img
Loader
Beograd, -2°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Turističke destinacije

Osećam Sloveniju: Priroda, tradicija, banje i još mnogo toga

10. мај 2022, 17:46 Filip Mirilović
Foto: Pexels
Zelena i sigurna: Bled, Slovenija
Copied

Slovenija nudi spoj kulture i prirode, mnogo prilika na malom mestu, za svakoga po nešto, ali i 13 banja sa termalnim izvorima koje su prepoznatljive širom sveta. Sve u svemu, zelen, zdrav, pametan, inkluzivan i odgovoran turizam. Kao što i moto kaže, treba “osetiti Sloveniju”

U utorak je u beogradskom hotelu Indigo održana konferencija za medije, ali i zainteresovane “putne” blogere o turističkim mogućnostima koje nudi ne tako daleka Slovenija. Akcenat je bio na banjama i termalnim odmaralištima koja su poslednjih decenija postala simboli slovenačkog turizma. Uvodnu reč održao je slovenački ambasador u Beogradu Damjan Bergant koji je poručio da se nada da će srpski građani u velikom nroju posećivati Sloveniju u budućnosti.

Slovenija je prva zemlja na svetu kojoj je dodeljena titula “zelene destinacije”, što u neku ruku samo po sebi govori šta se sve tamo može pronaći. Za vreme pandemije postala je nosilac pečata “Zeleno i sigurno” za turiste, oznake destinacija u kojima turisti mogu uživati u turističkim atrakcijama, gde je zdravlje i dalje na prvom mestu, uprkos svim nedaćama koje je pandemija postavila turističkom sektoru širom sveta.

Tokom 2020. godine ova zemlja odnela je i evropsku nagradu za održivi turizam, u koji se mnogo ulaže, svakako neuporedivo više nego u celom regionu.

Oni koji posećuju Sloveniju znaju da tamo neće pronaći nebodere i asfaltne džungle okovane betonom, ali će zato imati priliku za različite aktivnosti u netaknutoj prirodi, svrate do Alpa, brzo se spuste do centralne Slovenije, još brže stignu do morske obale ili provedu vikend u nekoj od 13 banja sa skoro 90 termalnih izvora.

Trećina slovenačkih gradova zaštićeni su kao spomenici kulture, nekoliko restorana nalazi se na Mišelinovoj listi, a iz slovenačke turističke organizacije kažu da ova zemlja “spaja prirodu sa kulturom”. Kao što je rečeno na konferenciji, “teško je naći tako mali region koji nudi toliko toga”.

Prisutnima se obratio i generalni direktor Asocijacije banja Slovenije Iztok Altbauer koji je naglasio “veoma dugu istoriju slovenačkih banja”, koje su danas, kako je rekao “spoj znanja i tradicije”. U 19. veku su pripadnici srpskih porodica Karađorđević i Obrenović posećivali Rogašku Slatinu, koja je danas jedan od najpoznatijih medicisnkih centara, ali i izvorište čuvene Donat Mg mineralne vode.

Iako su slovenačke banje luskuznije, ali i skuplje od srpskih, ipak je primetno da nude i neke mogućnosti koje ovde još uvek nisu prepoznate. Jedna od njih je u svetu popularni “glamping”, neka vrsta modernijeg i sofisticiranijeg kampovanja, tokom koga gosti mogu da uživaju u termalnim izvorima koji se nalaze ispred njihovih šatora.

Neke od najpoznatijih banja su Termalni spa centar Čadež, Termana Laško, pomenuti Medicinski centar Rogaška, Moravske toplice gde voda u termalnim izvorima dolazi i do 73 stepena celzijusa, kao i Terme 3000. Ove poslednje, koje se nalaze u primorskom gradu Kopru, poznate su po “crnoj lekovitoj vodi” koja je otkrivena 1960-tih godina.

U 2019. srpski gosti su bili na sedmom mestu po posetama u slovenačkim banjama.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentre i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Slovenija banje slovenačke banje Slovenija
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Dan državnosti obeležen i u Briselu

Palac gore

15.фебруар 2026. I.M.

Svečanost i protest u Briselu: „Maneken Pis“ u srpskoj nošnji povodom Dana državnosti

U Briselu je Dan državnosti Srbije obeležen tradicionalnim simbolima i presvlačenjem čuvene statue „Maneken Pis“ u srpsku narodnu nošnju. Tokom događaja, aktivisti dijaspore iz organizacije „Palac gore“ organizovali su akciju i ukazali na, kako navode, stanje u Srbiji

Studenti

Studentski protest

15.фебруар 2026. M. L. J.

„Ruke su im krvave i značke su im krvave“: Završen skup u Orašcu „Sretnimo se ponovo“

Protest pod nazivom „Sretnimo se ponovo“ održao se u Kragujevcu i Orašcu. Studenti su podsetili na teror i represiju režima koji prate sve studentske proteste u proteklih godinu dana. Ponovljen je zahtev za raspisivanjem vanrednih izbora, kao i za vladavinom prava u našoj zemlji

Milić tvrdi da je general Simović osuđen

Hronika

15.фебруар 2026. I.M.

Milić: Evo dokaza da je penzionisani general Simović osuđen na šest meseci zatvora

Predsednik Pokreta za decentralizaciju Srbije (PODES) Dragan Milić objavio je odgovor Višeg javnog tužilaštva u Negotinu za koji tvrdi da potvrđuje da je penzionisani general Milosav Simović osuđen na kaznu zatvora od šest meseci

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Đuro Macut u odelima sa kravatom. U pozadini dve zastave Srbije.

Vlada Srbije

15.фебруар 2026. M. L. J.

Ministri Vlade Srbije koji jure samo Instagram

Premijer Đuro Macut rekao je za RTS da razmišlja o rekonstrukciji vlade i da pojedinim ministrima nije zadovoljan

Zdravstvo

15.фебруар 2026. M. L. J.

„Lečenje SMS porukama popularan način“: Nada Macura mora da se izvini

Poslanica SNS i nekadašnja portparolka Hitne pomoći doktorke Nada Macura mora da se izvini zbog njene izjave da je „lečenje SMS porukama popularan način“ u svetu i da su te poruke diktirali - pacijenti, rekla je Tamara Stojanović iz kragujevačkog odbora Stranke slobode i pravde

Komentar
Takmičenje specijalnih jedinica u Dubaiju

Pregled nedelje

Trbušni ples specijalaca

Zašto je trbušni ples specijalaca na revijalnom takmičenju u Dubaiju toliko važan sa Srbiju i slične autoritarne države? Biće da to i te kako ima veze sa medijskim i drugim slobodama

Filip Švarm

Komentar

Srećna Manja svima koji slave

Manja Grčić dolazi u RTS sa imidžom ratraka – između novinarstva, odanosti režimu i krupnom kapitalu, uvek je birala drugo dvoje

Nemanja Rujević

Pregled nedelje

Život u mafijaškoj državi

U čemu su sličnosti i razlike razlika između klasične mafijaške porodice i mafijaške države? Kakvu ulogu oba slučaja igra Capo di tutti capi? I gde je tu Srbija

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1832
Poslednje izdanje

Ova situacija

Pravda, režimski neprijatelj broj jedan Pretplati se
Šta je Centar za društvenu stabilnost

Produkcija otrova i magle

Mit o krađi glasova u SAD

Kako je Srbija postala kolateralna šteta

Dosije Epstin

Sada tek znamo koliko još ne znamo

Dosije “Vremena”: Vek samoće

Elenor Rigbi i svi ti usamljeni ljudi

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure