U automobilu u kome je poginula Darija Dugina, trebalo je da bude i njen otac, Aleksandar Dugin, koga na Zapadu smatraju „Putinovim mozgom“. Ko je Aleksandar Dugin? Marija Zaharova kaže da se sumnja da je u ovu nesreću umešan Kijev
Darija Dugina, tridesetogodišnja novinarka, nastradala je ekspoloziji automobila u predgrađu Moskve u subotu uveče. Darija Dugina je ćerka Aleksandra Dugina, filozofa koga na Zapadu zovu „Putinovim mozgom“, što je bio glavni razlog zbog kog je njena smrt postala vest dana.
„Najprisutniji teoretičar i praktičar evrazijstva danas je Aleksandar Dugin, koji je istovremeno i neka vrsta zvaničnog geopolitičara putinovske Rusije. Njegov 1000 strana obiman udžbenik Osnovigeopolitike izučava se na Akademiji generalštaba ruske vojske, na Diplomatskoj akademiji, na mnogim univerzitetskim katedrama širom Rusije. Dugin je bio drugi čovek, a prvi teoretičar i ideolog Nacional-boljševičke partije, i na sličan način kao mitropolit Jovan, često u istim publikacijama, predstavljao ruskoj publici pozitivne strane fašizma, nacizma i staljinizma. Dugin je bio savetnik predsednika ruske Dume, komuniste Seleznjova. Dugin je (da li još uvek?) spoljnopolitički savetnik u Putinovoj ekipi. Dugin je osnivač političkog pokreta Evrazija, čije su ambicije da položi osnovne smernice strateškom razvoju Rusije.
Evrazijstvo je pre nekoliko godina, sada nešto manje, bilo prava intelektualna moda među ruskim političarima, ekonomistima, vojnim stratezima… Termin se svaki čas pojavljuje u štampi, vrše se analize dugoročne makroekonomske politike s tačke gledišta evrazijstva, s vremena na vreme, iznerviran nedovoljnom kooperativnošću samozadovoljnog i premoćnog Zapada, Putin čini korake u stranu Kine, Koreje, Indije, Irana, lansira ideje o strateškom ekonomskom, političkom i vojnom partnerstvu. I… na kraju uvek poslušno legne na rudu i podrži ono što od njega zahteva Amerika. Kao što je to činio i Jeljcin, kao što će to biti i sa svakom sledećom vlašću u Rusiji, uz veća ili manja odstupanja. Rusija je danas suviše slaba da bi mogla da vodi realnu, samostalnu politiku. I to stanje se neće izmeniti ni sutra, ni prekosutra. Evrazijstvo je danas samo malo više od puke intelektualne igre, čiji je cilj da kompenzuje rane nastale u povređenom samoljublju. Ono je današnji, virtualan način povratka u prošlost, slavnu ali nepovratnu, u kojoj je ruska država ili neki njen simbolički ekvivalent, poput Džingis-kanove, bila jaka, grozna, tako da su je se svi plašili (a strah se u ovakvim maštarijama brka sa poštovanjem).“
Zapad, Aleksandra Dugina smatra bliskim prijateljem predsednika Putina i važnim savetnikom za nacionalna pitanja. Veruje se da je odnos Rusije prema Ukrajini, kao i pripajanje Krima, deo njegovog viđenja budućnosti nacije, kao i to da Rusija mora da ima znatno agresivniju ulogu na svetskoj sceni.
Foto:AP
Tragedija se dogodila u Podmoskovlju u blizini sela Bolši Vjazemi oko 21.45 sati po lokalnom remenu kad je džip „tojota lendkruzer prado“ eksplodirao u pokretu. Darja Dugina se vraćala sa književno-muzičkog festivala „Tradicija“ gde je bila sa ocem.
Usled snažne eksplozije Dugina je izgubila kontrolu i zabila se u ogradu. Eksplozija je bila toliko snažna da je nesrećnu devojku izbacila iz automobila na asfalt.
Prema izjavi bliskog prijatelja porodice Andreja Krasnova, „To su bila kola njenog oca. Darija vozi drugi automobil, ali je danas uzela očev auto, jer je Aleksandar imao druge planove. On se vratio, bio je na mestu tragedije. Moj utisak je da je Aleksandar bio meta napada, ili su meta bili oboje.“
Sada, nakon nesreće, Raša tudej o Duginu piše kao o relativno marginalnoj političkoj figuri, koji jeste bio savetnik mnogih političara, ali nikada nije imao zvaničnu funkciju i nije tako blizak Kremlju. Takođe, RT kaže da su neki njegovi stavovi bili previše radikalni čak i za ruske nacionalističke krugove.
Njegova ćerka, Darija Dugina, u potpunosti je delila stavove svog oca, podržavajući politiku Rusije prema Ukrajini. Oboje su bili sankcionisani zabranom putovanja na Zapad kao bliski saradnici ruskih vlasti.
Ruski istražitelji veruju da je saobraćajna nesreća u kojoj je poginula, bila naručena i planirana.
Marija Zaharova, portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova rekla je da ako s epotvrde sumnje da je Ukrajina umešana u smrt Darije Dugine, „to će ukazati na politiku državnog terorizma Kijeva.“
Kabinet predsednika Ukrajine Volodimira Zelenskog odbacio je danas tvrdnje da Kijev stoji iza ubistva Darije Dugine.
„Ukrajina, naravno, nema veze sa jučerašnjom eksplozijom, jer mi nismo zločinačka država, kao što je Ruska Federacija, a tim pre ni teroristička država“, rekao je novinarima savetnik predsedničkog kabineta Mihail Podoljak.
S.Ć./ RTS/Sputnjik
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Primeri Crne Gore i Albanije pokazuju na koji način se komunicira u javnosti onda kada zemlja zaista želi da uđe u Evropsku uniju, kaže novinarka portala Savremena politika Sofija Popović
Jerg Heskens je podržavao projekat „Jadar“, čak i kada su pojedinci iz nemačke ambasade u Beogradu ukazivali na to da Nemačka ne bi trebalo da ga forsira zbog protivljenja građana, piše BIRN
Skupština Srbije usvojila je izmene pet pravosudnih zakona koje su ponovo upućene u proceduru nakon što su prvobitna rešenja iz januara razmotrena i usaglašena sa preporukama Venecijanska komisija. Poslanici su istovremeno izglasali i više zakona iz oblasti zdravstva, stambene politike, energetike i međunarodnih finansijskih sporazuma
Nakon što je Visoki krivični sud Hrvatske potvrdio presudu Branimiru Glavašu za ratne zločine nad osječkim Srbima, predsednik Zoran Milanović doneo je odluku o oduzimanju svih ranije vraćenih odlikovanja i generalskog čina. Branimir Glavaš nakon ove odluke Milanovića objavio: „Sada ću u svečanim prilikama nositi tatina odličja kojim ga je odlikovao poglavnik NDH, dr Ante Pavelić"
Koje sve neprijatne teme vlast zatrpava histeričnom aktuelizacijom priče o koriščenju zvučnog oružja na protestu u Srbiji marta prošle godine i kud sve ovo vodi, pitaju se Božo Prelević, predsednik Bodrožić i Filip Švarm u novoj epizodi podkasta "Ova situacija"
Manje je važno šta će pisati u službenim beleškama sa saslušanja Aleksandra Radića. Mnogo je važnije šta će večeras prolaziti kroz glave hiljada ljudi koji su o „zvučnom topu" govorili, pisali, svedočili ili tražili pomoć. Ako je odgovor: „Bože, samo da ne dođu i po mene", onda je cilj postignut
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.