img
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Izbori 2022.

Predsednički kandidat Boško Obradović: Pravoslavni rodoljub

02. februar 2022, 09:59 Sofija Popović
Foto: Jadranka Ilić/Tanjug
Za porodične vrednosti, Kosovo i Rusiju: Boško Obradović
Copied

Zalaže se za „potpuno drugačiju i novu viziju Srbije“. Sebe smatra „normalnim čovekom i hrišćaninom“, pa ne može da mrzi, ali mu je Vučić „jednostavno odvratan i nepodnošljiv“. Politika mu počiva na „porodičnim vrednostima“, borbu za prava LGBT populacije smatrao je zapadnim pomodarstvom kome nije mesto u pravoslavnoj Srbiji. Kandiduje se ispred osam organizacija Patriotskog bloka, koje se zalažu za promenu političkog sistema i pokretanje inicijative za uspostavljanje monarhije, ukidanje kovid propusnica i antiglobalizam

Boško Obradović rođen je 1976. godine u Čačku. Diplomirao je srpsku književnost na Filološkom fakultetu u Beogradu. Prošle godine postao je master politikolog, što ga je, kako kaže, osposobilo za nove radne pobede u praktičnoj politici.

Tokom studija 1999. godine osnovao je glasilo „Dveri srpske“ iz kojeg je 2003. godine nastalo udruženje građana Srpski sabor Dveri, blisko delovima Srpske pravoslavne crkve. Kako je tada govorio Boško Obradović, Dveri imaju crkvenu osnovu svog delovanja jer se „zalažu za crkveni sistem vrednosti“ a rešenje ključnih nacionalnih briga je „negde u dubini, u duhovnim pitanjima koja su najveći problem srpskog naroda danas“.

Iako formalno nevladina organizacija, Dveri su se godinama finansirale iz državnog budžeta, i za vreme vlada Vojislava Koštunice i Mirka Cvetkovića. Neretko su bili viđeni kao ideološki kišobran ekstremističkih organizacija, zabranjenih odlukom Ustavnog suda 2012. godine zbog ugrožavanja ljudskih prava.

U političkom životu Srbije Obradović se pojavio 2011. godine sa grupom građana Dveri – za život Srbije, na čijoj se listi kandidovao na Republičkim i lokalnim izborima u Čačku. Jedan mandat bio je šef najveće opozicione grupe u gradskoj skupštini. Predsednik Dveri je od juna 2015. godine.

Veoma brzo postaje prepoznatljivo lice srpske desnice. Stavovima da je gej parada „totalitarna ideologija koja se nameće društvu“, da su prava LGBT populacije zapadno pomodarstvo kome nije mesto u pravoslavnoj Srbiji, organizovanjem protesta protiv Briselskog sporazuma, odnosom prema Rusiji i NATO-u, uspeo je za sebe da veže razočarane radikale, konzervativne i desno orijentisane birače opozicije. Bio je i protiv prihvata tamnoputih izbeglica, pretačući neku tamnu tekućinu u vodu je slikovito prikazao šta bi Srbima moglo da se desi ako se izmešaju sa drugim rasama.

Da je tako pokazaće vanredni parlamentarni izbori 2016. godine, kada je zajedno sa Demokratskom strankom Srbije  osvojio 4,99 odsto glasova. Nakon verbalnog napada na tadašnjeg predsednika Republičke izborne komisije (RIK) rečima „kako vas nije sramota“ i „da li smete pred narod“, Obradović je na ponovljenim izborima na desetak biračkih mesta uspeo da preskoči cenzus i uđe u Parlament.

U septembru 2018. pristupa Savezu za Srbiju (SZS), koji će kasnije biti prozvan i „bojkot opozicjja“, jer je zbog „nefer uslova“, zloupotrebe državnih institucija i medija i pritiska na birače Srpske napredne stranke bojkotovala parlamentarne i lokalne izbore u junu 2020. godine. Zajedno sa Đilasom, Jeremićem, Lutovcem, Zelenovićem itd. potpisuje „Sporazum sa narodom“. SZS organizuje proteste i razne druge vanparlamentarne aktivnosti.

U „dverjanskom“ stilu Boško Obradović pozivao je na opkoljavanje Andrićevog venca „dok ne padne vlast“, unosio kamenje u skupštinsku salu, neretko je tamo zviždao, presretao ministre, upadao u RTS. Na stepeništu ispred Parlamenta je u maju 2020. stupio u štrajk glađu „ne samo zbog očuvanja Kosova i Metohije u sastavu Srbije, već i zbog „kršenja Ustava, rušenja demokratije“. Na drugoj strani skupštinsog stepeništa štrajkovali su i poslanici SNS-a- Aleksandar Martinović i Sandra Božić, ali zbog „nereagovanja tužilaštva i sudstva na fašističke ispade Boška Obradovića“.

U intervju za „Vreme“ iz 2019. godine Obradović je rekao da je važno da se u politički život uvede odgovornost za ono što političari obećavaju. „Moramo da uvedemo principe odgovornosti i smenjivosti vlasti. Onda ide obnova celog sistema, odnosno stvaranje uslova da svako radi svoj posao bez pritisaka onih sa vrha vlasti“.

Preuzima „ličnu odgovornost da kandiduje potpuno drugačiju i novu viziju Srbije“, veruje u srpski narod i sebe, a svojim programom u pet tačaka smatra da može da objedini većinu naroda. Vraćanje države narodu, pravde običnom čoveku, a naciji ponosa biće okosnice njegove kampanje. Zalaže se za zaštitu poljoprivrednika i domaćih preduzetnika i „ekološki patriotizam“.

Evroskeptičan je, ali nije isključiv prema onoj Evropskoj uniji u kojoj bi se pitali političari poput Kristijana Štrahea, Matea Salvinija i Marin le Pen. Obradović NATO vidi kao „kriminalnu i zločinačku organizaciju“, a bliska mu je i ideja o vraćanju vojnog roka. Smatra da bi Rusija trebalo da bude najvažniji spoljnopolitički partner Srbije.

Boško Obradović kandiduje se ispred Dveri i još sedam organizacija Patriotskog bloka, koji se zalažu za promenu političkog sistema Srbije i pokretanje inicijative za uspostavljanje monarhije, porodične vrednosti, ukidanje kovid propusnica i antiglobalizam.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

3. april 2022. Dveri Patriotski blok Predsednički kandidat predsednički izbori 2022. izbori 2022. Boško Obadović
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Vesti

22.novembar 2026. J. G.

Deo predsedništva ZLF ogradio se od izjava Rastislava Dinića

Nakon što se u emisiji Debata na TV Insajder složio sa poslanikom SNS-a Milenkom Jovanovim, bivši poslanik ZLF naišao je na otpor stranačkih kolega

Vesti

22.novembar 2026. S. Ć.

Skupština Beograda: Novo glasanje za razrešenje Šapića

Odbornici Beograda će sutra odlučivati o razrešenju gradonačelnika Šapića, koje podržava 41 odbornik. Potrebno ih je 56

Slučaj Generalštab

22.novembar 2026. Sonja Ćirić

Pred šesto ročište o Generalštabu: Da li će Vučić postati deo optužnice

Očekuje se da će na sutrašnjem ročištu o slučaju Generalštab biti ispitani pismeni dokazi. Iako svedočenje Dubravke Đukanović navodi na umešanost Aleksandra vučića, on nije deo optužnice

Advokat Ivan Ninić, o EXPO

Ekspo 2027

22.novembar 2026. A.P.

Pred fajront naprednjaci sipaju još 11 miliona evra u Ekspo?

Vlada Srbije u tehničkom mandatu planira da preko državne agencije AOFI izdvoji dodatnih 11 miliona evra za potrebe Ekspa 2027, tvrdi advokat Ivan Ninić, koji je objavio i dokumentaciju

Obeležavanje 30 godina od studentskih protesta 1997.

Studentski protesti

22.novembar 2026. A.P.

Obeležava se 30 godina od studentskih protesta 1996/97: Šetnja bez govora i lidera

Trideset godina od studentskih protesta 1996/97, građani su se okupili na Akademskom platou u Beogradu i krenuli u medijsku šetnju pod sloganom „Studenti su pobedili!“

Komentar
Lidija Vukićević polivena jogurtom ispred Skupštine Srbije

Komentar

Uloga jogurta u konstituisanju Skupštine Srbije

Zbog čega je neobična skupina ljudi predvođena Vučićem Aleksandrom, na konstitutivnoj sednici Skupštine Srbije, upala u amok zbog jogurta prosutog po glavi narodne poslanice, „ugledne umetnice“ i, dabome, žene?

Ivan Milenković
Vučić, Jovanov

Pregled nedelje

Skupštinski krindž Aleksandra Vučića

Kako je Aleksandar Vučić uverio javnost da naprednjaci nisu dostojni potpredsedničkog mesta Narodne skupštine i kako mu je njen predsednik – Aleksandar Čupić – pred svima teoretski i praktično objasnio šta je parlamentarizam

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Suspenzija SNS-a iz EPP-a: Na mrtvog vuka i zec…

Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure