img
Loader
Beograd, 19°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Vesti

Poginula Darija Dugina: Da li je nesreća bila planirana

21. avgust 2022, 17:25 S.Ć.
Foto: Twitter
Uspomena: Aleksandar i Darija Dugin
Copied

U automobilu u kome je poginula Darija Dugina, trebalo je da bude i njen otac, Aleksandar Dugin, koga na Zapadu smatraju „Putinovim mozgom“. Ko je Aleksandar Dugin? Marija Zaharova kaže da se sumnja da je u ovu nesreću umešan Kijev

Darija Dugina, tridesetogodišnja novinarka, nastradala je ekspoloziji automobila u predgrađu Moskve u subotu uveče. Darija Dugina je ćerka Aleksandra Dugina, filozofa koga na Zapadu zovu „Putinovim mozgom“, što je bio glavni razlog zbog kog je njena smrt postala vest dana.

I, većina onih koji su je pročitali, prvo se zapitala ko je Aleksandar Dugin. U „Vremenu“ br. 759, Pavle Rak je u tekstu Rusija, prestol božji,  2005. o Aleksandru Duginu napisao sledeće:

„Najprisutniji teoretičar i praktičar evrazijstva danas je Aleksandar Dugin, koji je istovremeno i neka vrsta zvaničnog geopolitičara putinovske Rusije. Njegov 1000 strana obiman udžbenik Osnovi geopolitike izučava se na Akademiji generalštaba ruske vojske, na Diplomatskoj akademiji, na mnogim univerzitetskim katedrama širom Rusije. Dugin je bio drugi čovek, a prvi teoretičar i ideolog Nacional-boljševičke partije, i na sličan način kao mitropolit Jovan, često u istim publikacijama, predstavljao ruskoj publici pozitivne strane fašizma, nacizma i staljinizma. Dugin je bio savetnik predsednika ruske Dume, komuniste Seleznjova. Dugin je (da li još uvek?) spoljnopolitički savetnik u Putinovoj ekipi. Dugin je osnivač političkog pokreta Evrazija, čije su ambicije da položi osnovne smernice strateškom razvoju Rusije.

Evrazijstvo je pre nekoliko godina, sada nešto manje, bilo prava intelektualna moda među ruskim političarima, ekonomistima, vojnim stratezima… Termin se svaki čas pojavljuje u štampi, vrše se analize dugoročne makroekonomske politike s tačke gledišta evrazijstva, s vremena na vreme, iznerviran nedovoljnom kooperativnošću samozadovoljnog i premoćnog Zapada, Putin čini korake u stranu Kine, Koreje, Indije, Irana, lansira ideje o strateškom ekonomskom, političkom i vojnom partnerstvu. I… na kraju uvek poslušno legne na rudu i podrži ono što od njega zahteva Amerika. Kao što je to činio i Jeljcin, kao što će to biti i sa svakom sledećom vlašću u Rusiji, uz veća ili manja odstupanja. Rusija je danas suviše slaba da bi mogla da vodi realnu, samostalnu politiku. I to stanje se neće izmeniti ni sutra, ni prekosutra. Evrazijstvo je danas samo malo više od puke intelektualne igre, čiji je cilj da kompenzuje rane nastale u povređenom samoljublju. Ono je današnji, virtualan način povratka u prošlost, slavnu ali nepovratnu, u kojoj je ruska država ili neki njen simbolički ekvivalent, poput Džingis-kanove, bila jaka, grozna, tako da su je se svi plašili (a strah se u ovakvim maštarijama brka sa poštovanjem).“

Zapad, Aleksandra Dugina smatra bliskim prijateljem predsednika Putina i važnim savetnikom za nacionalna pitanja. Veruje se da je odnos Rusije prema Ukrajini, kao i pripajanje Krima, deo njegovog viđenja budućnosti nacije, kao i to da Rusija mora da ima znatno agresivniju ulogu na svetskoj sceni.

Foto:AP

Tragedija se dogodila u Podmoskovlju u blizini sela Bolši Vjazemi oko 21.45 sati po lokalnom remenu kad je džip „tojota lendkruzer prado“  eksplodirao u pokretu. Darja Dugina se vraćala sa književno-muzičkog festivala „Tradicija“ gde je bila sa ocem.

Usled snažne eksplozije Dugina je izgubila kontrolu i zabila se u ogradu. Eksplozija je bila toliko snažna da je nesrećnu devojku izbacila iz automobila na asfalt.

Prema izjavi bliskog prijatelja porodice Andreja Krasnova, „To su bila kola njenog oca. Darija vozi drugi automobil, ali je danas uzela očev auto, jer je Aleksandar imao druge planove. On se vratio, bio je na mestu tragedije. Moj utisak je da je Aleksandar bio meta napada, ili su meta bili oboje.“

Sada, nakon nesreće, Raša tudej o Duginu piše kao o relativno marginalnoj političkoj figuri, koji jeste bio savetnik mnogih političara, ali nikada nije imao zvaničnu funkciju i nije tako blizak Kremlju. Takođe, RT kaže da su neki njegovi stavovi bili previše radikalni čak i za ruske nacionalističke krugove.

Njegova ćerka, Darija Dugina, u potpunosti je delila stavove svog oca, podržavajući politiku Rusije prema Ukrajini. Oboje su bili sankcionisani zabranom putovanja na Zapad kao bliski saradnici ruskih vlasti.

Ruski istražitelji veruju da je saobraćajna nesreća u kojoj je poginula, bila naručena i planirana.

Marija Zaharova, portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova rekla je da ako s epotvrde sumnje da je Ukrajina umešana u smrt Darije Dugine, „to će ukazati na politiku državnog terorizma Kijeva.“

Kabinet predsednika Ukrajine Volodimira Zelenskog odbacio je danas tvrdnje da Kijev stoji iza ubistva Darije Dugine.

„Ukrajina, naravno, nema veze sa jučerašnjom eksplozijom, jer mi nismo zločinačka država, kao što je Ruska Federacija, a tim pre ni teroristička država“, rekao je novinarima savetnik predsedničkog kabineta Mihail Podoljak.

S.Ć./ RTS/Sputnjik

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Moskva Nesreća Putin Zaharova
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Šrajk glađu i žeđu Marije Vasić

15.maj 2025. A. I./I.M.

Briga za ženu koja ne ume da prećuti nepravdu i neće da traži milost

Profesorka sociologije Jovine gimnazije u Novom Sadu Marija Vasić posle dva meseca pritvora stupila je u štrajk glađu i žeđu. Njen suprug i njena kuma za “Vreme” govore o Mariji, svojim brigama i kroz šta sve prolaze

Protest ispred zgrada pravosuđa u Novom Sadu

Studentski protesti

15.maj 2025. T. S.

Studenti i građani blokiraju sudove: Traži se oslobađanje novosadskih aktivista

Produženje pritvora novosadskim aktivistima izazvalo je novi talas blokada sudova. Iako je Žandarmerija prekinula blokadu suda u Nišu, protest u Novom Sadu i dalje traje. Najavljeni su i protesti u Beogradu i Kragujevcu

Ilustracija: Studentski protesti traju mesecima

Studentski protesti

15.maj 2025. T. S.

Kreće onlajn nastava na fakultetima: Da li je razbijeno jedinstvo blokada?

Nastava na Fakultetu organizacionih nauka i Ekonomskom fakultetu u Beogradu se, prema najavama, vraća 19. maja, ali onlajn i bez dogovora sa studentima u blokadi. Da li se bitka za fakultete seli na front između studenata i profesora

Srpsko prevosuđe

15.maj 2025. T.S.

Kukavice među tužiocima: Čik reci “Vučić”

Kako je Visoki savet tužilaštva uspeo da osudi razne „neprimerene uticaje“ na tužioce, a da pritom zaobiđe Aleksandra Vučića

Zagorka Dolovac

Vrhovna javna tužiteljka

14.maj 2025. B. B.

Dolovac na tapetu zbog svoje umetnosti ćutanja

Narodna stranka podnela je inicijativu za utvrđivanje odgovornosti vrhovne javne tužiteljke Zagorke Dolovac zbog nefunkcionisanja tužilačkog sistema

Komentar

Komentar

Novosadski taoci režima: Ko ruši državu, a ko je brani

Režimska odmazda biće strašna ako otpor posustane. Sada hoće da utamniče ljude koji su čavrljali o rušenju vlasti jer su time tobože rušili državu. Ali, državu je oteo i srušio režim, odavno

Nemanja Rujević

Država i kultura

Skadar na Bojani: Da li će beogradska Filharmonija opet izvisiti za zgradu

Ministarstvo za javna ulaganja podnelo je zahtev za građevinsku dozvolu za gradnju nove zgrade Beogradske filharmonije. S obzirom da se zna da je projekat preskup i da za njega nema para, deluje da je i ovo samo nova šarena laža

Sonja Ćirić
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić

Komentar

Izbora biti neće

Klecavo vrhovno biće uzda se u lokalne izbore u Kosjeriću i Zaječaru. Ne sme se zaboraviti da on 13 godina teškim otrovima zasipa naročito u provinciji, te da je detoksikacija dug i mučan proces

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1793
Poslednje izdanje

Vanredna sednica Visokog saveta tužilaštva

Tužioci bez zaštite od Vučićevih pritisaka Pretplati se
Lokalni izbori u Zaječaru i Kosjeriću

Studenti i ostali u kampanji

Građevinske tempirane bombe

Život pod nadstrešnicom

Istraživanje: Autizam u Srbiji

Novca ima za delfinarijum, ali ne i za lične pratioce

Prvi Amerikanac na tronu Svetog Petra

Svojim putem, uz Franjine putokaze

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.
Vreme 1782 26.02 2025.
Vreme 1781 19.02 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure