Treći muzej u svetu prikazaće srpskoj publici carski porcelan i inkluzivnu izložbu o čuvenim arheološkim lokalitetima u Tadžikistanu i Altajskoj planini, a biće to prilika da prisustvuje i koncertima Baleta Jakobson i baritona Vasilija Gerela
Ermitaž je u Beogradu, a to je lepa vest. Ovaj treći po veličini muzej u svetu gostovaće u prestonici od večeras, utorka, samo do nedelje tokom “Dana Ermitaža“, manifestacije od međunarodnog kulturnog značaja.
U Narodnom muzeju su dve izložbe „Nevidljiva umetnost“ i „Carski porcelan“, a u Narodnom pozorištu će večeras biti održan Gala koncert Baleta Jakobson iz Sankt Peterburga, koji je jedna od najstarijih baletskih kompanija u Rusiji, kao uvod u „Dane Ermitaža“.
Ermitaž čuva više od tri miliona spomenika kulture različitih epoha i naroda: od antičkih vremena do naših dana, od antičkog sveta i Starog istoka do Zapadne Evrope i Rusije. Njegova ogromna zbirka izložena je u šest zgrada na obali reke Neva. Glavna zgrada je Zimski dvorac koji je nekada bio zvanična rezidencija ruskih careva, gde je u više od 350 sala izloženo je čak 60.000 eksponata. Kolekciju koja sada ima oko tri miliona umetničkih i istorijskih eksponata, započela je pre dva i po veka carica Katarina Druga.
Dve izložbe s kojima gostuje Ermitaž, Beograd nikad nije video.
„Carski porcelan“ je, ne treba ni pominjati, posebna i najveća atrakcija. Reč je, naravno, o servisima sa dvora Romanovih, pa samim tim i o carskoj porodici Romanov, i o umetnosti.
Foto: Tanjug
Kako je izgledala omiljena šoljica ruske carice Jelisavete Petrovne, na kakvim tanjirima je serviran desert Aleksandru Prvu, zašto je Nikolaj Prvi toliko voleo Gotski servis, koje su posuđe koristili ruski carevi na svadbenim banketima i tokom morskih putovanja na jahti „Deržava”, ili zašto je Rafaelovski servis pravljen čitavih 20 godina, i još mnogo toga o carskoj Rusiji ispričano je ovom izložbom. Kako bi se publici omogućio utisak kao su da na originalnoj postavci, urađen je pod identičan onom u Ermitražu.
U središtu izložbe su čuvene svečane garniture korišćene tokom ručkova i prijema u Zimskom dvorcu i carskim rezidencijama. Sve te objekte su precizno rekonstruisali profesionalni vajari i umetnici na osnovu istorijskih modela iz veoma bogate kolekcije Ermitaža.
O carskoj Rusiji će pričati i replike i moderne medijske verzije slika: portreti careva, slikoviti prikazi kraljevskih rezidencija, dvorskih trpeza i praznika.
Foto: TanjugSa izložbe“Nevidljiva umetnost“
Izložba „Nevidljiva umetnost. Za granicom vidljivog” krši muzejsko pravilo – „Zabranjeno je dirati eksponate!”, jer na ovoj izložbi je dozvoljeno, čak i obavezno da se oni dotaknu. Posvećena je osobama sa mentalnim smetnjama i poremećajima, sa lošim sluhom i vidom. Ima dve celine. Prva je posvećena nalazima zoroastrijskog lokaliteta Pendžikent (Tadžikistan) i iskopavanjima 5. humke Pazirika (Altajske planine, Rusija), koji su predstavljeni trodimenzionalnim scenama zidnih slika drevnog Pendžikenta (VI-VIII vek nove ere) i njihovom animiranom rekonstrukcijom – zanimljivim animiranim filmovima koji otkrivaju pravo značenje crteža. Posetioci izložbe će takođe moći da vide i dodirnu reprodukovane fragmente najstarijih poznatih tepiha i figurina 4. i 3. veka pre nove ere sa groblja Pazirik.
Druga celina izložbe posvećena je psima, glavnim pomoćnicima slepih ljudi. Odabrano je deset slika pasa iz umetničkih dela različitih žanrova, koje su pretvorene u trodimenzionalne kopije.
Sutra u sredu u Narodnom pozorištu, Balet Jakobson će imati drugi koncert, a obe njihove večeri, u čast stogodišnjice postojanja Baleta Narodnog pozorišta, beogradski ansambl će izvesti deo svoje najnovije premijere , triptiha „Infinitas“, deo „Poema“ na muziku Stanojla Rajčića u koreografiji Igora Kolarova.
Pretposlednjeg dana manifestacije, u subotu, u Narodnom pozorištu biće održan koncert Vasilija Gerela, slavnog ruskog baritona koji je osvojio prestižne svetske scene.
S.Ć./Euronews
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Nadoknada nastave odvija se na svim univerzitetima. Koliko studenata prisustvuje nastavi, koliko izlazi na ispite, a koliko njih se odlučilo da zamrzne godinu? „Vreme“ se raspitalo na beogradskim fakultetima
Nakon što su studenti izbačeni iz SKC-a, predsednica Skupštine Ana Brnabić najavila je da će prostor biti otvoren za javnost kako bi građani videli „posledice blokade“. Najavila je i krivične prijave protiv onih koje naziva „lopužama i prevarantima“. Studenti su pozvali na protest ispred SKC-a
Nakon što im je naprasno naređeno da napuste zgradu Filološkog fakulteta zbog prijemnih ispita, studenti su se okupili ispred zgrade. Oni su najavili nastavak protesta i odlučivanje o narednim potezima u Rektoratu
Jaroslavu Bulavinu, fotografu iz Rusije, Srbija je pre dve i po godine postala novi dom koji mu je, kako govori za „Vreme”, pružio niz mogućnosti da razvija sopstveni talenat. Nakon objavljivanja snimaka i fotografija iz drona s protesta 15. marta, obavešten je da mora da napusti zemlju na godinu dana
Vlast Srpske napredne stranke je sarađivala sa Veranom Matićem na rasvetljavanju ubistava novinara. Sada je postao meta Aleksandra Vučića, što je opasna poruka svim nezavisnim medijima
Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan
Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba
Kao što je Šešelj početkom devedesetih potezao pištolj na tadašnje studente, tako Vučić na njihove pobunjene kćerke i sinove danas poteže svoje batinaše. Ista je to politika, samo prilagođena vremenu
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!