Pređen je Rubikon straha, ušlo se u svet solidarnosti, ljudi su ostetili duh slobode, a to je najjača droga, i taj duh se više neće vratiti u lampu, rekao je dramaturg Nebojša Romčević
ProGlas je, u okviru turneje „Budućnost se ne gradi krvavim rukama“, odžao tribinu i u Valjevu. Kako je Dom kulture, koji je ukinuo sve programe, pa i gostovanje „Zvezdara teatra“, „da ne bi došlo do političkih zloupotreba“, otkazao gostoprimstvo, ogromna sala „Laste“, koja se koristi za „svadbe i sahrane“, je bila mala da primi sve zainteresovane.
Organizator tribine je bio Valjevski pokret otpora, sa advokatom Brankom Ivkovićem na čelu, koji nije učestovao na poslednjim lokalnim izborima, da ne bi davao legitimitet
inžinjeringu lopovluka.
Prvo se govorilo o dometima Generalnog štrajka iniciranog na poziv studenata. Profesor Pravnog fakulteta Miodrag Jovanović je rekao da je ovo bila generalna proba generalnog štrajka, prosto zato što još uvek postoji potencijal za veći i dalji pritisak, jer da imamo vlast koja razmišlja racionalno, mi bi davno izašli iz ove političke krize, pa ne možemo znati kuda sve ovo ide.
Na strani građana, koji su stali uz studente i njihova bazična pitanja, a koja se svode na
pravdu i jednakost pred zakonom, je vreme, jer uz te zahteve staje sve više građana i profesija. Po njemu, na delu su duboke podele u društvu koje su najvidljivije bile za Novogodišnje praznike, studenti i građani su imali 15 minuta ćutnje za žrtve Novosadske tragedije, dok su se u pozadini čuli nemoćni vatrometi i zvuci nategnutih koncerata koji su plaćeni našim parama…
Foto: Dragan TodorovićTribina ProGlaas u valjevu
Prisustvujemo nečemu što istorija ne pamti
Po dramaturgu Nebojši Romčeviću, na jednoj strani imamo poludeli sistem u kome nema sistema, u kome nijedna institucija ne radi svoj posao, ali će te i takve institucije prve priskočiti da svemu ovome dođe kraj, ne zbog toga što će doživeti prosvetljenje i preobražaj, već zato što ga čine ljudi koji će prvi zabiti nož u leđa onome koga sada štite.
Po njemu, pređen je Rubikon straha, ušlo se u svet solidarnosti, danas su ljudi ostetili duh slobode, a to je najjača droga, i taj duh se više neće vratiti u lampu… Prisustvujemo nečemu što istorija ne pamti, u istoriji se nije desilo da se stanovništvo pokori svom podmlatku, svak od nas je uradio nešto loše, ali kad pogledamo ovu decu, nismo baš sve
loše uradili, mi smo toj deci potrebni, i na nama je da slušamo šta imaju da nam kažu, jer oni su ljudi novog doba…
Studenti su promenili krvnu sliku zemlje
Glumica Danica Maksimović je poručila da svako od nas ima obavezu da razume studente, dok je filmski režiser Srđan Golubović podsetio da Dušan Kovačević ima dramu „Proleće u januaru“, i da se nama, zahvaljujući studentima i građanima događa proleće u januaru. Po njemu, studenti su promenili krvnu sliku ove zemlje, oni su obrnuli igricu, i sve okrenuli
naglavačke, od toga kad kažu da predsednik nije nadležan, do praktikovanja direktne demokratije, njih ne zanima ko je predsednik, već hoće da žive u normalnoj zemlji, oni vole i poštuju svoju zemlju i traže nešto najnormalnije, da žive od svog rada i znanja… Ljudi se oslobađaju od straha, i to je najvažnije…
Prisutne je pozdravila i policajka Katarina Petrović, koja je, i pored odluke suda, još pod suspenzijom na poslu. Profesor Jovanović je naglasio da vlast potura tezu da se želi vlast na ulici, niko ne želi vlast na ulici, svi žele vlast na izborima, ali ne na izborima koji su farsa. Oni znaju šta hoće, to su konkretne mere koje nadilaze ideološke razlike, a te mere su u skladu sa zahtevima studenata, pravda, odgovornost i jednakost pred zakonom…
Bilo i pitanje publike, zašto Crkva ćuti? Odgovorio profesor Jovanović koji je rekao da su se studenti obratili svima, i javljaju se oni koji se osećaju prozvanim, a zašto sveštenstvo i crkva ćute, to je pitanje za njih, studenti ne duguju nikome specijalni poziv, njihova istrajnost je i hrišćanska i svetosavska!
Iz publike se čula replika, Crkva ćuti zato što je u srodstvu sa vlašću.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Republička izborna komisija naložila je Pokretu Snaga Srbije koji vodi Bogoljub Karić da u roku od 48 sati otkloni nedostatak na izbornoj listi. Postoje osnovi sumnje da potpisi određenih birača nisu autentični, kaže Tanasije Marinković
Premijer Republike Srpske Savo Minić izjavio je danas da aktivisti izborne liste „Studenti pobeđuju“ iz Srbije mogu da održe skup u Banjaluci - ukoliko dobiju dozvolu za skup od policije. Ova izjava je došla nakon što je akcija studenata već bila otkazana
Prorežimski tabloidi šire snimak na kome se vidi da je Z. S, koga označavaju kao „vođu blokadera“ u Kuli, sa sekirom u ruci napao štand SNS-a. Kako "Vreme" nezvanično saznaje radi se o bivšem policajcu, simpatizeru Studentskog pokreta, koji je "pukao" jer su na zidu zgrade u kojoj živi ispisivali da je "ustaša"
Nakon napada sekirom na štand SNS-a u Kuli, Zoranu Sekerušu je određeno zadržavanje od 48 sati. Iz organizacije „Mladi Kula" kažu za „Vreme" da osuđuju ono što je uradio i da je napadu prethodilo višemesečno targetiranje njega i njegove porodice, koje su više puta prijavljivali policiji
Pravo glasa moglo bi da ostvari više od 500.000 građana čija adresa u biračkom spisku nije navedena na način koji omogućava preciznu identifikaciju mesta prebivališta
Pokušaj debate Ane Brnabić i prof. Mirjane Nikolić na TV N1 pokazao je još jednom ono, što se slutilo: funkcioneri SNS-a ne žele, ili nisu sposobni da vode civilizovan dijalog
Kako su studenti od „izdajnika“ i „terorista“ već na početku zvanične naprednjačke predizborne kampanje postali „silovatelji“? Hoće li do 25. oktobra biti preimenovani u pedofile i ubice, recimo?
Zbog čega bi za Milenka Jovanova ispalo bolje da je u Kragujevcu klečao i tihovao kao onomad direktor Jovine gimnazije u Novom Sadu nego što je govorio o dijalogu i programima? I zašto mu ne veruje ni poslednji crnokapuljaš
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.