img
Loader
Beograd, 6°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Iz istorije animacije

Kad je Paja kupovao bombe

15. novembar 2023, 22:10 Rastko Ćirić
Copied

Na Sajmu knjiga promovisan je interaktivni udžbenik “Oživite crteže” Rastka Ćirića, izdavač je Clio. Namenjen je svima, a prvenstveno studentima animacije. U njemu je pet delova o osnovnim oblastima filmske animacije. Ovo je jedinstven udžbenik, zato što je uz svaki primer animiranog filma naveden i njegov QR kod. Tekst koji sledi, o politici u animaciji, pisan je povodom knjige, i nije objavljen u knjizi

Politika se na razne načine uvlačila u crtani film ili se služila njime. Tokom Drugog svetskog rata, animacija, kao efikasan i direktan komunikativni medij, stavljena je u službu propagande. Po rečima režisera Frenka Kapre, ratni propagandni filmovi izrađivani su kao ratno oružje. Pošto su najpopularniji i najkomercijalniji crtani filmovi bili dečji filmovi, isti junaci (Paja, Tri praseta, Pluton, Sedam patuljaka…), nacrtani i animirani na isti način, iskorišćeni su ovog puta kao nosioci nametljivih moralnih i rodoljubivih vrlina za odrasle. Zanimljivo je da najpopularniji Diznijev junak Miki Maus nije nikad korišćen kao glavni junak ratnih filmova, već je u većini glavni akter bio Paja Patak. Očigledno da je prznica i namćor Paja bio realniji, i kao karakter bliži običnom čoveku tog vremena. Miki, kao ideal dobrog, mogao je da bude ili žrtva ili apsolutni pobednik, pa se očigledno nije pokazao kao dovoljno ubedljivo sredstvo identifikacije kod gledalaca.

3c8c18fe49d0ac4ce1c28c910244039f8ad14eaf-proizvod_glavna_slika
…

Posle rata, animatori su koristili ovaj medij za iskazivanje svog političkog mišljenja, neretko u protestnom i oštrom satiričnom tonu. U najnovije vreme, internet, zbog svoje interaktivnosti i brze dvosmerne komunikacije, nije više tako efikasan za jednosmerno nametanje propagandnih sadržaja kao što je bio slučaj sa štampom, filmom i televizijom.

U blizini Irske, 7. maja 1915. nemačka podmornica je bez upozorenja torpedovala i potopila britanski putnički brod Lusitaniju, na putu iz Njujorka za Liverpul. Brod je potonuo za svega 18 minuta, sa 1198 ljudi, među kojima su bila i 124 Amerikanca. Ovaj događaj je bio jedan od ključnih faktora ulaska Sjedinjenih Američkih Država u Prvi svetski rat. Ogorčen, Vinzor Makej je odlučio da prikaže ovu tragediju što je moguće detaljnije. Za Potapanje Lusitanije (The Sinking of the Lusitania) napravio je oko 25.000 crteža na celuloidnim folijama i to je trajalo skoro dve godine. Film je prikazan 20. jula 1918. i izazvao je snažne emotivne reakcije gledalaca, kojima nije bilo rečeno da je Lusitanija bila dobro naoružan brod. Ovo je jedan od najneobičnijih crtanih filmova ikada napravljenih i više liči na dokumentarni nego na animirani film.

Odmah na početku Drugog svetskog rata, posle Čaplinovog Velikog diktatora iz 1940, Diznijev studio se uključuje u opštu kampanju protiv Hitlera i zemalja Osovine. Tokom ratnih godina nastaju desetine propagandnih i edukativnih animiranih filmova. Prvi u seriji bili su “reciklirani” stari filmovi: od docrtanih delova iz Snežane nastao je Sedam mudrih patuljaka (Seven Wise Dwarfs), a od Tri mala praseta iz 1933. nastalo je Štedljivo prase (Thrifty Pig). Docrtane izmene takođe su štedljive: cigle kojima treće prase zida kuću zamenjene su “neuništivim” sertifikatima građanskog zajma državi, a zlom vuku su docrtani hitlerovski brčići a na kapi i oko ruke svastika.

Iako je Lenjin proglasio film najboljim medijem za informisanje masa o slavnoj kolektivnoj budućnosti, animirani film u Rusiji posle Oktobarske revolucije nije bio rađen pre 1924. Najbolji animatori, kao Starevič i Aleksejev na primer, prebegli su u Francusku. Već početkom Drugog svetskog rata, patrijarh ruske animacije Ivan Ivanov Vano animira propagandni film Fašističke čizme neće gaziti našu domovinu, gde je Nemačka prikazana kao stilizovana zla i krvožedna svinja, a ruski konjanici u nadrealističkim proporcijama i glorifikovanog izgleda.

2Dmultiplan2
…

Neobuzdani Teks Ejveri 1942. režira Blic vuka (Blitz Wolf) u kome Hitler dobija parodično obličje animiranog vuka-gubitnika. Ejveri će ovog vuka nastaviti da koristi kao glavnog junaka mnogih svojih kasnijih filmova. Ovi filmovi su nastupali na frontu zajedno sa živim pevačkim i glumačkim zvezdama da bi podigli moral vojnika.

Tokom 1943, Diznijev studio pravi veoma zabavan film Firerovo lice (The Führer’s Face), a ulogu poverava već popularnom Paji Patku. Paja igra bespomoćnog i iskorišćavanog prosečnog Nemca uhvaćenog u ratnu mašinu. Pored Hitlera, tu su i karikature Musolinija i Hirohita. Ovaj film je ipak izuzetno retko prikazivan posle rata, jer je studio smatrao da bi, iako u kontekstu parodije, lik Paje sa kukastim krstom naškodio njegovom imidžu. Izvučen van konteksta sigurno i bi.

Komični lik Hitlera pojavljuje se i u propagandno-edukativnom filmu Zaustavite taj tenk (Stop That Tank) iz 1943. U njemu Hitler vozeći tenk ne uspeva da se odbrani od napada specijalne protivtenkovske puške koju s lakoćom koriste hrabri branioci. Kao i kod Ejverija, Hitler neminovno dospeva u pakao, a nastavak filma predstavlja tehničko upoznavanje sa ovom puškom i uputstva za obuku.

Duh ‘43. (The Spirit of ‘43) postavlja Paju u moralnu dilemu: da li da novac potroši na zadovoljstvo na šta ga nagovara njegovo drugo ja Dendi Paja, ili da izvrši svoju patriotsku dužnost i uloži novac u rat, za šta se zalaže njegovo treće ja, štedljivi Paja Škotlanđanin. Film se srećno razrešava, jer Paja, naravno, ulaže u bombe.

Posleratni crtani film Grigorija Lomidzea Tebi Moskvo iz 1947, opisuje istoriju Moskve i napade osvajača tokom istorije. Zanimljiv deo koji se odnosi na revoluciju iz 1905. prikazuje veoma
dobro animiranog carskog dvoglavog orla kome gromovi (rata) skidaju krunu i iz kandži izbijaju odličja imperije da bi na kraju pao i razbio se na pločniku.

TeretOK2
…

Film Susedi (Neighbours) Normana Maklarena iz 1952, rađen je tehnikom piksilacije (animacije ljudi), a zvuk je crtan direktno na traku. Ovaj film, koji je te godine osvojio Oskara, može se nazvati jednim od najuticajnijih animiranih filmova svih vremena. Priča o susedima koji uništavaju jedan drugog zbog cveta, tumačila se kao metafora globalnih političkih odnosa u svetu i pretnje nuklearnim uništenjem čovečanstva koja je stalno lebdela tokom perioda hladnog rata.

Nekoliko godina nakon što su Rusi 1968. okupirali Čehoslovačku, Nedeljko Dragić režira kratki film Put k susjedu koji sažeto i duhovito komentariše ovu tešku situaciju. Čovek se tušira i sprema za večernji izlazak. Umesto u kola, seda u – tenk.

Čuveni češki režiser i animator Jan Švankmajer, od 1964. godine bavi se raznim prostornim tehnikama animacije, kao što su animacija predmeta, lutaka i ljudi, a često kombinuje animaciju sa igranim i dokumentarnim snimcima. Godine 1972. režira film Leonardov dnevnik, svoj osmi film u toku ruske okupacije. U njemu su animirani Leonardovi crteži, od kojih neki za veoma okrutne ratne mašine, koji su kombinovani sa dokumentarnim snimcima protesta protiv režima. Da li je ovaj film (ili samo ovaj) bio razlog, ali vlasti su mu zabranile da se bavi filmom sedam sledećih godina, tako da do 1979. godine zjapi praznina u njegovoj biografiji. Jan Švankmajer nije ostao dužan ruskim vlastima. Godine 1990. režira Smrt staljinizma u Bohemiji, što je staro ime za Češku. Film ostavlja otvoreno pitanje ko je naslednik ruske politike u Češkoj.

Karikature Zuke Džumhura, koje su redovno komentarisale svetske političke događaje na naslovnim stranama “Politike”, bile su inspiracija za Veru Vlajić da ih oživi filom U aleji velikana i velikih događaja iz 1977. i tako prikaže hroniku svetskih previranja posle Drugog svetskog rata.

Film Britanija (Britania) Džoane Kvin, sjajnog crtača i animatora, predstavlja oštro ismevanje Velike Britanije, njenih imperijalističkih težnji, krutih i konzervativnih stavova. Velika Britanija je osorni i zli buldog koji se, padom Imperije, pretvara u pudlicu.

Duvanje2
…

Devedesete donose serijale beskompromisnih crtanih filmova za odrasle predvođene namerno nesimpatičnim Bivisom i Bathedom (Beavis and Butt–Head) Majka Džadža na koje su se nastavili satirični Simpsoni Meta Greninga i South Park Treja Parkera i Meta Stouna. Neočekivana komercijalnost ovih serijala i junaka definitivno uvodi animaciju za odrasle među široku gledalačku publiku. Odsustvo i najmanjih obzira prema politici, religiji, seksu i ostalim tabu temama za komercijalne filmove (za koje je Dizni još tridesetih postavio moralne standarde), definiše sasvim novu generaciju gledalaca koja kritički gleda na stvarnost i kojom je mnogo teže manipulisati.

U insertu iz epizode The snuke, neprevodivog naslova koji se igra rečima “nuke” (nuklearka) i žargonskim izrazom za ženski polni organ, otkriva se da su teroristi postavili nuklearnu tempiranu bombu na najneočekivanije mesto – baš unutar žene predsednika Džordža Buša. Urnebesan i neverovatno bezobrazno koncipiran scenario (koji je istovremeno i parodija na špijunsku TV seriju Alias), izveden je krajnje šematizovanim crtežom i poražavajuće redukovanom animacijom, koja podseća na dečje radove. Ovakav kontrast, kakav je poznat iz romana Agate Kristi koja je koristila i dečije pesmice kao strukturalnu podlogu za misteriozna ubistva, još više je pojačao efekat brutalnih i bizarnih događanja u ovoj seriji.

Tagovi:

Sajam knjiga
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Narodni pokret Srbije

29.mart 2026. I.M.

Aleksić za „Vreme”: Policija upala u NPS, došli da nam pokupe sve telefone i laptopove

Predsednik Narodnog pokreta Srbije Miroslav Aleksić izjavio je da je policija ušla u prostorije ove stranke u Beogradu i počela da oduzima tehničku opremu, uz obrazloženje da postoje prijave o uznemiravanju birača SNS-a

Lokalni izbori 2026.

29.mart 2026. K. S.

Vučić saopštio da je SNS lista pobedila u svih 10 opština

U 10 lokalnih samouprava održani su lokalni izbori. Tuče, napadi na novinare i aktiviste, izbušene gume u Bajinoj Bašti... Sve o lokalnim izborima mogli ste da pratite u blogu „Vremena"

Lokalni izbori

29.mart 2026. K. S.

Teodora Subotić za „Vreme”: SNS-ovci u Aranđelovcu me jurili 30 metara

Volonterka na izborima u Aranđelovcu svedoči o napadu SNS ekipe za koje se sumnja da su krali glasove

Lokalni izbori

Lokalni izbori 2026.

29.mart 2026. A.I. / Ekipa izveštača „Vremena"

Presek lokalnog „praznika demokratije“: Tuče, crnokapuljaši, režimski bajkeri, Crvene beretke

Studenti i opozicija od ranog jutra prijavljuju napade na svoje aktiviste. Režimska presija na izborni dan pretvorila se u otvorenu represiju. „Kao da je ratno stanje“, beleže posmatrači

Izbušena guma automobila

Lokalni izbori 2026.

29.mart 2026. K. S.

Bajina Bašta: Izbušene gume na automobilima posmatračkih misija

U Bajinoj Bašti i još devet mesta održavaju se lokalni izbori, a posmatračima u ovom mestu u noći pre glasanja izbušene su gume

Komentar

Analiza

Izbori 2026: Ponovo upaljen plamen borbe

Građanke i građani koji su danas do krvi branili izborne rezultate podigli su moral svima koji su poslednjih meseci klonuli duhom. Studentski pokret, posle godinu i po dana protesta, hapšenja, batina, pešačenja, biciklanja, sada ubira prve plodove tog rada

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Lokalni izbori, ljudi ispred štaba, Kula

Komentar

Krvavi izbori: Režimske falange i organi nereda

Ovo je test za izbore koji dolaze. Teško da će danas, u ovakvim uslovima, SNS izgubiti. Jedna opština bila bi veliki uspeh. Ali pad glasova je siguran

Jelena Jorgačević

Komentar

Filozofski fakultet: Devojka i smrt – politička nekrofilija

Devojka je stradala. Institucije i režim nisu rešili da rade svoj posao, nego su njenu smrt iskoristili za jedan od najjačih udara na psihu građana, za obračun sa Filozofskim fakultetom i Univerzitetom u Beogradu. Ali i za napad na sve pobunjene građane

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Vidi sve
Vreme 1838
Poslednje izdanje

Propagandne strategije režima

Ima li pobunjeno društvo razlog za defetizam Pretplati se
Beograd, Priština, Brisel

Svaki poraz nazvaćemo pobedom

Hoće li Crna Gora ispuniti uslove za ulazak u EU 2028. godine

Ko pritiska gas, a ko kočnicu

Južnoafrička Republika

Trougao bez nade

Intervju: Dejan Drobac, “Virvel”

Autentičnost se ne pronalazi na internetu

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure