img
Loader
Beograd, -2°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Turističke destinacije

Osećam Sloveniju: Priroda, tradicija, banje i još mnogo toga

10. maj 2022, 17:46 Filip Mirilović
Foto: Pexels
Zelena i sigurna: Bled, Slovenija
Copied

Slovenija nudi spoj kulture i prirode, mnogo prilika na malom mestu, za svakoga po nešto, ali i 13 banja sa termalnim izvorima koje su prepoznatljive širom sveta. Sve u svemu, zelen, zdrav, pametan, inkluzivan i odgovoran turizam. Kao što i moto kaže, treba “osetiti Sloveniju”

U utorak je u beogradskom hotelu Indigo održana konferencija za medije, ali i zainteresovane “putne” blogere o turističkim mogućnostima koje nudi ne tako daleka Slovenija. Akcenat je bio na banjama i termalnim odmaralištima koja su poslednjih decenija postala simboli slovenačkog turizma. Uvodnu reč održao je slovenački ambasador u Beogradu Damjan Bergant koji je poručio da se nada da će srpski građani u velikom nroju posećivati Sloveniju u budućnosti.

Slovenija je prva zemlja na svetu kojoj je dodeljena titula “zelene destinacije”, što u neku ruku samo po sebi govori šta se sve tamo može pronaći. Za vreme pandemije postala je nosilac pečata “Zeleno i sigurno” za turiste, oznake destinacija u kojima turisti mogu uživati u turističkim atrakcijama, gde je zdravlje i dalje na prvom mestu, uprkos svim nedaćama koje je pandemija postavila turističkom sektoru širom sveta.

Tokom 2020. godine ova zemlja odnela je i evropsku nagradu za održivi turizam, u koji se mnogo ulaže, svakako neuporedivo više nego u celom regionu.

Oni koji posećuju Sloveniju znaju da tamo neće pronaći nebodere i asfaltne džungle okovane betonom, ali će zato imati priliku za različite aktivnosti u netaknutoj prirodi, svrate do Alpa, brzo se spuste do centralne Slovenije, još brže stignu do morske obale ili provedu vikend u nekoj od 13 banja sa skoro 90 termalnih izvora.

Trećina slovenačkih gradova zaštićeni su kao spomenici kulture, nekoliko restorana nalazi se na Mišelinovoj listi, a iz slovenačke turističke organizacije kažu da ova zemlja “spaja prirodu sa kulturom”. Kao što je rečeno na konferenciji, “teško je naći tako mali region koji nudi toliko toga”.

Prisutnima se obratio i generalni direktor Asocijacije banja Slovenije Iztok Altbauer koji je naglasio “veoma dugu istoriju slovenačkih banja”, koje su danas, kako je rekao “spoj znanja i tradicije”. U 19. veku su pripadnici srpskih porodica Karađorđević i Obrenović posećivali Rogašku Slatinu, koja je danas jedan od najpoznatijih medicisnkih centara, ali i izvorište čuvene Donat Mg mineralne vode.

Iako su slovenačke banje luskuznije, ali i skuplje od srpskih, ipak je primetno da nude i neke mogućnosti koje ovde još uvek nisu prepoznate. Jedna od njih je u svetu popularni “glamping”, neka vrsta modernijeg i sofisticiranijeg kampovanja, tokom koga gosti mogu da uživaju u termalnim izvorima koji se nalaze ispred njihovih šatora.

Neke od najpoznatijih banja su Termalni spa centar Čadež, Termana Laško, pomenuti Medicinski centar Rogaška, Moravske toplice gde voda u termalnim izvorima dolazi i do 73 stepena celzijusa, kao i Terme 3000. Ove poslednje, koje se nalaze u primorskom gradu Kopru, poznate su po “crnoj lekovitoj vodi” koja je otkrivena 1960-tih godina.

U 2019. srpski gosti su bili na sedmom mestu po posetama u slovenačkim banjama.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentre i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

slovenačke banje Slovenija Slovenija banje
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Skupljanje potpisa na Terazijama

Potpisi za studente

29.decembar 2025. K. S.

Koliko potpisa su za jedan dan sakupili studenti?

Studenti u blokadi objavili su da je tokom akcije u nedelju, 28. decembra, sakupili gotovo 400.000 potpisa

Supština Srbije, jelke

Novogodišnji Ćacilend

29.decembar 2025. K. S.

Udarnički preobražaj: Kako Ćacilend postaje novogodišnji vašar

Šatori ispred Narodne skupštine su uklonjeni, a na njihovom mestu nikli su novogodišnji štandovi. Ćacilend se ubrzano uklanja, a prolaz iza ograda je sada moguć svima

Železnička stanica u Novom Sadu, nadstrešnica

Pad nadstrešnice

29.decembar 2025. K. S.

Žalba novosadskog tužilaštva na presude u slučaju nadstrešnice

Novosadsko Više javno tužilaštvo podnelo žalbu na rešenja o obustavi postupka protiv Gorana Vesića, Jelene Tanasković, Anite Dimoski, Milana Spremića, Marine Gavrilović i Dejana Todorovića

Ćacilend

Nakon devet meseci

29.decembar 2025. A. I.

Demontaža Ćacilenda: Okončana okupacija, slobodan prolaz pored Skupštine

Strpljenje se isplatilo. Ćaciclend je konačno kapitulirao. Dok radnici demontiraju šatore, prolaz platoom ispred Narodne Skupštine je ponovo slobodan za pešake

Studenti u blokadi

29.decembar 2025. M. L. J.

Objavljen link za podršku studentima: Dijaspora može da se potpiše u naredna 24 sata

Studenti u blokadi su objavili link za građane iz dijaspore koji žele da potpišu da ih podržavaju. Osnovni zahtev je raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora

Komentar
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u kaputu maše rukama

Komentar

Ćao Ćacilendu!

Proglašavajući najveće ruglo svoje vladavine za najveću tekovinu slobodarske Srbije, Aleksandar Vučić je svirao kraj Ćacilendu

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić na džemperu ima bedž sa ćirilićnim slovom

Pregled nedelje

Mozak ćacilendskog psihijatra   

Ništa se ne dešava od onog što Vučić najavljuje, uključujući i obećanje da će dohakati N1 i Novoj S. Zato nemoć i frustraciju krije tvrdnjom da te dve televizije nije zabranio jer mu koristi njihov rad. Jadno, jeftino i prozirno 

Filip Švarm

Komentar

Izbori u VST: Poraz ćaci-tužioca

Poraz ćaci-tužioca Nenada Stefanovića na izborima za članove Visokog saveta tužilaštva ima i veliko simbolično značenje: jedna institucija se odbranila i pokazala da je moć vučićevska tanja nego što se mislilo, da je njena najveća snaga – kao što to biva i sa tajnim službama – u fami o velikoj snazi

Nedim Sejdinović
Vidi sve
Vreme 1825-1826
Poslednje izdanje

Politička 2025.

Godina u kojoj se desila decenija Pretplati se
Izbor urednice fotografije nedeljnika “Vreme”

Slike Godine 2025.

Ova situacija

Šta nas čeka 2026.

Generacija Z

Stasavanje dece revolucije

Intervju: Nebojša Antonijević Anton i Zoran Kostić Cane (“Partibrejkers”)

Život iz prve ruke

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure