Ukrajina optužuje Rusiju da je počinila genocid u gradiću Buča u blizini Kijeva. Ruska vojska je na antiruske demonstracije u gradu Energodar pucala bojevom municijom. Pregovarači Kijeva i Moskve nisu se pomerili po pitanju shvatanja statusa Krima i Donbasa. Stotine hiljada Ukrajinaca se iz izbeglištva vratilo u domovinu, a Crnim morem plutaju otrgnute mine
Slike uništenja, leševa koji leže na ulicama i masovna grobnica u gradiću Buča u blizini Kijeva su obišle svet. Ovo mesto je mesac dana bilo pod ruskom okupacijom. „Ukrajinska Pravda“ piše da je pronađeno preko 300 lešava civila. Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski je govorio o „genocidu“, o silovanjima žena pred njihovom decom koje su potom zadavljene i izrazio bojazan da će takva zverstva koja su počinili Rusi biti otkrivena i drugde.
Russia Ukraine WarMasakr u Buči severozapadno od Kijeva Foto: AP Photo/Vadim Ghirda
Nakon izveštaja o maskru u Buči i oštrih osuda Zapad, Moskva odbacuje sve navode i tvrdi da su fotografije i snimke „naručile“ SAD i njihovi partneri da bi za to osudili Rusiju. „Ko su majstori provokacije? Naravno Sjedinjene Američke Države“, izjavila je portparolka Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Saharova na ruskoj državnoj televiziji, a prenosi Rojters.
Russia Ukraine WarBuča nakon povlačenja ruskih trupa / Foto: AP Photo/Rodrigo Abd
Rusija je inicirala da Savet bezbednosti UN stavi na dnevni red navodno ubijanje civila u Ukrajini nazivajući ih „provokacijom ukrajinskih radikala.“
Russia Ukraine WarMasovna grobnica u selu Mocihin / Foto: AP Photo/Vadim Ghirda
Nemački kancelar Olaf Šolc nazvao je ubistva ukrajinskih civila u Buči ratnim zločinom i zahtevao konkretnu istragu.
Antiruske demonstracije u Energodaru
U gradu Energodar na jugoistoku Ukrajine , koji je pod ruskom okupacijom, došlo je do antiruskih demonstracija na koju je ruska vojska otvorila vatru bojevom municijom. Ranjeno je četiri osobe.
Daleko od susreta Putina i Zelenskog
Šef ruske delegacije na pregovorima sa Ukrajinom je izjavio da „ne deli optimizam“ svog kolege sa druge strane da su stigli „na prag“ susreta Vladimira Putina i Volodimira Zelenskog, jer da se ukrajinski stavovi o Krimu i Donbasu nisu promenili.
Povratak ukrajinskih izbeglica
Na granici Ukrajine i Poljske zabeleženo je da se poslednjih dana 500.00 Ukrajinaca vratilo u svoju zemlju, što zbunjuje volentere humanitarnih organizacija koji su još pre neki dan istim licima pritekli u pomoć kad su stizale kao izbeglice.
Mine u Crnom moru
Turska upozorava da Crnim morem plutaju mine koje su se otrgle zbog teških vremenskih prilika i da su njeni brodovi ustanovili da su ruskog porekla.
Atomskim centralama protiv ruskog gasa
Velika Britanija gradi 7 novih atomskih centrala. Francuska i Belgija računaju na svoje atomske centrale koje mogu da zamene dobar deo električne energije koja će nedostajati ako se prekine dopremanje gasa iz Rusije. Nemačka vlada odbacuje predloge da odloži zatvaranje četiri nuklearna reaktora koji su još u pogonu, a treba da prekinu sa radom do kraja ove godine.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
U Srbiji je održana akcija "Buka protiv zvučniog topa". Na godišnjicu zloupotrebe „zvučnog topa“ nad mirnim demonstrantima građani su pravili buku udaranjem u šerpe i lonce, trubljenjem automobilskim sirenama i drugim vidovima simboličnog izražavanja nezadovoljstva
Predsednik Vučić pozvao je na ujedinjenje „da nas više niko ne deli po generacijama ili drugim pitanjima“ u kampanji pred lokalne izbore u Bajinoj Bašti
Optužbe Aleksandra Vučića da Hrvatska učestvuje u u studentskim protestima u Srbiji i takozvanoj „obojenoj revoluciji“ su oblik državnog terorizma, kaže bivši hrvatski obaveštajni oficir Ante Letica
Zloslutni huk protutnjao je kroz masu ljudi u centru Beograda na velikom studentskom protestu 15. marta 20205. u 19.11 sati. Iste večeri javno su iznesene sumnje da se radilo o zvučnom talasu ili zvučnom topu. Šta se do sada zna i šta se tačno dogodilo pre godinu dana
Preminuo je filozof i sociolog, jedan od najuticajnijih intelektualaca Nemačke Jirgen Habermas koji je NATO agresiju na Jugoslaviju 1999. godine ocenio kao rat na granici između prava i morala
Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra
Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare
Pored sitnih kriminalaca i vucibatina za jednokratnu upotrebu postoji jedna kasta koja je na samom dnu naprednjačkog lanca ishrane. Nazovimo ih jadnici, mada njihov opis više odgovara stenicama
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!