
Studentski zahtevi
Razglednica iz Rusije: Šta Vučić kaže o izborima?
Iz Moskve, predsednik Srbije Aleksandar Vučić poručio je da se na vanredne parlamentarne izbore neće dugo čekati
Suđenje Miloradu Dodiku i Milošu Lukiću, direktoru Službenog glasnika RS, nastavlja se danas. Oni se terete za krivično delo "Neizvršavanje odluka visokog predstavnika u BiH"
U Sudu Bosne i Hercegovine je danas nastavljeno suđenje predsedniku bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS) Miloradu Dodiku i vršiocu dužnosti direktora „Službenog glasnika RS“ Milošu Lukiću, zbog „neizvršavanja odluka visokog predstavnika“, piše Radio Slobodna Evropa.
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine je 11. avgusta prošle godine podiglo optužnicu protiv Dodika, jer je potpisao predsedničke ukaze i time proglasio važećim dva entitetska zakona, koja je ranije poništio visoki predstavnik Kristijan Šmit (Christian Schmidt).
Reč je o izmenama Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa RS i Zakona o neprimenjivanju odluka Ustavnog suda BiH.
Visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit je poništio oba zakona 1. jula 2023. dok je zakonodavna procedura zvanično još trajala, piše RSE.
Istog dana je Šmit, koristeći svoje Bonske ovlasti, nametnuo i izmeneKrivičnog zakona BiH, kojima je dodano krivično delo „neizvršavanje odluka visokog predstavnika“ za šta je Dodik i optužen.
Miloša Lukića Tužilaštvo tereti, da je kao v.d. direktora Službenog glasnika RS-a, omogućio objavu Dodikovih ukaza u ovoj publikaciji.
Sud je odbio tri prigovora branilaca Dodika i Lukića.
Branioci su, pored ostalog, tvrdili da su Dodik i Lukić „optuženi za nepostojeće krivično delo“.
To delo propisano je članom 203a, Krivičnog zakona BiH, koji je visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit, kako tvrde, nametnuo 1. jula 2023. godine.
Izmene Krivičnog zakona BiH su objavljene u Službenom listu BiH i time su stupile na snagu, a Tužiteljstvo i Sud BiH nadležni su za dela propisana tim državnim zakonom.
Dodikova i Lukićeva odbrana tvrde daŠmit nije visoki predstavnik, jer nije potvrđen u Savetu Bezbednosti UN-a, te da zato nije mogao nametnuti izmene Krivičnog zakona BiH po kojima su optuženi.
Šmita je imenovao za Savet za sprovođenje mira (PIC) u maju 2021. godine.
Zapadne zemlje koje su članice PIC-a, na čelu sa Sjedinjenim Američkim Državama i Evropskom unijom, smatraju da potvrda Saveta bezbednosti UN-a nije potrebna. Rusija, koja više neučestvuje u radu PIC-a, kao i Kina, tvrde suprotno.
Izvor:RSE
Iz Moskve, predsednik Srbije Aleksandar Vučić poručio je da se na vanredne parlamentarne izbore neće dugo čekati
Posle pauze na aerodromu u Bakuu i čekanja dozvole za nastavak leta, avion kojim leti predsednik Aleksandar Vučić, sleteo je u glavni grad Rusije
Evropski parlament usvojio je rezoluciju u kojoj se ocenjuje da Srbija, uprkos određenom napretku, i dalje mora da prevaziđe značajne prepreke na putu ka EU
Studenti u blokadi svih univerziteta u Srbiji ne traže više samo moralnu podršku – traže političku odgovornost. Zahtev za vanredne izbore podržale su i opozicione stranke, ali ostaje ključno pitanje: kako naterati vlast da popusti i da li postoji način da se izbori zaista održe pod fer uslovima?
U Srbiji, Viber je postao mnogo više od aplikacije za dopisivanje – za mnoge građane on je postao i izvor problema. Od početka protesta u zemlji, poruke iz roditeljskih i aktivističkih grupa sve češće završavaju u tabloidima, a njihovi autori – na saslušanju u policiji
Studentski zahtev za raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora
Istorijska šansa Srbije Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve