img
Loader
Beograd, 24°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Zdravlje

Mogu li snus i nikotinske vrećice da zamene cigarete u Srbiji?

20. новембар 2024, 10:34 B. B.
Foto: Wikipedia/de:Benutzer:Tigerente
Kutija snusa
Copied

Od građana Srbije u Evropi puše više jedino Bugari, dok istovremeno nikotinski proizvodi bez dima osvaju ostatak Evrope i sveta

U Srbiji, prema poslednjim dostupnim podacima sajta World population review za 2022. godinu, ima čak 39,5 odsto pušača. Istovremeno, podaci „Istraživanja zdravlja stanovništva Srbije 2019. godine“ pokazuju da čak 15,8 odsto građana Srbije puši 20 i više cigareta na dan.

Više od građana Srbije puše samo Bugari, dok na drugoj strani skale Šveđani praktično ni ne puše, i ta zemlja je na granici da postane prva u zapadnom svetu sa manje od pet odsto pušača, što se smatra granicom društva bez duvanskog dima, piše Nova ekonomija.

Od raka pluća u Srbiji svake godine oboli oko 7.000 ljudi od kojih umre oko 5.000, a pušenje je glavni faktor rizika.

Srbija je i jedna od retkih zemalja Evrope koja još nije donela zakone kojima se zabranjuje pušenje u zatvorenim ugostiteljskim objektima.

Iako je Zakon o zaštiti stanovništva od izloženosti duvanskom dimu usvojen još 2010. godine, on zabranjuje pušenje u zatvorenom radnom i javnom prostoru, kao i u javnom prevozu, ali su ugostiteljski objekti izuzeti.

Pušenje od malih nogu

Prema podacima „Istraživanja o ponašanju u vezi sa zdravljem dece školskog uzrasta u Republici Srbiji“ iz 2022. godine, cigarete je bar jednom tokom života pušilo 15,1 odsto učenika (14,5 odsto dečaka i 15,6 odsto devojčica).

Iako određeni broj učenika koji proba cigarete ne nastavlja da puši, veliki je i procenat učenika koji su pušili u prethodnih 30 dana i koji prema tom kriterijumu spadaju u kategoriju pušača.

U poređenju sa 2018. godinom, procenat pušača cigareta je povećan u mlađim razredima, a smanjen u prvim razredima srednjih škola.

Rezultati istraživanja pokazuju i da svaki peti učenik prvog razreda srednjih škola (19,9 odsto) koristi elektronske cigarete, kao i da je upotreba ovih proizvoda popularna i među dečacima i devojčicama.

Snus i/ili nikotinske vrećice je u Srbiji probalo 4,9 odsto učenika petog i sedmog razreda osnovne škole i prvog razreda srednje škole, sa većom učestalošću među dečacima u svim razredima uključenim u istraživanje.

„Vizija sveta bez cigareta”

I to nas vraća na Švedsku, gde je trend ostavljanja cigareta primetan kao i u većini zemalja sveta, pa skoro da nema zemlje u kojoj udeo pušača u proteklih dvadesetak godina nije opao, posebno u Evropi.

Smanjenje interesovanja za cigarete proizvod je čitave sile faktora, od raznih zdravstvenih kampanja, lepljenja upozoravajućih poruka na kutije cigareta, zabrane reklamiranja duvanskih proizvoda, destimulativnih akciznih politka, zabrane pušenja na javnim mestima i ponude alternativnih nikotinskih proizvoda, pa sve do izgnanstva nekada nezaobilazne cigarete iz današnje filmske i muzičke industrije i generalno pop kulture.

Pod uticajem kulturoloških promena i dokaza o zdravstvenoj štetnosti pušenja, i one od kojih bi se to najmanje očekivalo, počele da razmišljaju drugačije.

„Filip Moris i Swedish Match dele zajedničku viziju sveta bez cigareta”.

Ova rečenica stoji u saopštenju kojim je američki duvanski gigant pre par godina najavio akviziciju švedskog konkurenta, najpoznatijeg po proizvodnji šibica i snusa – duvanskih vrećica koje se drže pod usnom polako otpuštajući nikotin.

Pre samo desetak godina, bilo bi teško zamisliti da bi Filip Moris, koji stoji iza legendarne paklice “marlboroa”, ikada mogao da pomisli da kaže da priželjkuje “svet bez cigareta”.

Snus i nikotinske vrećice

Očigledno da je duvanska industrija je na vreme videla kuda vetar duva i sama pošla u njegovom smeru, nudeći tržištu potencijalno manje štetne alternative.

Otuda čitava paleta potpuno novih nikotinskih proizvoda na tržištu, koji poslednjih godina postaju sve popularniji, među kojima je verovatno najpoznatiji Iqos, koji takođe proizvodi Filip Moris. Zajedničko svima njima je to što ne gore, ne proizvode dim, a time potencijalno nose i manji zdravstveni rizik i svakako manje smetaju okolini. Sada, toj grupi alternativa Filip Moris hoće da doda i nikotinske vrećice – modernu verziju švedskog snusa.

Upotreba snusa u Švedskoj neprestano samo raste, dok se korišćenje cigareta smanjuje. Ubrzo nakon što su 2014. godine izmišljene nikotinske vrećice, koje uopšte ne sadrže duvan, ova dva proizvoda zajedno su prevazišla konzumaciju cigareta u Švedskoj.

U Swedish Matchu navode da se sa porastom upotrebe snusa kod muškaraca (koji su daleko češće korisnici nego žene) i istovremenim padom upotrebe cigareta, smanjivala incidenca pojave određenih kancera, poput oralnih i kancera pluća. Takođe vide snus kao proizvod koji pušačima može pomoći da ostave cigarete, odnosno duvanski dim, a da zadrže nikotin, koji, kako kažu, nije razlog zašto se pušači razboljevaju od pušačkih bolesti, mada svakako izaziva zavisnost.

S tim na umu, kompanija je pre osam godina uvela pomenute nikotinske vrećice, koje će se uskoro pojaviti i u Srbiji, kao proizvod koji bi ženama mogao biti daleko prihvatljiviji od snusa. Snus sadrži čist duvan, i u ustima ostavlja miris i ukus duvana i blago peckavi osećaj zbog čega ga uglavnom koriste muškarci. Nikotinske vrećice koje imaju oblik orbit žvaka, uopšte nemaju duvan u sebi, već čist nikotin i dolaze sa ukusom jabuke, mentola i drugih sličnih aroma.

Snus i elektronske cigarete mogu da budu vrlo štetni

Ipak, upotreba snusa i elektornskih cigareta nije bezazlena kako to možda izgleda.

Većina onih koji počnu da koriste snus u početku imaju mučninu, povraćanje, osećaj gušenja, glavobolju i nesvesticu. Kada prođe period privikavanja snus pruža osećaj opuštanja i zadovoljstva, popravlja raspoloženje, kao i ostali nikotinski proizvodi, zbog čega se stvara zavisnost. Snus ima visok procenat nikotina, značajno veći nego cigarete, pa lakše izaziva zavisnost.

Snus se ne konzumira pušenjem, pa tako ne utiče direktno na pluća, ali se stavlja između usne i desni. Pljuvačka rastapa sadržaj kesice koji preko sluzokože u krvotok i može da izazove oštećenja drugih organa. Prvo strada usna duplja, desni, zubi i zubna gleđ, a stvara se paradentopatija. Dugotrajna upotreba može da dovede do karcinoma jezika, krajnika, grla, ždrela, želuca, pankreasa i rektuma. Zbog toga što ulazi u krvotok, dodaje, ostavlja posledice po centralni nervni sistem, a pošto ima visoku koncentraciju nikotina, opasan je i po kardiovaskularni sistem, može dovesti do ubrzanog rada srca, metaboličkih poremećaja, dijabetesa i gojaznosti.

Isto tako, upotreba elektronskih cigareta može da prouzrokuje glavobolje, pospanost, premor, a kod dugotrajne konzumacije javljaju se svi elementi zavisnosti. Na plućima se zbog sastojka koji se zove diacetil razvijaju trajna oštećenja plućnog tkiva, kojim se povećava rizik za nastanak raka pluća.

Koncentracija nikotina u isparenjima elektronski cigareta je slična kao kod obične cigarete, pa se po pitanju zavisnosti, stvari ne razlikuju previše.

Zbog toksina, povećan je rizik i od kancera želuca, jednjaka i mokraćne bešike, a učestalije su respiratorne i kardiovaskularne bolesti.

Tagovi:

Duvan Nikotinske vrećice Pušenje Snus
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Protesti i blokade

11.јул 2025. K. S. / I. M.

BLOG Večeras nova blokada Autokomande, najavljeni skupovi i u drugim mestima

Protiče druga nedelja građanske neposlušnosti u Srbiji. Sva današnja dešavanja pratite u našem blogu uživo

Protest „Vidimo se na Vidovdan“: Početak otvorenog građanskog bunta

Studentski protesti

11.јул 2025. T. S.

„Okončanje Vučićeve trinaestogodišnje vladavine neće biti lako“

Nezavisni ruski portal Insajder opisuje studentske proteste u Srbiji kao najdugoročniji i najuporniji otpor Vučiću do sada. Demonstranti su sve organizovaniji, a vlast sve brutalnija

Aleksandar Vučić: Idejni tvorac paralelnih delova društva

Štrajk advokata

11.јул 2025. T. S.

Ako advokati ne slušaju, napravićemo nove: Vučić najavio formiranje „advokata 2.0“

Predsednika Srbije Aleksandra Vučića „baš briga“ za trodnevni štrajk advokata, nezadovoljnih zbog određivanja pritvora njihovom kolegi. Uostalom, posle studenata, profesora i novinara, Vučić će pokrenuti inicijativu da se oforme „advokati 2.0“

Krivična prijava

11.јул 2025. B. B.

Kako je kafanska fotografija izazvala lavinu napada na tužioca Mladena Nenadića

Anonimni građanin podneo je krivičnu prijavu protiv javnog tužioca za organizovani kriminal Mladena Nenadića zbog zajedničke fotografije sa „potencijalno osumnjičenima za pad nadstrešnice“

Napad na prostorije NPS

11.јул 2025. M. L. J.

Hoće li sad Vučić lično hapsiti u Požarevcu?

Kako se pretnje Aleksandra Vučića prelivaju i na stanje na terenu, pogotovo u manjim mestima u Srbiji

Komentar

Pregled nedelje

Pohvala neutralnosti

Ako smo neutralni dok studente zatvaraju, devojke i momke mlate na pravdi boga, zatiru demokratiju, neistomišljenike dehumanizuju, nastavljaju korupciju koja ubija i još mnogo toga poganog rade – onda ništa  

Filip Švarm

Komentar

Požari i poplave u rajhu korupcije

Srbija nije spremna za požare, oluje i poplave, ali je predsednik Aleksandar Vučić spreman da od svega napravi propagandu

Nemanja Rujević

Komentar

Policijska tortura: Zašto se tužilaštvo i MUP prave ludi?

Policajac i policajka su snimljeni dok su u pokušaju iznude studentkinju čupali za kosu. To je klasičan primer mučenja i torture, grubo kršenje zakona za koje bi morali da snose posledice

Davor Lukač
Vidi sve
Vreme 1801
Poslednje izdanje

MUP i građani

Sve što treba da znate o policiji na protestima Pretplati se
Opozicija na ulicama

Jedinstvo, ali parcijalno

Thompson u Zagrebu

Najmasovniji profašistički skup posle Drugog svetskog rata

Kultura sećanja: Studenti i policija

Represivni san svake diktature

Intervju: Dušan Strajnić Dukat, grupa “Oxajo”

Najbolje je kada me pesma prevaziđe

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure