img
Loader
Beograd, 0°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Vesti

Poginula Darija Dugina: Da li je nesreća bila planirana

21. avgust 2022, 17:25 S.Ć.
Foto: Twitter
Uspomena: Aleksandar i Darija Dugin
Copied

U automobilu u kome je poginula Darija Dugina, trebalo je da bude i njen otac, Aleksandar Dugin, koga na Zapadu smatraju „Putinovim mozgom“. Ko je Aleksandar Dugin? Marija Zaharova kaže da se sumnja da je u ovu nesreću umešan Kijev

Darija Dugina, tridesetogodišnja novinarka, nastradala je ekspoloziji automobila u predgrađu Moskve u subotu uveče. Darija Dugina je ćerka Aleksandra Dugina, filozofa koga na Zapadu zovu „Putinovim mozgom“, što je bio glavni razlog zbog kog je njena smrt postala vest dana.

I, većina onih koji su je pročitali, prvo se zapitala ko je Aleksandar Dugin. U „Vremenu“ br. 759, Pavle Rak je u tekstu Rusija, prestol božji,  2005. o Aleksandru Duginu napisao sledeće:

„Najprisutniji teoretičar i praktičar evrazijstva danas je Aleksandar Dugin, koji je istovremeno i neka vrsta zvaničnog geopolitičara putinovske Rusije. Njegov 1000 strana obiman udžbenik Osnovi geopolitike izučava se na Akademiji generalštaba ruske vojske, na Diplomatskoj akademiji, na mnogim univerzitetskim katedrama širom Rusije. Dugin je bio drugi čovek, a prvi teoretičar i ideolog Nacional-boljševičke partije, i na sličan način kao mitropolit Jovan, često u istim publikacijama, predstavljao ruskoj publici pozitivne strane fašizma, nacizma i staljinizma. Dugin je bio savetnik predsednika ruske Dume, komuniste Seleznjova. Dugin je (da li još uvek?) spoljnopolitički savetnik u Putinovoj ekipi. Dugin je osnivač političkog pokreta Evrazija, čije su ambicije da položi osnovne smernice strateškom razvoju Rusije.

Evrazijstvo je pre nekoliko godina, sada nešto manje, bilo prava intelektualna moda među ruskim političarima, ekonomistima, vojnim stratezima… Termin se svaki čas pojavljuje u štampi, vrše se analize dugoročne makroekonomske politike s tačke gledišta evrazijstva, s vremena na vreme, iznerviran nedovoljnom kooperativnošću samozadovoljnog i premoćnog Zapada, Putin čini korake u stranu Kine, Koreje, Indije, Irana, lansira ideje o strateškom ekonomskom, političkom i vojnom partnerstvu. I… na kraju uvek poslušno legne na rudu i podrži ono što od njega zahteva Amerika. Kao što je to činio i Jeljcin, kao što će to biti i sa svakom sledećom vlašću u Rusiji, uz veća ili manja odstupanja. Rusija je danas suviše slaba da bi mogla da vodi realnu, samostalnu politiku. I to stanje se neće izmeniti ni sutra, ni prekosutra. Evrazijstvo je danas samo malo više od puke intelektualne igre, čiji je cilj da kompenzuje rane nastale u povređenom samoljublju. Ono je današnji, virtualan način povratka u prošlost, slavnu ali nepovratnu, u kojoj je ruska država ili neki njen simbolički ekvivalent, poput Džingis-kanove, bila jaka, grozna, tako da su je se svi plašili (a strah se u ovakvim maštarijama brka sa poštovanjem).“

Zapad, Aleksandra Dugina smatra bliskim prijateljem predsednika Putina i važnim savetnikom za nacionalna pitanja. Veruje se da je odnos Rusije prema Ukrajini, kao i pripajanje Krima, deo njegovog viđenja budućnosti nacije, kao i to da Rusija mora da ima znatno agresivniju ulogu na svetskoj sceni.

Foto:AP

Tragedija se dogodila u Podmoskovlju u blizini sela Bolši Vjazemi oko 21.45 sati po lokalnom remenu kad je džip „tojota lendkruzer prado“  eksplodirao u pokretu. Darja Dugina se vraćala sa književno-muzičkog festivala „Tradicija“ gde je bila sa ocem.

Usled snažne eksplozije Dugina je izgubila kontrolu i zabila se u ogradu. Eksplozija je bila toliko snažna da je nesrećnu devojku izbacila iz automobila na asfalt.

Prema izjavi bliskog prijatelja porodice Andreja Krasnova, „To su bila kola njenog oca. Darija vozi drugi automobil, ali je danas uzela očev auto, jer je Aleksandar imao druge planove. On se vratio, bio je na mestu tragedije. Moj utisak je da je Aleksandar bio meta napada, ili su meta bili oboje.“

Sada, nakon nesreće, Raša tudej o Duginu piše kao o relativno marginalnoj političkoj figuri, koji jeste bio savetnik mnogih političara, ali nikada nije imao zvaničnu funkciju i nije tako blizak Kremlju. Takođe, RT kaže da su neki njegovi stavovi bili previše radikalni čak i za ruske nacionalističke krugove.

Njegova ćerka, Darija Dugina, u potpunosti je delila stavove svog oca, podržavajući politiku Rusije prema Ukrajini. Oboje su bili sankcionisani zabranom putovanja na Zapad kao bliski saradnici ruskih vlasti.

Ruski istražitelji veruju da je saobraćajna nesreća u kojoj je poginula, bila naručena i planirana.

Marija Zaharova, portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova rekla je da ako s epotvrde sumnje da je Ukrajina umešana u smrt Darije Dugine, „to će ukazati na politiku državnog terorizma Kijeva.“

Kabinet predsednika Ukrajine Volodimira Zelenskog odbacio je danas tvrdnje da Kijev stoji iza ubistva Darije Dugine.

„Ukrajina, naravno, nema veze sa jučerašnjom eksplozijom, jer mi nismo zločinačka država, kao što je Ruska Federacija, a tim pre ni teroristička država“, rekao je novinarima savetnik predsedničkog kabineta Mihail Podoljak.

S.Ć./ RTS/Sputnjik

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Moskva Nesreća Putin Zaharova
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Hronika

27.decembar 2025. S. Ć.

Policija pozvala Beograđane da pomognu u hvatanju napadača na ženu

Oko 13 časova na Novom Beogradu napač je ženi zadao nekoliko udaraca nožem, pred malim detetom. Policijska uprava Beograda pozvala je građane da pomognu u potrazi

Istraživanje

27.decembar 2025. S. Ć.

Demostat: Ko su Vučićevi lojalisti

Prema analizi Demostata, lojalnost je glavna odlika identiteta pristalica SNS. Ima ih iskrenih, ali i interesnih lojalista

Transparent na zgradi Generalštaba

Generalštab

27.decembar 2025. M. L. J.

Mali: Kušner samo privremeno odustao od Generalštaba

Odustajanje Kušnera od Generalštaba nije konačno, već trenutno, tvrdi Siniša Mali

Ćacilend

27.decembar 2025. M. L. J.

Vučić: Ćacilend će biti otvoren za saobraćaj

Aleksandar Vučić najavio je uklanjanje kampa vlasti Ćacilend ispred prostora Narodne skupštine, rekavši da će se to dogoditi do 3. januara, ali da će ostati deo u Pionirskom parku

Studenti u blokadi

27.decembar 2025. M. L. J.

Studenti poručuju: „Studentska lista dovodi ljude bez afera“

Pobeda studentske liste u parlament bi uvela ljude ličnog i profesionalnog integriteta koji nemaju partijske dugove niti privatne interese, objavili su Studenti u blokadi

Komentar
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić na džemperu ima bedž sa ćirilićnim slovom

Pregled nedelje

Mozak ćacilendskog psihijatra   

Ništa se ne dešava od onog što Vučić najavljuje, uključujući i obećanje da će dohakati N1 i Novoj S. Zato nemoć i frustraciju krije tvrdnjom da te dve televizije nije zabranio jer mu koristi njihov rad. Jadno, jeftino i prozirno 

Filip Švarm

Komentar

Izbori u VST: Poraz ćaci-tužioca

Poraz ćaci-tužioca Nenada Stefanovića na izborima za članove Visokog saveta tužilaštva ima i veliko simbolično značenje: jedna institucija se odbranila i pokazala da je moć vučićevska tanja nego što se mislilo, da je njena najveća snaga – kao što to biva i sa tajnim službama – u fami o velikoj snazi

Nedim Sejdinović
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u Ovalnoj sobi Bele kuće sa Donaldom Trampom

Pregled nedelje

Zbog čega Tramp ne može da smisli Vučića

Lako je zamisliti kako vilom Bokeljkom u gluvo doba noći odjekuje Vučićev glas: „O Trampe, zašto me ne podnosiš?“ Odgovor na Truth Social najverojatnije bi glasio – „Zato što si šibicar“

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1825-1826
Poslednje izdanje

Politička 2025.

Godina u kojoj se desila decenija Pretplati se
Izbor urednice fotografije nedeljnika “Vreme”

Slike Godine 2025.

Ova situacija

Šta nas čeka 2026.

Generacija Z

Stasavanje dece revolucije

Intervju: Nebojša Antonijević Anton i Zoran Kostić Cane (“Partibrejkers”)

Život iz prve ruke

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure