Treći muzej u svetu prikazaće srpskoj publici carski porcelan i inkluzivnu izložbu o čuvenim arheološkim lokalitetima u Tadžikistanu i Altajskoj planini, a biće to prilika da prisustvuje i koncertima Baleta Jakobson i baritona Vasilija Gerela
Ermitaž je u Beogradu, a to je lepa vest. Ovaj treći po veličini muzej u svetu gostovaće u prestonici od večeras, utorka, samo do nedelje tokom “Dana Ermitaža“, manifestacije od međunarodnog kulturnog značaja.
U Narodnom muzeju su dve izložbe „Nevidljiva umetnost“ i „Carski porcelan“, a u Narodnom pozorištu će večeras biti održan Gala koncert Baleta Jakobson iz Sankt Peterburga, koji je jedna od najstarijih baletskih kompanija u Rusiji, kao uvod u „Dane Ermitaža“.
Ermitaž čuva više od tri miliona spomenika kulture različitih epoha i naroda: od antičkih vremena do naših dana, od antičkog sveta i Starog istoka do Zapadne Evrope i Rusije. Njegova ogromna zbirka izložena je u šest zgrada na obali reke Neva. Glavna zgrada je Zimski dvorac koji je nekada bio zvanična rezidencija ruskih careva, gde je u više od 350 sala izloženo je čak 60.000 eksponata. Kolekciju koja sada ima oko tri miliona umetničkih i istorijskih eksponata, započela je pre dva i po veka carica Katarina Druga.
Dve izložbe s kojima gostuje Ermitaž, Beograd nikad nije video.
„Carski porcelan“ je, ne treba ni pominjati, posebna i najveća atrakcija. Reč je, naravno, o servisima sa dvora Romanovih, pa samim tim i o carskoj porodici Romanov, i o umetnosti.
Foto: Tanjug
Kako je izgledala omiljena šoljica ruske carice Jelisavete Petrovne, na kakvim tanjirima je serviran desert Aleksandru Prvu, zašto je Nikolaj Prvi toliko voleo Gotski servis, koje su posuđe koristili ruski carevi na svadbenim banketima i tokom morskih putovanja na jahti „Deržava”, ili zašto je Rafaelovski servis pravljen čitavih 20 godina, i još mnogo toga o carskoj Rusiji ispričano je ovom izložbom. Kako bi se publici omogućio utisak kao su da na originalnoj postavci, urađen je pod identičan onom u Ermitražu.
U središtu izložbe su čuvene svečane garniture korišćene tokom ručkova i prijema u Zimskom dvorcu i carskim rezidencijama. Sve te objekte su precizno rekonstruisali profesionalni vajari i umetnici na osnovu istorijskih modela iz veoma bogate kolekcije Ermitaža.
O carskoj Rusiji će pričati i replike i moderne medijske verzije slika: portreti careva, slikoviti prikazi kraljevskih rezidencija, dvorskih trpeza i praznika.
Foto: TanjugSa izložbe“Nevidljiva umetnost“
Izložba „Nevidljiva umetnost. Za granicom vidljivog” krši muzejsko pravilo – „Zabranjeno je dirati eksponate!”, jer na ovoj izložbi je dozvoljeno, čak i obavezno da se oni dotaknu. Posvećena je osobama sa mentalnim smetnjama i poremećajima, sa lošim sluhom i vidom. Ima dve celine. Prva je posvećena nalazima zoroastrijskog lokaliteta Pendžikent (Tadžikistan) i iskopavanjima 5. humke Pazirika (Altajske planine, Rusija), koji su predstavljeni trodimenzionalnim scenama zidnih slika drevnog Pendžikenta (VI-VIII vek nove ere) i njihovom animiranom rekonstrukcijom – zanimljivim animiranim filmovima koji otkrivaju pravo značenje crteža. Posetioci izložbe će takođe moći da vide i dodirnu reprodukovane fragmente najstarijih poznatih tepiha i figurina 4. i 3. veka pre nove ere sa groblja Pazirik.
Druga celina izložbe posvećena je psima, glavnim pomoćnicima slepih ljudi. Odabrano je deset slika pasa iz umetničkih dela različitih žanrova, koje su pretvorene u trodimenzionalne kopije.
Sutra u sredu u Narodnom pozorištu, Balet Jakobson će imati drugi koncert, a obe njihove večeri, u čast stogodišnjice postojanja Baleta Narodnog pozorišta, beogradski ansambl će izvesti deo svoje najnovije premijere , triptiha „Infinitas“, deo „Poema“ na muziku Stanojla Rajčića u koreografiji Igora Kolarova.
Pretposlednjeg dana manifestacije, u subotu, u Narodnom pozorištu biće održan koncert Vasilija Gerela, slavnog ruskog baritona koji je osvojio prestižne svetske scene.
S.Ć./Euronews
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Studenti u blokadi pozvali su na novi protest u Beogradu. Okupljanje je počelo u 14 časova pred zgradom Vlade Srbije, a poslednja tačka današnje šetnje biće zgrada Sektora unutrašnje kontrole na Novom Beogradu
Nakon što je u poslerevizornom izveštaju Državna revizorska institucija (DRI) ocenila da je Grad Beograd teško kršio obavezu dobrog poslovanja, uputili su zahtev Skupštini grada Beograda za razrešenje gradonačelnika Aleksandra Šapića. O ovome DRI je obavestila i Narodnu skupštinu Republike Srbije
Režimiski tabloidi su pompezno najavili da je prva srpska tužiteljka Zagorka Dolovac ostala bez većine u Visokom savetu tužilaštva. Da li je to istina i šta to znači za dalju borbu za istragu o nadstrešnici?
Policija je postala ključni faktor u političkim zbivanjima u Srbiji. Ministar unutrašnjih poslova je po drugi put Ivica Dačić. Osvrnimo se kratko na životopis čoveka koji nije naučio lekcije iz devedesetih i sam sebi stavlja omču oko vrata
Obećanja Vučića u vezi sa kanalizacijom u Borči do sada su odlazila u septičke jame stanovnika prigradskih naselja. Da li će tako biti i sa poslednjom najavom koju je predsednik Srbije otišao lično da saopšti tokom naprednjačkih "antiblokaderskih" okupljanja u 120 gradova
A da šta smo drugo očekivali dame i gospodo, građanke i građani? Da će predsednik svih građana po povratku s onog bala vampira u Kini da shvati kako je budućnost ove zemlje u poštovanju zakona, demokratskim procedurama i republikanskoj podeli vlasti, obrazovanju i uzdizanju kulture?
Aleksandar Vučić odaje utisak duboko frustriranog čoveka koji uživa u patnji drugih. Njegov kez ujedno je i njegov stav prema Novom Sadu, njegovim žiteljima i, posebno, šesnaestero mrtvih u padu nadstrešnice
U Novom Sadu, u Zaječaru, u Novom Pazaru, u svakoj školi u kojoj se sprovode staljinističke čistke i na svakom mestu gde vladaju nepravda, laž i strah dok pada pomrčina ukidanja ustavno-pravnog poretka, građani Srbije i te kako čuju jedni druge
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!