img
Loader
Beograd, 11°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Turističke destinacije

Osećam Sloveniju: Priroda, tradicija, banje i još mnogo toga

10. мај 2022, 17:46 Filip Mirilović
Foto: Pexels
Zelena i sigurna: Bled, Slovenija
Copied

Slovenija nudi spoj kulture i prirode, mnogo prilika na malom mestu, za svakoga po nešto, ali i 13 banja sa termalnim izvorima koje su prepoznatljive širom sveta. Sve u svemu, zelen, zdrav, pametan, inkluzivan i odgovoran turizam. Kao što i moto kaže, treba “osetiti Sloveniju”

U utorak je u beogradskom hotelu Indigo održana konferencija za medije, ali i zainteresovane “putne” blogere o turističkim mogućnostima koje nudi ne tako daleka Slovenija. Akcenat je bio na banjama i termalnim odmaralištima koja su poslednjih decenija postala simboli slovenačkog turizma. Uvodnu reč održao je slovenački ambasador u Beogradu Damjan Bergant koji je poručio da se nada da će srpski građani u velikom nroju posećivati Sloveniju u budućnosti.

Slovenija je prva zemlja na svetu kojoj je dodeljena titula “zelene destinacije”, što u neku ruku samo po sebi govori šta se sve tamo može pronaći. Za vreme pandemije postala je nosilac pečata “Zeleno i sigurno” za turiste, oznake destinacija u kojima turisti mogu uživati u turističkim atrakcijama, gde je zdravlje i dalje na prvom mestu, uprkos svim nedaćama koje je pandemija postavila turističkom sektoru širom sveta.

Tokom 2020. godine ova zemlja odnela je i evropsku nagradu za održivi turizam, u koji se mnogo ulaže, svakako neuporedivo više nego u celom regionu.

Oni koji posećuju Sloveniju znaju da tamo neće pronaći nebodere i asfaltne džungle okovane betonom, ali će zato imati priliku za različite aktivnosti u netaknutoj prirodi, svrate do Alpa, brzo se spuste do centralne Slovenije, još brže stignu do morske obale ili provedu vikend u nekoj od 13 banja sa skoro 90 termalnih izvora.

Trećina slovenačkih gradova zaštićeni su kao spomenici kulture, nekoliko restorana nalazi se na Mišelinovoj listi, a iz slovenačke turističke organizacije kažu da ova zemlja “spaja prirodu sa kulturom”. Kao što je rečeno na konferenciji, “teško je naći tako mali region koji nudi toliko toga”.

Prisutnima se obratio i generalni direktor Asocijacije banja Slovenije Iztok Altbauer koji je naglasio “veoma dugu istoriju slovenačkih banja”, koje su danas, kako je rekao “spoj znanja i tradicije”. U 19. veku su pripadnici srpskih porodica Karađorđević i Obrenović posećivali Rogašku Slatinu, koja je danas jedan od najpoznatijih medicisnkih centara, ali i izvorište čuvene Donat Mg mineralne vode.

Iako su slovenačke banje luskuznije, ali i skuplje od srpskih, ipak je primetno da nude i neke mogućnosti koje ovde još uvek nisu prepoznate. Jedna od njih je u svetu popularni “glamping”, neka vrsta modernijeg i sofisticiranijeg kampovanja, tokom koga gosti mogu da uživaju u termalnim izvorima koji se nalaze ispred njihovih šatora.

Neke od najpoznatijih banja su Termalni spa centar Čadež, Termana Laško, pomenuti Medicinski centar Rogaška, Moravske toplice gde voda u termalnim izvorima dolazi i do 73 stepena celzijusa, kao i Terme 3000. Ove poslednje, koje se nalaze u primorskom gradu Kopru, poznate su po “crnoj lekovitoj vodi” koja je otkrivena 1960-tih godina.

U 2019. srpski gosti su bili na sedmom mestu po posetama u slovenačkim banjama.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentre i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Slovenija banje slovenačke banje Slovenija
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Studentski protest

07.фебруар 2026. S. Ć.

Studenti traže povratak Marije Radovanović na Medicinski fakultet

Održan skup beogradskog Medicinskog fakulteta na kome je zahtevano da Viši sud omogući povratak na radno mesto sekretaru tog fakulteta Mariji Radovanović

Protest ispered suda u Novom Sadu

Pravosuđe

07.фебруар 2026. K. S.

Napad na pravosuđe: Štrajk advokata u Vojvodini zbog „Mrdićevih zakona“

Advokatska komora Vojvodine će u utorak obustaviti rad na jedan dan zbog seta doneseih zakona koje smatraju napadom režima na pravosuđe

Vučić, Dačić, Đurđević Stamenkovski

Predsednik Srbije

07.фебруар 2026. K. S.

Vučić, budući premijer: Kampanja kroz prorežimske medije

Nastavlja se kampanja podrške predstavnika vlasti po prorežimskim medijima predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću da bude budući premijer

Tas, pravosuđe

Pravosuđe

07.фебруар 2026. K. S.

„Mrdićevi zakoni” stupaju na snagu

Uprkos kritikama, set izmena zakona koji su usvojeni na predlog poslanika Uglješe Mrdića stupa na snagu

Dragana Sotirovski

Korupcija

06.фебруар 2026. B. B.

Potvrđena optužnica protiv bivše gradonačelnice Niša Dragane Sotirovski

Apelacioni sud u Nišu doneo je rešenje kojim je kao neosnovana odbijena žalba branioca okrivljene bivše gradonačelnice Dragane Sotirovski

Komentar

Pregled nedelje

Život u mafijaškoj državi

U čemu su sličnosti i razlike razlika između klasične mafijaške porodice i mafijaške države? Kakvu ulogu oba slučaja igra Capo di tutti capi? I gde je tu Srbija

Filip Švarm
Specijalna jedinica Žandarmerije u punoj opremi za razbijanje demonstracija na hameru

Komentar

Kad’ dunemo i vatru sunemo srušićemo Ćacilend

Milo Đukanović vladao je Crnom Gorom 32 godine. Vučić bi bar toliko da mešetari Srbijom, znači još jedno 18 godina – policijskom silom, tajnim službama, paravojnim partijskim formacijama, zauzdanim pravosuđem i pobesnelim tabloidima

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Đuro Macut u odelima sa kravatom. U pozadini dve zastave Srbije.

Komentar

Kolaps sistema i zaječarizacija Srbije

Režim igra na sve ili ništa. Vučić nema apsolutno nikakvu ideju šta da radi, osim da pokuša da vlada, doslovno, policijskom silom i tabloidima. Jer državni sistem se kao posledica nasilja, krađe i nesposobnosti raspao, kao u Zaječaru

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1831
Poslednje izdanje

U očekivanju izbora

Gojenje Bake Praseta uoči Božića Pretplati se
Intervju: Lazar Džamić

Izbori se dobijaju pomoću organizacije i komunikacije

Rekordna zaplena droge, pitanja i komentari

A u Konjuhu – pet tona “domaćice”

Intervju: Marija Radovanović

Ako se pobunimo svi, zaštitićemo sebe

Intervju: Nikola Strašek, pisac i reditelj

Umetnost sudi sudijama

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure