

Lokalni izbori
Vučić: Ujedinimo se da nas više niko ne deli
Predsednik Vučić pozvao je na ujedinjenje „da nas više niko ne deli po generacijama ili drugim pitanjima“ u kampanji pred lokalne izbore u Bajinoj Bašti




Prošle godine uvoz mleka je bio za 50 odsto veći od izvoza. Za deset godina broj mlečnih krava u Srbiji smanjen je za 55.000. Proizvodnja je pala za 30 odsto. Poslanik SNS-a Nebojša Bakarec tvrdi, međutim, da mleka ima da se gađaš njime i da tajkunski mediji stvaraju atmosferu nesigurnosti
Srbija je 2011. godine izvezla duplo više mleka i mlečnih proizvoda nego što je uvezla, dok je 10 godina kasnije uvoz premašio izvoz i to za skoro 50 odsto, rekao je potpredsednik Stranke slobode i pravde i narodni poslanik Dejan Bulatović.
Proizvodnja mleka je pala za 30 odsto, a ukupna poljoprivredna proizvodnja čak za 10 odsto u poslednje dve godine. Za sedam meseci ove godine uvezeno je mleka i mlečnih proizvoda za 104 miliona evra, što je gotovo duplo više nego u istom periodu prošle godine.
Najveći poljoprivredni gigant PKB danas ima jedva preko 4000 muznih krava, upola manje nego pre nekoliko godina.
Smanjen broj muznih krava širom Srbije, subvencije stočarima koje kasne po godinu dana, niske premije za mleko i visoka cena hrane za stoku, uzroci su zbog kojih „ne treba da čudi što je govedarstvo na ivici zatiranja“, ocenio je Bulatović.
Međutim, sekretar Udruženja za stočarstvo i preradu stočarskih proizvoda Privredne komore Nenad Budimović ocenjuje da još nema nestašica mleka „u pravom smislu te reči“ i da se radi o smanjenoj proizvodnji i povećanoj tražnji za pasterizovanim i UHT (dugotrajnim) mlekom. On smatra da je proizvodnja mleka opala zbog niže produktivnosti mlečnih krava, „decenijski lošeg odnosa prema mlečnom govedarstvu“ i lošeg kvaliteta stočne hrane zbog sušne godine.
Poluprazni rafovi sa mlekom
U pojedinim beogradskim prodavnicama poslednjih nekoliko dana bilo je malo ili nimalo svežeg ili dugotrajnog mleka.
Proizvođači mleka su pre desetak dana upozorili da je krava sve manje pa samim tim i mleka, da im mlekare ne povećavaju otkupnu cenu mleka i da zbog toga razmatraju da zatvore farme. Sa 50 do 55 dinara po litri mleka, koliko im plaćaju mlekare, ne mogu da prežive. Još pre tri meseca su tražili da otkupna cena mleka bude 60 dinara plus PDV, ali im sada, kako kažu, ni 80 dinara po litri ne bi pomoglo.
Smatraju da bi država trebalo „da objasni“ mlekarama da ne bi smele da plćaju mleko ispod cene. Pitali su Ministarstvo poljoprivrede kako može da im pomogne u ovoj situaciji, ali odgovor nisu dobili.
Nenad Budimović iz Privredne komore kaže da je za deset godina broj mlečnih krava u Srbiji prema zvaničnim podacima smanjen za 55.000, ali bi taj broj mogao da bude i veći. To je oko 255 miliona litara mleka manje na godišnjem nivou.
„U poslednje tri godine, od domaćih farmera dobijamo drastično manje mleka. U 2019. to je bilo više od 1,5 milijarde litara mleka godišnje, a ove godine za 255 miliona litara manje. To je dnevno oko 700.000 litara mleka manje. Dalji pad u proizvodnji može da se zaustavi samo sistemski“, rekao je Budimović.
Poslanik Srpske napredne Nebojša Bakarec tvrdi, međutim, da ništa od ovoga nije tačno. Kaže da mleka ima da se gađaš njime, a da tajkunski mediji stvaraju atmosferu nesigurnosti.
S.Ć./ Danas/ FoNet
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com


Predsednik Vučić pozvao je na ujedinjenje „da nas više niko ne deli po generacijama ili drugim pitanjima“ u kampanji pred lokalne izbore u Bajinoj Bašti


Optužbe Aleksandra Vučića da Hrvatska učestvuje u u studentskim protestima u Srbiji i takozvanoj „obojenoj revoluciji“ su oblik državnog terorizma, kaže bivši hrvatski obaveštajni oficir Ante Letica


Građani su pozvani da na godišnjicu zloupotrebe „zvučnog topa“ nad mirnim demonstrantima prave buku udaranjem u šerpe i lonce, trubljenjem automobilskim sirenama i drugim vidovima simboličnog izražavanja nezadovoljstva


Zloslutni huk protutnjao je kroz masu ljudi u centru Beograda na velikom studentskom protestu 15. marta 20205. u 19.11 sati. Iste večeri javno su iznesene sumnje da se radilo o zvučnom talasu ili zvučnom topu. Šta se do sada zna i šta se tačno dogodilo pre godinu dana


Preminuo je filozof i sociolog, jedan od najuticajnijih intelektualaca Nemačke Jirgen Habermas koji je NATO agresiju na Jugoslaviju 1999. godine ocenio kao rat na granici između prava i morala
Režimska propaganda i njene žrtve
Šta Vučić zna o masakru u kafeu Panda i ubistvu braće Bitići Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve