
„Božićno seoce“
Navali narode: „Besplatno pecivo i brusketi u novogodišnjem Ćacilendu“
Ćacilend je pretvoren u „Božićno seoce“, kako ga zovu vladini tabloidi. Za 31. je na meniju silna besplatna hrana - samo nije najjasnije ko sve to plaća

Dragoljub Raša Todosijević je kao jedan od ključnih protagonista konceptualne umetnosti 1960-ih i 1970-ih doprineo afirmaciji nove umetničke prakse na prostoru nekadašnje Jugoslavije
Umetnik Dragoljub Raša Todosijević preminuo je u Beogradu u 79 godini, saopštio je 3. decembra beogradski Muzej savremene umetnosti (MSU).
„Todosijević je kao jedan od ključnih protagonista konceptualne umetnosti 1960-ih i 1970-ih doprineo afirmaciji nove umetničke prakse na prostoru nekadašnje Jugoslavije“, objavio je MSU.
Sedamdesetih godina Raša Todosijević bio je u neformalnoj grupi šestoro umetnika okupljenih oko Studentskog kulturnog centra (SKC) u kojoj su bili i Marina Abramović, Era Milivojević, Zoran Popović, Neša Paripović i Gera Urkom koja je redefinisala funkciju, potrebu i cilj umetnosti, uz to i njenu formu i materijalnost.
Njegovi radovi nalaze se i u Tejt Modernu u Londonu, pariskom Boburu, Muzeju moderne umetnosti u Stokholmu.
Todosijević je u svojim radovima, od akcija, performansa, instalacija, slika i tekstova, razvijao radikalan politički diskurs.
Jedna od njegovih izjava je “Način na koji umetnik postavlja pitanje o umetnosti jeste umetničko delo”.
Kritička intervencija, stalno preispitivanje, analitičnost i direktna politizacija po Todosijeviću su način i svrha delovanja u umetnosti. U svojim radovima, još od prvih akcija i performansa, pored predmeta koristio je i reči, odnosno pojmove i zvučnost neposrednog govornog jezika.
Todosijević je kroz svoju umetničku praksu realizovao crteže, slike, grafike, kolaže, skulpture, objekte, instalacije, performanse, video radove, plakate, programske tekstove, priče i grupne izložbe, od „Umetnost, Ironija, itd“ do „Privatno-Javno“.
„Was ist Kunst, Marinela Koželj?“ iz 1978. jedan je od Todosijevićevih najizvođenijih performansa i najznačajnijih radova u srpskoj i jugoslovenskoj umetnosti dvadesetog veka.
Njegove instalacije kao što su Gott Liebt die Serben (Bog voli Srbe) ili Schlafflage (Usnula zastava) su Todosijevićev doprinos inverziji značenja velikih nacionalnih parola.
„Kada bih baš morao opišem sebe samog, rekao bih da sam ja pre svega evropski umetnik čiji se rad sastoji od teškog rudarskog kopanja po svesti i podsvesti, ali i savesti naše nemilosne civilizacije“, izjavio je svojevremeno Todosijević, podseća MSU.
Todosijević je predstavljao Srbiju na 54. Venecijanskom bijenalu 2011. Dobitnik je brojnih nagrada, među kojima su i nagrade Sava Šumanović i za životno delo Oktobarskog salona.
Muzej savremene umetnosti priredio je 2002. retrospektivu njegovih radova pod nazivom „Hvala Raši Todosijeviću“. Tim rečima MSU se oprostio od Todosijevića 3. decembra 2024.

Ćacilend je pretvoren u „Božićno seoce“, kako ga zovu vladini tabloidi. Za 31. je na meniju silna besplatna hrana - samo nije najjasnije ko sve to plaća

Za vreme novogodišnjih i božićnih praznika radno vreme pijaca, pošta, prodavnica i apoteka u Beogradu uglavnom će biti skraćeno, a 1. i 7. januara većina objekata neće raditi

Iako su teme njegovih obraćanja uglavnom bile svedene na nekoliko oblasti – proteste, izbore, krizu, ekonomiju i međunarodnu politiku – predsednik Srbije Aleksandar Vučić se tokom 2025. javnosti obratio čak 411 puta

„Je l’ normalno da u ovoj Srbiji nema mesta za jednog Novaka Đokovića“, upitao je bivši ministar Branko Ružić. I zaista, nosilac ovogodišnje nagrade Globe Sports Award za dostignuća u sportu kuju mu je uručio Kristijano Ronaldo i najbolji teniser svih vremena za režimske medije ne postoji

Rešenjem direktora policije je za načelnika Uprave kriminalističke policije postavljen potpukovnik Marko Kričak. Dosadašnji komandant JZO proslavio se u javnosti optužbama da je hvatao demonstrante po ulicama. Pojedini studenti su ga optužili za mlaćenje i pretnje silovanjem
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve