Pročitajte ceo tekst Nedima Sejdinovića u nedeljniku „Vreme“ od četvrtka (20. oktobra)
Pretplatite se na digitalno izdanje
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Foto: Marija Janković
Statistički podaci kažu da je 80 odsto stambenih jedinica poslednjih godina kupljeno kešom. Eksperti govore o “veličanstvenom pranju para” kakvo je do sada viđeno samo u nekim južnoameričkim zemljama
Bivši član Odbora Agencije za borbu protiv korupcije i profesor ekonomije Božo Drašković kaže za “Vreme” da se poreklo novca kojim fizička lica kupuju nekretnine ne utvrđuje. On objašnjava da deo gotovine koja se ulaže u nekretnine ima legalno poreklo od isplaćene dobiti, prodaje drugih nekretnina, prodaje imovine na pravcima gradnje infrastrukturnih objekata, zarada ostvarenih radom ili poslovanjem u inostranstvu i slično. Međutim, ističe on, moguće je pretpostaviti da je drugi deo “kumuliran iz nelegalnih poslova, kriminala ili izbegavanja plaćanja poreza”.
Naši drugi sagovornici, osim u samoj korupciji, odnosno pljački državnih resursa, veliki problem vide i u tome što se Srbija dobrim delom upravo izdržava od građevinsko-investitorske industrije, ako se ne računa enormno i kontinuirano zaduživanje u inostranstvu. U pitanju je svojevrsno “kruženje nekretnina i novca u prirodi”. Svojevrsni perpetuum mobile. “Jamljeno” se vraća u Srbiju na tržište nekretnina, pa se time ponovo puni budžet od poreza i drugih građevinskih nameta…
Država ne bi smela, tvrde eksperti, čak i u normalnim ekonomskim i političkim uslovima, da se u tako snažnoj meri oslanja na jednu granu privrede, pogotovo onu koja je generalno sklona ozbiljnim oscilacijama, skokovima i padovima. Pored svih ostalih loših ekonomsko-finansijskih parametara, i ovaj će dovesti do toga da se Srbija u nekom narednom periodu slupa kao stari trabant kada udari u banderu…
Kao srpski Pijemont, Beograd i Novi Sad privlače kupce nekretnina i iz drugih delova bivše Jugoslavije gde žive i prihoduju građani srpske nacionalnosti. Cene su posebno u Novom Sadu eksplodirale…
Pročitajte ceo tekst Nedima Sejdinovića u nedeljniku „Vreme“ od četvrtka (20. oktobra)
Pretplatite se na digitalno izdanje
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Od Goranа Pantelića do Aleksandra Dikića, od protesta do pritvora, jedno od najtežih krivičnih dela iz Krivičnog zakonika postalo je rutinska kvalifikacija u politički osetljivim slučajevima

Kritičari režima Aleksandra Vučića obustavljanje postupka protiv Gorana Vesića i ostalih vide kao nastavak državnog udara i smatraju da je odluka doneta pod političkim pristiskom. Advokat Sead Spahović je mišljenja da je optužnica upravo zbog svoje širine bila tanka, ali da treba sačekati pravosnažnu presudu

Dok gradska vlast usvaja budžet koji deo javnosti ne smatra razvojnim, Nikola Jovanović iz Centra za lokalnu samoupravu upozorava na njegove manjkavosti, ali veruje da će 2026. doneti politički zaokret i novu energiju

Istoričar Dragan Markovina u novom broju „Vremena” govori o pobuni u Srbiji i tome šta su studenti uspeli, a šta im zamera

Novi sastav Ustavnog suda čine bivša ministarka, partijski potpisnici i kadrovi bliski Srpskoj naprednoj stranci, što otvara pitanje da li će najviša sudska instanca biti nezavisan čuvar Ustava ili produžena ruka režima Aleksandra Vučića
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve