
Predsednik Srbije
Vučić u Dnevniku RTS-a: O NIS-u i gasu bez brige, o institucijama sa prezirom
Predsednik najavio „dobre vesti“, žalio za izgubljenom investicijom u Generalštab i poručio da Tužilaštvo za organizovani kriminal ima preveliku moć

Dragoljub Raša Todosijević je kao jedan od ključnih protagonista konceptualne umetnosti 1960-ih i 1970-ih doprineo afirmaciji nove umetničke prakse na prostoru nekadašnje Jugoslavije
Umetnik Dragoljub Raša Todosijević preminuo je u Beogradu u 79 godini, saopštio je 3. decembra beogradski Muzej savremene umetnosti (MSU).
„Todosijević je kao jedan od ključnih protagonista konceptualne umetnosti 1960-ih i 1970-ih doprineo afirmaciji nove umetničke prakse na prostoru nekadašnje Jugoslavije“, objavio je MSU.
Sedamdesetih godina Raša Todosijević bio je u neformalnoj grupi šestoro umetnika okupljenih oko Studentskog kulturnog centra (SKC) u kojoj su bili i Marina Abramović, Era Milivojević, Zoran Popović, Neša Paripović i Gera Urkom koja je redefinisala funkciju, potrebu i cilj umetnosti, uz to i njenu formu i materijalnost.
Njegovi radovi nalaze se i u Tejt Modernu u Londonu, pariskom Boburu, Muzeju moderne umetnosti u Stokholmu.
Todosijević je u svojim radovima, od akcija, performansa, instalacija, slika i tekstova, razvijao radikalan politički diskurs.
Jedna od njegovih izjava je “Način na koji umetnik postavlja pitanje o umetnosti jeste umetničko delo”.
Kritička intervencija, stalno preispitivanje, analitičnost i direktna politizacija po Todosijeviću su način i svrha delovanja u umetnosti. U svojim radovima, još od prvih akcija i performansa, pored predmeta koristio je i reči, odnosno pojmove i zvučnost neposrednog govornog jezika.
Todosijević je kroz svoju umetničku praksu realizovao crteže, slike, grafike, kolaže, skulpture, objekte, instalacije, performanse, video radove, plakate, programske tekstove, priče i grupne izložbe, od „Umetnost, Ironija, itd“ do „Privatno-Javno“.
„Was ist Kunst, Marinela Koželj?“ iz 1978. jedan je od Todosijevićevih najizvođenijih performansa i najznačajnijih radova u srpskoj i jugoslovenskoj umetnosti dvadesetog veka.
Njegove instalacije kao što su Gott Liebt die Serben (Bog voli Srbe) ili Schlafflage (Usnula zastava) su Todosijevićev doprinos inverziji značenja velikih nacionalnih parola.
„Kada bih baš morao opišem sebe samog, rekao bih da sam ja pre svega evropski umetnik čiji se rad sastoji od teškog rudarskog kopanja po svesti i podsvesti, ali i savesti naše nemilosne civilizacije“, izjavio je svojevremeno Todosijević, podseća MSU.
Todosijević je predstavljao Srbiju na 54. Venecijanskom bijenalu 2011. Dobitnik je brojnih nagrada, među kojima su i nagrade Sava Šumanović i za životno delo Oktobarskog salona.
Muzej savremene umetnosti priredio je 2002. retrospektivu njegovih radova pod nazivom „Hvala Raši Todosijeviću“. Tim rečima MSU se oprostio od Todosijevića 3. decembra 2024.

Predsednik najavio „dobre vesti“, žalio za izgubljenom investicijom u Generalštab i poručio da Tužilaštvo za organizovani kriminal ima preveliku moć

Jedan službenik srpskog državnog preduzeća namenske industrije navodno je stradao na ulici u Moskvi pre mesec dana. Srpske službe od ruskih zasad nisu dobile nikakve informacije

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će lično podneti krivične prijave protiv svih koji su učestvovali „u hajci za uništenje“ investicije u Generalštab. Istakao da su Srbi majstori „propuštenih prilika“ i pomenuo komšiju i crkavanje krave

Govoreći o Ćacilendu, predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da će lično pokušati da zamoli okupljene da se povuku i oslobode saobraćajnice, uz napomenu da nije siguran da li će njegov apel biti prihvaćen
Leks specijalis ostaje na snazi, što znači da režim ništa ne sprečava da umesto Džareda Kušnera pronađe drugog investitora i sruši Generalštab. Da li će leks specijalis za Generalštab poslužiti kao što je poslužio Leks Tenis, koji je odabranim investitorima omogućio unosne zakupe poljoprivrednog zemljišta
Intervju: Branko Stamenković, predsednik Visokog saveta tužilaštva
Zbog pretnji tužiocima ide se u zatvor Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve