
Obeležavanje 30 godina Oluje
Vučić: Neka se Republika Srpska ne boji
Komemorativna ceremonija povodom 30 godina od Oluje protekla je pod jakom kišom uz govore Milorada Dodika i Aleksandra Vučića o srpskom narodu koji Zapad hoće da uništi
Dragoljub Raša Todosijević je kao jedan od ključnih protagonista konceptualne umetnosti 1960-ih i 1970-ih doprineo afirmaciji nove umetničke prakse na prostoru nekadašnje Jugoslavije
Umetnik Dragoljub Raša Todosijević preminuo je u Beogradu u 79 godini, saopštio je 3. decembra beogradski Muzej savremene umetnosti (MSU).
„Todosijević je kao jedan od ključnih protagonista konceptualne umetnosti 1960-ih i 1970-ih doprineo afirmaciji nove umetničke prakse na prostoru nekadašnje Jugoslavije“, objavio je MSU.
Sedamdesetih godina Raša Todosijević bio je u neformalnoj grupi šestoro umetnika okupljenih oko Studentskog kulturnog centra (SKC) u kojoj su bili i Marina Abramović, Era Milivojević, Zoran Popović, Neša Paripović i Gera Urkom koja je redefinisala funkciju, potrebu i cilj umetnosti, uz to i njenu formu i materijalnost.
Njegovi radovi nalaze se i u Tejt Modernu u Londonu, pariskom Boburu, Muzeju moderne umetnosti u Stokholmu.
Todosijević je u svojim radovima, od akcija, performansa, instalacija, slika i tekstova, razvijao radikalan politički diskurs.
Jedna od njegovih izjava je “Način na koji umetnik postavlja pitanje o umetnosti jeste umetničko delo”.
Kritička intervencija, stalno preispitivanje, analitičnost i direktna politizacija po Todosijeviću su način i svrha delovanja u umetnosti. U svojim radovima, još od prvih akcija i performansa, pored predmeta koristio je i reči, odnosno pojmove i zvučnost neposrednog govornog jezika.
Todosijević je kroz svoju umetničku praksu realizovao crteže, slike, grafike, kolaže, skulpture, objekte, instalacije, performanse, video radove, plakate, programske tekstove, priče i grupne izložbe, od „Umetnost, Ironija, itd“ do „Privatno-Javno“.
„Was ist Kunst, Marinela Koželj?“ iz 1978. jedan je od Todosijevićevih najizvođenijih performansa i najznačajnijih radova u srpskoj i jugoslovenskoj umetnosti dvadesetog veka.
Njegove instalacije kao što su Gott Liebt die Serben (Bog voli Srbe) ili Schlafflage (Usnula zastava) su Todosijevićev doprinos inverziji značenja velikih nacionalnih parola.
„Kada bih baš morao opišem sebe samog, rekao bih da sam ja pre svega evropski umetnik čiji se rad sastoji od teškog rudarskog kopanja po svesti i podsvesti, ali i savesti naše nemilosne civilizacije“, izjavio je svojevremeno Todosijević, podseća MSU.
Todosijević je predstavljao Srbiju na 54. Venecijanskom bijenalu 2011. Dobitnik je brojnih nagrada, među kojima su i nagrade Sava Šumanović i za životno delo Oktobarskog salona.
Muzej savremene umetnosti priredio je 2002. retrospektivu njegovih radova pod nazivom „Hvala Raši Todosijeviću“. Tim rečima MSU se oprostio od Todosijevića 3. decembra 2024.
Komemorativna ceremonija povodom 30 godina od Oluje protekla je pod jakom kišom uz govore Milorada Dodika i Aleksandra Vučića o srpskom narodu koji Zapad hoće da uništi
Najavljeno je da će na centralnoj ceremoniji obeležavanja 30 godina „Oluje“ u Sremskim Karlovcima govoriti predsednici Aleksandar Vučić i Milorad Dodik. Zbor građana smatra da je ovo politički skup, i poziva sve da dođu u ponedeljak u Novi Sad, gde će biti održan komemorativni skup
Branilac bivšeg ministra Tomislava Momirovića, advokat Dragan Palibrk, izjavio je da je odluka Višeg suda o određivanju pritvora doneta bez zakonskog osnova i u službi političkih obračuna. On ističe da pravosuđe ponovo deluje kao „produžena ruka tužilaštva“.
U noći između subote i nedelje, aktivista SDP zatekao je vozilo sa dve osobe ispred svoje kuće. Nakon što je slučaj prijavio policiji, vozač je pokazao značku BIA. Stranka zahteva objašnjenje – da li je u pitanju službeni zadatak ili nelegalno praćenje?
U okviru istrage o zloupotrebama pri rekonstrukciji železničke stanice u Novom Sadu i pruge ka Kelebiji, Viši sud u Beogradu odredio je pritvor do 30 dana za bivšeg ministra Tomislava Momirovića, Gorana Vesića i još 11 lica
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve