Treći muzej u svetu prikazaće srpskoj publici carski porcelan i inkluzivnu izložbu o čuvenim arheološkim lokalitetima u Tadžikistanu i Altajskoj planini, a biće to prilika da prisustvuje i koncertima Baleta Jakobson i baritona Vasilija Gerela
Ermitaž je u Beogradu, a to je lepa vest. Ovaj treći po veličini muzej u svetu gostovaće u prestonici od večeras, utorka, samo do nedelje tokom “Dana Ermitaža“, manifestacije od međunarodnog kulturnog značaja.
U Narodnom muzeju su dve izložbe „Nevidljiva umetnost“ i „Carski porcelan“, a u Narodnom pozorištu će večeras biti održan Gala koncert Baleta Jakobson iz Sankt Peterburga, koji je jedna od najstarijih baletskih kompanija u Rusiji, kao uvod u „Dane Ermitaža“.
Ermitaž čuva više od tri miliona spomenika kulture različitih epoha i naroda: od antičkih vremena do naših dana, od antičkog sveta i Starog istoka do Zapadne Evrope i Rusije. Njegova ogromna zbirka izložena je u šest zgrada na obali reke Neva. Glavna zgrada je Zimski dvorac koji je nekada bio zvanična rezidencija ruskih careva, gde je u više od 350 sala izloženo je čak 60.000 eksponata. Kolekciju koja sada ima oko tri miliona umetničkih i istorijskih eksponata, započela je pre dva i po veka carica Katarina Druga.
Dve izložbe s kojima gostuje Ermitaž, Beograd nikad nije video.
„Carski porcelan“ je, ne treba ni pominjati, posebna i najveća atrakcija. Reč je, naravno, o servisima sa dvora Romanovih, pa samim tim i o carskoj porodici Romanov, i o umetnosti.
Foto: Tanjug
Kako je izgledala omiljena šoljica ruske carice Jelisavete Petrovne, na kakvim tanjirima je serviran desert Aleksandru Prvu, zašto je Nikolaj Prvi toliko voleo Gotski servis, koje su posuđe koristili ruski carevi na svadbenim banketima i tokom morskih putovanja na jahti „Deržava”, ili zašto je Rafaelovski servis pravljen čitavih 20 godina, i još mnogo toga o carskoj Rusiji ispričano je ovom izložbom. Kako bi se publici omogućio utisak kao su da na originalnoj postavci, urađen je pod identičan onom u Ermitražu.
U središtu izložbe su čuvene svečane garniture korišćene tokom ručkova i prijema u Zimskom dvorcu i carskim rezidencijama. Sve te objekte su precizno rekonstruisali profesionalni vajari i umetnici na osnovu istorijskih modela iz veoma bogate kolekcije Ermitaža.
O carskoj Rusiji će pričati i replike i moderne medijske verzije slika: portreti careva, slikoviti prikazi kraljevskih rezidencija, dvorskih trpeza i praznika.
Foto: TanjugSa izložbe“Nevidljiva umetnost“
Izložba „Nevidljiva umetnost. Za granicom vidljivog” krši muzejsko pravilo – „Zabranjeno je dirati eksponate!”, jer na ovoj izložbi je dozvoljeno, čak i obavezno da se oni dotaknu. Posvećena je osobama sa mentalnim smetnjama i poremećajima, sa lošim sluhom i vidom. Ima dve celine. Prva je posvećena nalazima zoroastrijskog lokaliteta Pendžikent (Tadžikistan) i iskopavanjima 5. humke Pazirika (Altajske planine, Rusija), koji su predstavljeni trodimenzionalnim scenama zidnih slika drevnog Pendžikenta (VI-VIII vek nove ere) i njihovom animiranom rekonstrukcijom – zanimljivim animiranim filmovima koji otkrivaju pravo značenje crteža. Posetioci izložbe će takođe moći da vide i dodirnu reprodukovane fragmente najstarijih poznatih tepiha i figurina 4. i 3. veka pre nove ere sa groblja Pazirik.
Druga celina izložbe posvećena je psima, glavnim pomoćnicima slepih ljudi. Odabrano je deset slika pasa iz umetničkih dela različitih žanrova, koje su pretvorene u trodimenzionalne kopije.
Sutra u sredu u Narodnom pozorištu, Balet Jakobson će imati drugi koncert, a obe njihove večeri, u čast stogodišnjice postojanja Baleta Narodnog pozorišta, beogradski ansambl će izvesti deo svoje najnovije premijere , triptiha „Infinitas“, deo „Poema“ na muziku Stanojla Rajčića u koreografiji Igora Kolarova.
Pretposlednjeg dana manifestacije, u subotu, u Narodnom pozorištu biće održan koncert Vasilija Gerela, slavnog ruskog baritona koji je osvojio prestižne svetske scene.
S.Ć./Euronews
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Televizije su u nedelju prenosile „Tematsku sednicu“ Vlade Srbije. Bila je to neka vrsta grupne terapije, s tim što je na sceni bio samo jedan lik, Aleksandar Vučić, psihoterapeut i pacijent u jednoj osobi, dok ga je grupa okruživala kako bi imao na kome da se iživljava i kako bi imao ko da mu klima glavom
Školovala se u Libiji, Iraku, Zambiji i Šri Lanci. Ipak ono što je Manju Grčić označilo kao super-kandidatkinju za direktorku javnog servisa Srbije nije njeno egzotično obrazovanje. Već preobražavanje medija u režimske
Iako se Srbija javno predstavlja kao država koja ubrzano ulazi u eru vetroelektrana, u
senci devet postojećih vetroparkova krije se sistem u kojem električna mreža nema
kapacitete za sve igrače. Stručnjaci opisuju pristup ovakoj mreži kao princip „ko prvi
stigne“ i navode da su projekti izgradnje vetroparkoa netransparentni i bez dovoljno
dokaza da lokalna zajednica ima korist od njih
Predsednik Srbije prisustvovao je u Vladi Srbije gde je postrojio brojne potčinjene - isprozivao je redom ministre, direktore javnih preduzeća i druge državne službenike. Za njih, kaže, više nema mini-odmora, pa ni zbog dece. Vučićevo iskazivanje gazdovanja državom prenose uživo Javni servis (i RTS i RTV), Pink, Informer i Prva
Postavka o Jasenovcu u holu Narodne skupštine kao dobrodošlica evroposlaniku Toninu Piculi i ostalim evroposlanicima je na nivou Vučićevog videa na mreži X u kome elaborira kvalitet svog smeštaja u Davosu. Tamo mu je bio kratak krevet, ovde mu je kratka pamet
Zašto je dekan Milivoj Alanović isti kao šovinisti koji su huškali na ratove devedesetih? Zbog čega režimlije ne smeju ni pred sudiju za prekršaje, a kamoli pred Viši sud? I šta je ključni razlog za Vučićev rat protiv naroda i države
Profesorki Jeleni Kleut uručen je otkaz. Onda je doživela najveću počast koju prosvetni radnik može da doživi – studenti su masovno ustali da je brane od svih koji nasilno ućutkavaju kritičku misao
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!