img
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Režimska propaganda

Podizanje letvice: Neistina, laž, besomučna laž

23. april 2025, 14:11 Tijana Stanić
foto: informer printscreen
HARANGA BEZ PRESTANKA: D.J. Vučićević i njegov “kolegijum”
Copied

U državi u kojoj se istina selektivno koristi, granice između propagande i stvarnosti sve su tanje. Tako se ime Novaka Đokovića u pismu deteta Vučiću negde izgubi, srpsko „lj“ se uvuče u ruski izveštaj, a ljudi koji protestuju postaju krivci za ekonomsko stagniranje. Proteklih nedelja intenzitet neistina i zamena teza dostigao je novi nivo

Znam da ćete se možda zbuniti, ali danas je ponedeljak.

Nemojte gledati u kalendar. Nemojte proveravati telefon. Verujte mi – ponedeljak je, iako su vas možda ubeđivali da je danas sreda. Ponedeljak je, tako piše ovde kod mene i tako mora biti.

Jer, ako predsednik države može da pročita pismo deteta i preskoči Novaka Đokovića, ako ruski izveštaji dolaze sa srpskim „lj“, a pad BDP-a nema veze s globalnim dešavanjima nego s nekoliko blokiranih ulica – šta je jedan ponedeljak usred srede?

Male bele laži

Krenimo od početka.

U nove visine izvrtanja istine i besomučnih laži režim se vinuo negde od preskakanja Novaka Đokovića u pismu dečaka koje je predsednik Srbije Aleksandar Vučić čitao u uživo programu. Banalno izvrtanje istine verovatno nikada ne bi ni bilo otkriveno da neko od dežurnih kamermana baš u tom trenutku nije odlučio da uperi kameru direktno u papir. Tamo se, napisana neveštim dečjim rukopisom, mogla razaznati reč „Novaka“, za predsednika države toliko strašna da nije mogao da je prevali preko usana, jer je najbolji teniser svih vremena ranije podržao studente.

Nastavilo se sa upitnim izveštajem ruskog FSB-a, objavljenom na sajtu BIA bez pečata i potpisa, gde se utvrđuje da na protestu 15. marta protiv demonstranata nije korišćeno nikakvo zvučno oružje koje poseduje srpska policija. Možda bi se na tome i završilo, da se onom ko je pisao izveštaj na ruskom jeziku nije omaklo srpsko slovo „lj“ – koje u ruskom ne postoji. Time je i autentičnost ovog dokumenta dovedena u pitanje.

Umotavanje predstavnika vlasti u kučine nije se zaustavilo na tome, a najnoviji akter je ministar finansija Siniša Mali.

Ko je kriv za smanjenje privrednog rasta

Nakon što je Međunarodni monetarni fond (MMF) objavio tabele globalnih projekcija privrednog rasta, prema kojima je projekcija privrednog rasta za Srbiju smanjena sa 4,2 na 3,5 odsto, ministar Mali ocenio je da se radi o direktnoj posledici „blokada i nasilja“.

Koliko je, međutim, utemeljena tvrdnja ministra da su blokade i protesti krivci za sporiji privredni rast Srbije? U izveštaju MMF-a nema takvih podataka, već se navodi jedino da postoji problem na globalnom nivou.

„Prema referentnoj prognozi koja uključuje podatke do 4. aprila, predviđa se da će globalni rast pasti na 2,8 procenata u 2025. i 3 procenta u 2026. godini – što je pad u odnosu na 3,3 procenta, koliko je bilo projektovano u januaru“.

Kao glavni razlog pada projektovanih stopa BDP-a na globalnom nivou, MMF navodi carinske mere koje su u januaru najavile i sprovele SAD, kao i protivmere njihovih trgovinskih partnera.

„Ovo samo po sebi predstavlja snažan negativan šok za privredni rast. Nepredvidivost sa kojom se ove mere sprovode takođe negativno utiče na ekonomsku aktivnost i izglede, a istovremeno otežava pravljenje pretpostavki koje bi mogle poslužiti kao osnova za interno konzistentan i blagovremen set projekcija“, navode iz MMF-a.

Nikezić: Nemojte da obmanjujete građane

Da je tvrdnja Siniše Malog upitna ukazao je i narodni poslanik Stranke slobode i pravde Dušan Nikezić. Rekao je da je Mali „plagirao“ izveštaj Međunarodnog monetarnog fonda tvrdnjom da je MMF smanjio projektovane stope rasta BDP-a Srbije sa 4,2 odsto na 3,5 odsto zbog „blokada i nasilja“, dok je pravi razlog smanjenja, kako kaže, rat carinskim stopama.

Prema njegovim rečima, najbolju potvrdu da smanjenje projektovanog rasta BDP-a Srbije u 2025. nema veze sa blokadama i opštenarodnim buntom je činjenica da je MMF prvi put smanjio projekciju rasta BDP-a za 2025. sa planiranih 4,5 odsto još u oktobru prošle godine, pre nego što su blokade počele.

„Zato, ako već nemate čime da se pohvalite, pošto već godinama vodite finansije zemlje koja ima najveću inflaciju na kontinentu, povećala javni dug sa 15 na 40 milijardi evra, ima najveći rast korupcije, rasprodaje najvrednije resurse i četvrta je u Evropi po siromaštvu, bar nemojte građane Srbije da obmanjujete i lažno optužujete za svoje loše rezultate“, poručio je Nikezić.

Međutim, reči Siniše Malog ne mogu se posmatrati kao izolovan događaj – one su potekle iz iste one kuhinje koja je odlučila da mora da preskoči ime Novaka Đokovića u pismu jednog deteta. Istina se mesecima izvrće, menja, oblikuje po volji vladajuće stranke, a zatim prenosi svim dostupnim kanalima komunikacije.

Gledaoci televizija sa nacionalnom frekvencijom drugu istinu, osim one po volji naprednjaka, ni nemaju.

Iako ovo, u manjoj ili većoj meri, važi već 13 godina, deluje da je u proteklih nekoliko nedelja stopa neistina koja se izgovori u javnom prostoru drastično porasla, a da je direktno srazmerna rastu pritisaka na pobunjene građane.

Dan je noć, noć je dan

Pred dežurnim gostima u dobro poznatim studijima „Pinka“, „Informera“ i drugih poznatih i nepoznatih režimskih glasila u ovo ludo vreme je težak zadatak – više nije dovoljno samo klasično izvrtanje istine, ono na koje je javnost u proteklih 13 godina navikla. Ulozi su porasli, autoritet vlasti je ozbiljno ugrožen, pa je red i da se izmišljaju neke svežije, novije neistine, čija oštrica i dalje nije otupela.

Sposobnost slobodnog tumačenja istine zavisi od samog govornika. Primera radi, ako je u pitanju predsednik države, on može jednostavno da „prekrsti“ Novaka Đokovića u Nikolu Jokića – obojica su sportisti svetskog kalibra, ali jedan od njih je javno podržao studentske blokade, a drugi Vučića. Izbor je u tom slučaju jednostavan, a, uostalom, zašto je uopšte i važno da li je u pitanju Jokić ili Đoković?

Ima tu još mnogo primera.

Kada automobil pregazi devojku koja je stajala na trotoaru tokom protesta, predsednik Srpske radikalne stranke Vojislav Šešelj kaže da se „prevrtala po autu kao prava gimnastičarka“.

Kada žandarm slučajno udari kolegu ispred RTS-a, predsednik Srbije se slika za Instagram i piše da su žandarma povredili studenti.

Ako odbornika pokreta Kreni-promeni u Pionirskom parku napadne grupa ljudi, među kojima je i redovni posetilac naprednjačkih mitinga i gost na režimskim televizijama student Miloš Pavlović, hitno će se oglasiti ministar zdravlja Zlatibor Lončar i saopštiti da je Pavlović taj koji je teško povređen.

Da bi stvar bila gora, svaki od prethodna tri incidenta je usnimljen. Snimci su javno dostupni, a verovatno ih je video svako ko ima pristup internetu.

Tu je i „nožić za krastavac“ kojim je napdnuta rektorak Filozofskog fakulteta u Nišu Natalija Jovanović.

Uprkos svemu tome, režimski poslušnici i dalje nastavljaju sa istom pričom, u skladu sa dobro poznatom poznatom izrekom da „sto puta ponovljena laž postaje istina“.

U takvoj zemlji, gde se istina svakodnevno prepravlja, možda je i logično da danas bude ponedeljak. Iako svi znamo da je sreda.

Tagovi:

Propaganda Srpska napredna stranka Prorežimski mediji
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Vesti

22.novembar 2026. J. G.

Deo predsedništva ZLF ogradio se od izjava Rastislava Dinića

Nakon što se u emisiji Debata na TV Insajder složio sa poslanikom SNS-a Milenkom Jovanovim, bivši poslanik ZLF naišao je na otpor stranačkih kolega

Vesti

22.novembar 2026. S. Ć.

Skupština Beograda: Novo glasanje za razrešenje Šapića

Odbornici Beograda će sutra odlučivati o razrešenju gradonačelnika Šapića, koje podržava 41 odbornik. Potrebno ih je 56

Slučaj Generalštab

22.novembar 2026. Sonja Ćirić

Pred šesto ročište o Generalštabu: Da li će Vučić postati deo optužnice

Očekuje se da će na sutrašnjem ročištu o slučaju Generalštab biti ispitani pismeni dokazi. Iako svedočenje Dubravke Đukanović navodi na umešanost Aleksandra vučića, on nije deo optužnice

Advokat Ivan Ninić, o EXPO

Ekspo 2027

22.novembar 2026. A.P.

Pred fajront naprednjaci sipaju još 11 miliona evra u Ekspo?

Vlada Srbije u tehničkom mandatu planira da preko državne agencije AOFI izdvoji dodatnih 11 miliona evra za potrebe Ekspa 2027, tvrdi advokat Ivan Ninić, koji je objavio i dokumentaciju

Obeležavanje 30 godina od studentskih protesta 1997.

Studentski protesti

22.novembar 2026. A.P.

Obeležava se 30 godina od studentskih protesta 1996/97: Šetnja bez govora i lidera

Trideset godina od studentskih protesta 1996/97, građani su se okupili na Akademskom platou u Beogradu i krenuli u medijsku šetnju pod sloganom „Studenti su pobedili!“

Komentar
Lidija Vukićević polivena jogurtom ispred Skupštine Srbije

Komentar

Uloga jogurta u konstituisanju Skupštine Srbije

Zbog čega je neobična skupina ljudi predvođena Vučićem Aleksandrom, na konstitutivnoj sednici Skupštine Srbije, upala u amok zbog jogurta prosutog po glavi narodne poslanice, „ugledne umetnice“ i, dabome, žene?

Ivan Milenković
Vučić, Jovanov

Pregled nedelje

Skupštinski krindž Aleksandra Vučića

Kako je Aleksandar Vučić uverio javnost da naprednjaci nisu dostojni potpredsedničkog mesta Narodne skupštine i kako mu je njen predsednik – Aleksandar Čupić – pred svima teoretski i praktično objasnio šta je parlamentarizam

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Suspenzija SNS-a iz EPP-a: Na mrtvog vuka i zec…

Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure