Metal Natan Hasin Putin Rat u Ukrajini
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Milosav Simović, presuda

Slučaj generala Simovića

25.februar 2026. K. S.

U ime naroda: Šta stoji u presudi generalu Simoviću za odavanje državne tajne

„Vreme” objavljuje presudu Višeg suda u Nišu generalu Milosavu Simoviću u kojoj stoji koje je podatke i kome predavao zbog čega je  osuđen na šest meseci kućnog pritvora

Zgrada Visokog saveta tužilaštva

Visoki savet tužilaštva

25.februar 2026. B. B.

Ponovljeni izbori za članove VST-a: Pokušaj prekrajanja izborne volje tužilaca

Izbori za članove Visokog saveta tužilaštva se održavaju na četiri biračka mesta. Ekspertska zajednica odavno je upozorila da će vlast pokušati da preuzme punu kontrolu nad tužilaštvom

Ana Brnabić u Skupštini

Atentat na predsednika

25.februar 2026. K. S.

Brnabić optužuje „blokadersko-tajkunske” medije za podstrekivanje na atentat na Vučića

Na prvoj liniji odbrane režima Aleksandra Vučića, predsednica Narodne skupštine Ana Brnabić kritikuje izveštavanje "blokadersko-tajkunskih medija"o hapšenju osumnjičenih za pripremanje atentat na predsednika Srbije. To je "prešlo sve granice normalnog i pristojnog“, uzviknula je

Glumac Dragan Jovanović

Studenti ponovo pešače

25.februar 2026. I.M.

 „Pčinjski marš“ zajedništva: Gagi Jovanović sa studentima od Vranja do Bujanovca

Tačno godinu dana nakon što su pešačili do Niša, studenti juga Srbije ponovo izlaze na put. Ovoga puta marširaju od Vranja do Bujanovca, uz podršku građana, glumca Dragana Gagija Jovanovića i Beogradskog sindikata

Doček Aleksandra Vučića u Smederevskoj Palanci

Lokalni izbori

25.februar 2026. Katarina Stevanović

Smederevska Palanka: Reljina gozba, zdravstveni karavani i obećanja ministara

I pre nego što su lokalni izbori raspisani, u pojedinim opštinama kampanja je već bila u punom jeku. U Smederevskoj Palanci poslednjih nedelja smenjuju se ministarske posete, besplatni preventivni pregledi i obećanja o investicijama - obrazac funkcionerske kampanje poznat iz ranijih izbornih ciklusa

Komentar

Komentar

Vučić hoće da N1 i Nova pucaju ćorcima

U Beograd konačno stiže Brent Sadler koga na N1 i Nova TV očekuju kao glavnog cenzora. Da li su dani profesionalnog novinarstva na televizijama koje kidaju živce Vučiću odbrojani

Andrej Ivanji
Jovan Nenadić, vlasnik izgorele cvećare Imela

Pregled nedelje

Svi smo mi Jovan Nenadić

Zašto su naprednjački nasilnički eskadroni tri puta palili cvećaru „Imela“ Jovana Nenadića. Šta im je bio cilj? I zbog čega se ovo nedelo odnosi na sve građane Srbije

Filip Švarm

Komentar

Geopolitika i šibicarenje: Kome treba drugorazredno članstvo u EU?

Aleksandar Vučić nudi da Srbija uđe u EU i bez prava veta. Takva trgovina – geopolitički interes EU za interes režima da večno vlada – bila bi pogubna po građane Srbije

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1833
Poslednje izdanje

Još jedna zima našeg nezadovoljstva

Studenti između batinaša i opozicije Pretplati se
Portret savremenika: Nova direktorka RTS-a

Manja ili veća nevolja

Unutrašnji glas

Čekajući zakon o psihoterapiji

Minhenska bezbednosna konferencija

Strah Evrope od Amerike

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure