img
Loader
Beograd, 0°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

In memoriam

Preminuo Raša Todosijević

03. децембар 2024, 17:27 B. B.
Foto: Marija Janković
Raša Todosijević
Copied

Dragoljub Raša Todosijević je kao jedan od ključnih protagonista konceptualne umetnosti 1960-ih i 1970-ih doprineo afirmaciji nove umetničke prakse na prostoru nekadašnje Jugoslavije

Umetnik Dragoljub Raša Todosijević preminuo je u Beogradu u 79 godini, saopštio je 3. decembra beogradski Muzej savremene umetnosti (MSU).

„Todosijević je kao jedan od ključnih protagonista konceptualne umetnosti 1960-ih i 1970-ih doprineo afirmaciji nove umetničke prakse na prostoru nekadašnje Jugoslavije“, objavio je MSU.

Sedamdesetih godina Raša Todosijević bio je u neformalnoj grupi šestoro umetnika okupljenih oko Studentskog kulturnog centra (SKC) u kojoj su bili i Marina Abramović, Era Milivojević, Zoran Popović, Neša Paripović i Gera Urkom koja je redefinisala funkciju, potrebu i cilj umetnosti, uz to i njenu formu i materijalnost.

Njegovi radovi nalaze se i u Tejt Modernu u Londonu, pariskom Boburu, Muzeju moderne umetnosti u Stokholmu.

Todosijević je u svojim radovima, od akcija, performansa, instalacija, slika i tekstova, razvijao radikalan politički diskurs.

Jedna od njegovih izjava je “Način na koji umetnik postavlja pitanje o umetnosti jeste umetničko delo”.

Kritička intervencija, stalno preispitivanje, analitičnost i direktna politizacija po Todosijeviću su način i svrha delovanja u umetnosti. U svojim radovima, još od prvih akcija i performansa, pored predmeta koristio je i reči, odnosno pojmove i zvučnost neposrednog govornog jezika.

Todosijević je kroz svoju umetničku praksu realizovao crteže, slike, grafike, kolaže, skulpture, objekte, instalacije, performanse, video radove, plakate, programske tekstove, priče i grupne izložbe, od „Umetnost, Ironija, itd“ do „Privatno-Javno“.

„Was ist Kunst, Marinela Koželj?“ iz 1978. jedan je od Todosijevićevih najizvođenijih performansa i najznačajnijih radova u srpskoj i jugoslovenskoj umetnosti dvadesetog veka.

Njegove instalacije kao što su Gott Liebt die Serben (Bog voli Srbe) ili Schlafflage (Usnula zastava) su Todosijevićev doprinos inverziji značenja velikih nacionalnih parola.

„Kada bih baš morao opišem sebe samog, rekao bih da sam ja pre svega evropski umetnik čiji se rad sastoji od teškog rudarskog kopanja po svesti i podsvesti, ali i savesti naše nemilosne civilizacije“, izjavio je svojevremeno Todosijević, podseća MSU.

Todosijević je predstavljao Srbiju na 54. Venecijanskom bijenalu 2011. Dobitnik je brojnih nagrada, među kojima su i nagrade Sava Šumanović i za životno delo Oktobarskog salona.

Muzej savremene umetnosti priredio je 2002. retrospektivu njegovih radova pod nazivom „Hvala Raši Todosijeviću“. Tim rečima MSU se oprostio od Todosijevića 3. decembra 2024.

Tagovi:

Raša Todosijević Umetnost konceptualna umetnost
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Protest u Surdulici

Protesti

18.фебруар 2026. Dejana Cvetković

Ispadi u Surdulici: Niko nije osumnjičen ni priveden

Surdulica se danima ne smiruje nakon smrti na drumu. Neki kritikuju policiju, drugi bi da proteraju celu albansku porodicu iz koje je vinovnik nesreće. Policija misli da je stanje „mirno“

Aleksandar Vučić hoda, iza njega zastave Srbije i EU

Evropska unija

18.фебруар 2026. I.M.

Vučić: Srbija bi prihvatila članstvo u EU bez prava veta

Srpski predsednik Aleksandar Vučić pristao bi na članstvo Srbije u EU koje ne bi bilo punopravno. Važniji su mu, kaže, pristup tržištu i protok ljudi

Studenti na ulicama Novog Sada

Protesti u Srbiji

17.фебруар 2026. K. S.

Protesti u više gradova povodom nasilja u Novom Sadu

Zbog nasilja prema studentima 16. februara, studenti i građani najavljuju okupljanja u Novom Sadu, Beogradu i Nišu

Spomenik Đurađu Kastriotu Skenderbegu u Prištini.

Kosovo i Metohija

17.фебруар 2026. I.M.

Osamnaest godina kasnije: Priština slavi – Beograd optužuje

Na Kosovu se nizom svečanosti obeležava 18 godina od jednostrano proglašene nezavisnosti. U Priština je planirana parada i koncert, ali i protest podrške bivšim liderima OVK kojima se sudi u Hagu

Studentski protest

17.фебруар 2026. M. L. J.

Šamari, pesnice, šutiranje: Napadi na studente i novinare u Novom Sadu

Najmanje tri osobe su povređene u napadu na studente u Novom Sadu uoči svečane akademije Matice srpske

Komentar

Komentar

Batine u mraku: Srbiju najgore tek čeka

Nasilje se vratilo na ulice na velika noćna vrata. Dobar stari tandem, policija i batinaši, opet operiše u omiljenom mraku. I to ne slučajno - pripremaju se za krvavo leto, koje može da obeleži ostatke naših života

Marija L. Janković
Takmičenje specijalnih jedinica u Dubaiju

Pregled nedelje

Trbušni ples specijalaca

Zašto je trbušni ples specijalaca na revijalnom takmičenju u Dubaiju toliko važan sa Srbiju i slične autoritarne države? Biće da to i te kako ima veze sa medijskim i drugim slobodama

Filip Švarm

Komentar

Srećna Manja svima koji slave

Manja Grčić dolazi u RTS sa imidžom ratraka – između novinarstva, odanosti režimu i krupnom kapitalu, uvek je birala drugo dvoje

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1833
Poslednje izdanje

Još jedna zima našeg nezadovoljstva

Studenti između batinaša i opozicije Pretplati se
Protesti poljoprivrednika i cena mleka

Nije kvarno mleko, već režim

Portret savremenika: Nova direktorka RTS-a

Manja ili veća nevolja

Unutrašnji glas

Čekajući zakon o psihoterapiji

Minhenska bezbednosna konferencija

Strah Evrope od Amerike

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure