Pedeset i pet je godina Manakove kuće u kojoj je 2600 etnografskih predmeta velike kulturne vrednosti
Etnografski muzej u Beogradu obeležava 55 godina Manakove kuće Godišnjom izložbom radova tradicionalnih i umetničkih zanata.
Briga o Etnografskoj spomen-zbirci poznatog srpskog slikara Hristifora Crnilovića i jednog od retkih istraživača i kolekcionara folklornog nasleđa, smeštenoj u Manakovoj kući, poverena je Etnografskom muzeju u Beogradu i 17. novembra 1968. godine ozvaničena otvaranjem stalne postavke „Narodne nošnje i nakit centralnobalkanskog područja iz XIX i prvih decenija XX veka“.
U tom prostoru se priređuju izložbe i održavaju zanatske i kreativne radionice, škola filigrana, tradicionalnog veza i zlatoveza, tradicionalne i umetničke keramike, mozaika, kaligrafije, ručnog tkanja…
Foto: Promo Etnografski muzej
Manakova kuća je kulturno dobro od velikog značaja. Podignuta je oko 1830. godine na uglu današnjih ulica Gavrila Principa i Kraljevića Marka, u Savamali, predstavlja izuzetno redak primerak stambene istočnjačko-balkanske arhitekture u Beogradu.
Smatra se da Manakova kuća čuva najveću etnografsku spomen-zbirku, svojevrsni muzej. Osim 2600 predmeta velike kulturne vrednosti, Zbirka obuhvata i 1617 negativ ploča objekata snimljenih na terenu, više od 22.000 listova rukopisne građe, priručnu biblioteku sa više od 700 knjiga i časopisa, kolekciju seoskih i gradskih nošnji i nakita, pokućstvo, posuđe, drvorezbarene rozete sa cvetnim motivima, ćilime, alat, muzičke instrumente, pribore za pušenje, crkvene predmete, numizmatiku (rimski novac, novci vizantijskog cara Justinijana, srpskog cara Uroša, novac iz turskog perioda), arheološki materijal, staroslovensko oružje, srednjovekovni nakit (naušnica iz okoline Ohrida iz 14. veka, srpsko srednjovekovno srebrno prstenje, pečatni prsten sa rimskog nalazišta kod Čaglavice na Kosovu), antičku srebrnu masku sa lokaliteta kod Ohrida…
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Građevinska firma „Džimi Komerc”, čiji je direktor poznat po otvorenoj podršci SNS-u, za devet meseci fakturisala NIS-ovoj firmi Naftagas 70 odsto vrednosti dvogodišnjeg ugovora. Prema izvorima BIRN-a, u zapisnicima je pisano više radnih sati nego što su mašine radile
Bivši pripadnik Državne bezbednosti Miroslav Kurak navodno je upravljao automobilom koji je učestvovao u saobraćajnoj nesreći na Karaburmi, u kojoj je stradala jedna osoba, a više njih je povređeno
„Špijunski softver Pegasus u mom telefonu još je jedan pokušaj zastrašivanja u nastojanju da se spreči svaki kritički stav i javno delovanje“, rekao je Đokić i dodao da zahteva od nadležnih organa da bez odlaganja sprovedu nezavisnu istragu
Nakon što policija nije pronašla Ljubomira Stefanovića na adresi prebivališta, Više javno tužilaštvo u Beogradu raspisalo je potragu za urednikom emisije „Slavija info“, koji je osumnjičen za izazivanje panike i nereda. Nakon pretresa stana koji su obavili pripadnici Uprave kriminalističke policije, voditelj je otkrio da se sklonio na sigurno jer više nema poverenja u institucije. Najavio je da će detalje slučaja izneti na društvenim mrežama
KRIK je objavio pismo policajaca premijeru Macutu u kome tvrde da su posle najveće zaplene droge u istoriji Srbije smenjeni i izloženi pritiscima. Među njima su bivši načelnik Službe za borbu protiv droga Radomir Popović i njegov zamenik Nikola Đoković, koji su tražili sastanak sa premijerom početkom septembra
Obruč koji oko Ćacilenda steže Studentska lista sve je uži. Jer sve je više razmađijanih ljudi koji lažnog proroka vide kao ono što jeste: uličnog opsenara koji zavađa Srbiju
"Ljudi ne žele slobodu i to iz, čini se, jednog jedinog razloga: ako bi je poželeli imali bi je". Ovako je pisao Etjen de la Boesi pre 500 godina. A građani Srbije su se trgli i zakazali sastanak sa slobodom, spremni da odbace „dobrovoljno ropstvo“
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Osim o arhitekturi Balkana, beogradskom urbanizmu, Hristiforu Crniloviću i njegovoj zaostavštini, obnovljena Manakova kuća je priča i o nama i našem nasleđu