img
Loader
Beograd, -0°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Lični stav

Piraterija: Ukrasti knjigu, zar je to greh?

22. januar 2023, 01:16 Zoran Hamović
Foto: Tanjug
Copied

Reč je o već stečenoj navici kršenja zakona bez ikakvih posledica. Počinioci ne osećaju nikakav prestup jer ih niko ni ne opominje, a kamo li kažnjava. Moglo bi se zaključiti da su navike učinile da se pitanje zloupotrebe više ne prepoznaje, niti postavlja, već da je takvo ponašanje postalo standardno

Često ćete sresti ljude koji se hvale da tokom studija nisu kupili ni jednu knjigu. Završili su studije kopirajući publikacije iz kojih su učili ili su skenirane sadržaje knjiga koristili i zatim davali na korišćenje drugima. Neko će reći: baš fino, u čemu je problem, pa dobro je da deca uče! I: ukrasti knjgu, a otkad je to greh?

U okolini svih fakulteta po Srbjii, a i na samim fakultetima, rade fotokopirnice. Na zidovima ili izlozima nalaze se spiskovi već iskopiranih udžbenika koji se mogu kupiti, već ukoričeni. Mnogi fakulteti, pre svega privatni, imaju u ugovorima sa studenitma obavezu da im učine udžbenike i literauru dostupnim. U biblioteci se obično nalazi po jedan ili dva primerka knjiga koje su studentima potrebne i najčešće su na čitanju.

Postavlja se pitanje kako studenti dolaze do publikacija iz kojih uče? Osim časnih izuzetaka, koji kupuju udžbenike u knjižari ili naručujući onlajn, najvećio broj njih se ‘snalazi’. Skenira ili pozajmjuje od onog ko je već skenirao. Sada čak ni to nije potrebno, dovoljno je ukucati naslov tražene publikacije na pretraživaču i pojaviće se čitava, od prve do poslednje strane – besplatno dostupna!

Nije potrebna nikava posebna analiza da bi se utvrdio obim ove pojave – ona je masovna. Reč je o već stečenoj navici kršenja zakona bez ikakvih posledica. Počinioci ne osećaju nikakav prestup jer ih niko ni ne opominje, a kamo li kažnjava. Moglo bi se zaključiti da su navike učinile da se pitanje zloupotrebe više ne prepoznaje, niti postavlja, već da je takvo ponašanje postalo standardno. Zamislite kako bi reagovao student ako mu kažete da je tekst koji čita na svom tabletu ili pametnom telefonu ukraden i da treba da kupi štampanu ili e-knjigu!

Izdavači su dužni da štite moralna i materjalna prava svog autora. Ali izdavači na pravno neuređenom  tržištu su nezaštićeni i suočeni s masovnom nelojalnom konkurencijom u obliku piratskih kopija. S osećanjem da je borba s piraterijom, odnosno neovlašćenim korišćenjem sadržaja uzaludna, pogotovu zbog neograničenih mogućnosti elektronskog umnožavanja i distribucije, mnogi autori udžbenika i priručnika svoje publikacije postavljaju na internet, čineći ih besplatno dostupnim.

No da se ne stekne utisak da su studenti na optuženičkoj klupi.

Oni se ponašaju u skladu sa okolnostima. Nisu im obezbeđeni odgovarajući uslovi za studiranje, niti su vaspitavani da poštuju tuđu intelektualnu svojinu. Nisu valjano upoznati sa svojim obavezama, niti je od njih traženo da se disciplinovano ponašaju i za svoje postupke snose odgovornost.

Nije vam promaklo da se na društvenim mrežama, pre svega na vajberu, pojavljuju grupe ‘bibliofila’ koji besplatno razmenjuju elektronske kopije sadržaja knjiga. To je postalo veoma uočljivo i popularno tokom pandemije, kada su s dobrim namerama mnogi želeli da sebi i drugima omoguće lakše podnošenje prinudnog boravka u kući. Imali su svest o tome da čine dobro delo, ali ne i da je reč o nedozvoljenom gestu i stvaraju navika  neovlašćenog preuzimanja sadržaja koje su se ustalile i razvile posle pandemije.

Možemo da nabrajamo ko sve kopira i ko postavlja knjige na popularne piratske sajtove, ali mnogo bi korisnije bilo da pored opisa problema i identifikacije počinilaca vidimo i ko je dužan i kako da sprečava ovu pojavu.

Organizovane su tribine na beogradskom Sajmu knjiga  2019. godine, pod nazivom Zašto volimo pirateriju, zatim 2022.  takođe tokom Sajma – Izdavaštvo i javni interes, i nedavno u Privrednoj komori Srbije – Piraterija u izdavaštvu. Svi razgovori su imali isti cilj da se prepoznaju akteri i mogućnosti rešavanja  ove subverzivne pojave.

Prepuštanje izdavačima da se i dalje bore pojedinačno, je samoubilački pohod na koji se više niko ne usuđuje da krene. Važnu ali ne i presudnu podršku pruža nedavno formirana Organizacija za ostvarivanje reprografskih prava. Nažalost ona neće moći da rešava problem piraterije, već samo da ublažava štetu. Od nje je snažniji politički kontekst podrške svakovrsnom krivotvorenju, koje ne ide na ruku ni stvaraocima ni intelektualnoj svojini, niti njihovoj zaštiti.

Ne zvuči optimistično, ali jeste važan izazov na koji se mora odgovoriti – što će izdavači zajednički i učiniti.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

 

 

 

Tagovi:

kopiranje udžbenika piraterija Sajam knjiga Studenti
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Đorđe Miketić

„Urbanizacija Košutnjaka"

08.decembar 2025. I.M.

Miketić: Planirana gradnja kod Košutnjaka napad na grad i na naše pluća

Vlada je pokrenula izradu plana koji obuhvata prostor Avala Filma, Kinoteke i RTS-a. Iz inicijative Beograd ostaje upozoravaju da je reč o pokušaju legalizacije investitorske gradnje u jednom od ključnih zelenih pojaseva Beograda

Osnovno obrazovanje

08.decembar 2025. K. S.

Poruka uznemirujuće sadržine: OŠ „Nadežda Petrović“ u kriznom sistemu rada

Jedan učenik u petak (5. decembar) pronašao je u OŠ „Nadežda Petrović“ poruku uznemirujuće sadržine. Neki roditelji odbili su da pošalju 8. decembra decu u školu, a Ministarstvo prosvete saopštava da se sprovode mere za postupanje u kriznim situacijama

Ćacilend

08.decembar 2025. K. S.

MUP demantuje Novu: Policija s Palilule nije odbila da obezbeđuje Ćacilend

Posle saznanja Nove da je jedna smena policajaca iz Policijske stanice Palilula odbila da obezbeđuje Ćacilend, Ministarstvo unutrašnjih poslova te navode demantuje

Pravosuđe u Srbiji

07.decembar 2025. I.M.

Sudije i tužioci protestovali ispred Ustavnog suda zbog političkih pritisaka

Sudije i tužioci iz cele Srbije okupili su se ispred Ustavnog suda u Beogradu na protestu protiv političkih pritisaka na pravosuđe, povodom sprečavanja tužiteljke da izvrši uviđaj nakon incidenta u šatorskom naselju ispred Skupštine.

Kućni pritvor

07.decembar 2025. I.M.

Protest podrške poslaniku Radivoju Jovoviću u Novom Sadu

U Novom Sadu održan je miran skup podrške pokrajinskom poslaniku Pokreta slobodnih građana, Radivoju Jovoviću, organizovan od strane studenata Fakulteta za pravne i poslovne studije „Dr Lazar Vrkatić“

Komentar
Nikola Selaković i Vladimir Đukanović pred Tužilaštvom za organizovani klriminal uz prisustvi režimskih TV ekipa

Komentar

Performans i prenemaganje

Performansi ministra kulture Nikole Selakovića u vezi sa Tužilaštvom za organizovani kriminal ne odišu, doduše, naročitim glumačkim talentom, ali zato verno dočaravaju prirodu naprednjkačke vlasti

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Selaković protiv Vučića

Izjavivši da je Vučić pravi cilj Tužilaštva za organizovani kriminal, Selaković je kanda aludirao na američki antimafijaški zakon RICO – ne goni se samo ko je direktno učestvovao u krivičnim delima, nego i onaj ko je bio na čelu organizacije koja ih je počinila. A poznato je ko vodi naprednjačku vlast

Filip Švarm
Plakat na lokalnim izborima

Komentar

Lokalni izbori: Pohod varvara iz Ćacilenda

Naprednjačke Pirove pobede u Mionici, Negotinu i Sečnju pretvaraju u zgarište ustavno-pravni poredak Republike Srbije. Time je Vučić postao elementarna katastrofa koja pogađa sve građane. Jednostavno – zemlja je izručena bandama

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1822
Poslednje izdanje

Odlazak najboljeg evropskog trenera

Ništa nije crno-belo osim “Partizana” i Željka Obradovića Pretplati se
Mionica, Negotin, Sečanj

Dan kad se Ćacilend izlio na Srbiju

Pravosuđe

Državni udar na tužilaštvo

Alen Muhić, “Zaboravljena deca rata”

Nisam čovek koji mrzi

Jubilej: Pola veka od albuma Peti Smit – Horses (Arista)

Pesme slobode i istine

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure