img
Loader
Beograd, 15°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Rat u Ukrajini

Puk Azov: Neonacisti u odbrani Mariupolja

06. mart 2022, 11:50 J.H.
Foto: AP Photo/Evgeniy Maloletka
Barikade na ulazu u grad: Mariupolj
Copied

Lučki grad Mariupolj je pod ruskom opsadom i preti mu humanitarna katastrofa. On stoji na putu kopnenog koridora između Krima i samoproglašene proruske Donjecke i Luganske narodne republike koji je očigledno jedan od ciljeva ruske invazije na Ukrajinu. U odbranu grada je uključen i Puk Azov, radikalno desničaraska jedinica koja koristi neonacističke simbole i podređena je Ministarstvu unutrašnjih poslova

Prethodnih dana je između ruske vojske i ukrajinskih vlasti u lučkom gradu Mariupolj na Crnom moru više puta ugovaran prekid vatre da bi civili preko otvorenog koridora mogli da se evakuišu. Mariupolj je već desetak dana pod opsadom, odsečeni su struja, voda, i grejanje, ponestaje hrane. Neprestano odjekuju detonacije. Ima mnogo mrtvih. Lekari bez granica u gradu u kome živi 440.000 stanovnika upožoravaju na katastrofalnu situaciju. Gradonačelnik Vodim Bojčenko optužuje Ruse za „humanitarnu blokadu“. Ruska strana optužuje odbranu grada da se ne pridržava primirja, Ukrajinci za to optužuju ruske trupe.

APTOPIX Russia Ukraine War
Ruska opsada Mariupolja: Beba od 18 meseci povređena tokom granatiranja / Foto: AP Photo/Evgeniy Maloletka

Da bi uspostavili kopneni koridor između Krima i samoproglašene proruske Donjecke i Luganske narodne republike Rusi moraju da osvoje i stave pod svoju kontrolu Mariupolj.

Nemački „Špigel“ u broju od 4. marta piše da Mariupolj kao deo teritorijalne odbrane brani i radikalno desni Puk Azov koji je podređen Ministarstvu unutrašnjih poslova Ukrajine. O ovom puku, koji koristi neonacističke simbole, su izveštavali i BBC i Al Džazira. Drugi program nemačkog javnog servisa ZDF izveštavao je ranije da se nemački desničari priključuju puku Azov koji je formiran tokom sukoba na istoku Ukrajine 2014.

Kada govori o „etnacifikaciji“ kao cilju ruske „specijalne operacije“ u Ukrajini predsednik Rusije Vladimir Putin misli i na Puk Azov. To, međutim, svakako nije većinska Ukrajina, a u ovom trenutku je predsedniku Volodimiru Zelenskom, koji je jevrejskog porekla, verovatno svejedno ko se bori protiv Rusa, samo da se bori.

Pukom Azov, koji je paravojna jedinica, komanduje Andrej Bileckij rođen u Harkovu, po struci inženjer vodoprivrede, koji je od 2014. do 2019. bio član Vrhovne rade – parlamenta Ukrajine. On je vođa Socijal-Nacionalnog Zbora, ultranacionalističke ekstremne organizacije koja otvoreno sledi ideje nemačkog nacionalsocijalizma. Bileckij je povezan sa sličnim neonacističkim organizacijama u svetu, pa i u Nemačkoj. Partija je bliska kontroverznoj muzičkoj subkulturi National Socialist Black Metal.

Visoki komesarijat UN za ljudska prava je bio osudio Puk Azov da je isterao stanovnike iz nekih zgrada u Mariupolju i zauzeo ih sa svoje potrebe.

Puk Azov se 2014. sastojao od 850 boraca od kojih je 85 stranaca. Danas, izveštavaju nemački mediji, on broji oko 2.500 boraca, broj stranaca nije poznat, ali je među njiman navodno, kao jedan od visokih oficira Francuz Gaston Beson, nastanjen u Puli, jedan od boraca rata u Hrvatskoj. U Francuskoj je izašla i knjiga o njemu pod naslovom „Gaston Beson borac protiv Srba“.

IMG-1803
Foto: Wikimedia

U grbu puka Azov je na žutoj podlozi simbol koji je na levo iskrivljeni, pomalo izduženi kukasti krst kroz koji je provučena crna crta. Nemački ZDF je u jednom ranijem prilogu emitovanom pre rata u Ukrajini o toj paravojnoj jedinici, prikazala dvojicu njegovih boraca koji su na glavi nosili nemačke šlemove sa kukastim krstom i oznakom SS.

Komandant Bileckij je izjavio da on lično nije ni rasista, ni antisemita, a kao dokaz navodi da je jedan od njegovih visokih oficira Jevrejin Natan Hasin. Hasin je bio jedan od komandanata masovnih demonstracije poznatih kao Evromajdan, potiče iz ortodoksne jevrejske porodice.

Volodimir Zelenski se nije izjašnjavao o slavljenju ukrajinskog nacionaliste Stepana Bandere koji je bio direktno odgovoran za masovnu likvidaciju Jevraja u Ukrajini tokom Drugog svetskog rata, niti o puku Azov. Zelenski je za predsednika 2019. bio izabran sa preko 70 odsto glasova, što samo po sebi govori da je Ukrajina dominantnom većinom demokratski i prozapadno opredeljena.

Paravojne jedinice, kakav je Puk Azov, Putinu su poslužile kao izgovor da napadne Ukrajinu koja se od Rusije okrenula ka Zapadu.

 J.H./Spiegel/ZDF/Zeit/Presse/BBC

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

 

Tagovi:

Andrej Bileckij Gaston Beson National Socialist Black Metal Natan Hasin Putin Rat u Ukrajini Zelenski Mariupolj Puk Azov entnacifikacija
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Rumunija

05.maj 2026. B. B.

Zašto je pala vlada Rumunije?

Proevropska vlada Rumunije premijera Ilija Bolojana pala je samo nakon 10 meseci

Niš

05.maj 2026. B. B.

Studentu preti kazna jer je koleginici rekao da je „ćaci“

Studenta koji je koleginicu nazvao „ćaci“ terete za težu povredu, za koju je propisana mera privremenog udaljivanja sa fakulteta, zabrana polaganja ispita i kao krajnja mera – isključenje sa fakulteta

Epilog lokalnih izbora

05.maj 2026. I.M.

Nakon tenzija i prekinute sednice u Kuli izbran predsednik Skupštine

Kandidat SNS Velibor Milojičić izabran je za predsednika Skupštine opštine Kula

Buduci izgled Beogradskog sajma

Menjanje prestonice

05.maj 2026. I.M.

Metastaze Beograda na vodi: Umesto Sajma, oblakoder od 120 metara

Beograd na vodi nastavlja širenje ka Adi Ciganliji, a nova faza razvoja na prostoru Beogradskog sajma uključuje 18 stambenih zgrada, marinu, produženje promenade i izgradnju kule visoke 120 metara

Patrola kosovske policije pretresa auto na ulazu u Banjsku

Na licu mesta

04.maj 2026. Milica Srejić

Banjska posle Banjske: Mrtvo selo, doživotna robija i vile na Dedinju

Ishod prvih suđenja za oružani sukob u Banjskoj odavno se znao, kažu sagovornici „Vremena“, tvrdeći da jedan od osuđenih sa incidentom nema ništa. Dok neki sada gule robiju, a države Srbije na Kosovu skoro više da nema, kolovođa Milan Radoičić u Srbiji i dalje „privređuje“

Komentar
„Blokaderski terorizam je bolest – izlečimo Srbiju“

Pregled nedelje

Naslednici Zemunskog klana

Šta spaja Vučića i Legiju? A šta SNS sa Zemunskim klanom i Crvenim beretkama? Kakva je tu uloga Branka Ružića

Filip Švarm
Viktor Rajić, dečak koji hekla, internet zvezda, daje intervju televiziji Nova
Heklaj, Viktore, nek’ crknu dušmani!

Frustrirane budale na internetu nisu mogle da zaobiđu ni Viktora Mitića, dečaka od jedanaest godina koji hekla. To je vrli novi svet

Nemanja Rujević
Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme broj 1843-1844
Poslednje izdanje

Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni

Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati se
Prvomajski uranak

Moj radnički predah

Obeleževanja: 81. godina od proboja iz ustaškog logora u Jasenovcu

Sistematsko raspirivanje jasenovačkog mita

Moreuzi

Uska grla geopolitike

Društvene veze i planeta

Svet je zaista mali

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure