img
Loader
Beograd, 18°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Vest

Gradsko veće Mariupolja: Iz muzeja je ukradeno 2000 umetničkih dela

02. maj 2022, 13:31 S.Ć.
Foto: AP
Zauvek nestalo: iz muzeja u Mariupolju
Copied

Prema najnovijim podacima Uneska, 102 lokacije kulture u Ukrajini su razorene. Gradsko veće Mariupolja najavljuje da će za istragu o nestalim artefaktima tražiti pomoć Interpola. Uništeni su radovi Marije Primjačenko, koju je Pikaso nazivao umetničkim čudom

Prema Gradskom veću Mariupolja, ruski vojnici su ukrali više od 2000 jedinstvenih dela iz muzeja tog grada i odneli ih u Donjeck, na teritoriju koju kontrolišu. O tome su prikupili obimnu dokumentaciju, i najavljuju da će se zbog pomoći u istrazi obratiti za pomoć Interpolu.

Od najvrednijih dela sa spiska ukradenih dela navode nekoliko slika Arkhipa Kuindžija iz 19. veka, kao i slavnog likovnog umetnika Ivana Ajvazovskog koji je u to doba bio najprofitabilniji slikar Ukrajine. Tvrde da im je odnet i primerak Jevanđelja, i svitak Tore.

Član Gradskog veća Petro Andrijuščenko ističe da im je Rusija zaplenila tri originalna platna Arkhipa Kuindžija, slikara rođenog 1841. godine baš u Marijupolju, koji se proslavio slikanjem ruskih pejzaža. Rekao je da su njegova dela čuvana u tri lokalna muzeja, od kojih je jedan Kuindži muzej umetnosti, žestoko oštećen tokom ruskog bombardovanja još 21. marta.

Britanski dnevnik „Gardijan“, koji je preneo pomenute podatke Gradskog veća Mariupolja, podseća da je uništen i gradski Muzej u Ivankivu u kome su se, između ostalog, nalazili radovi proslavljene Marije Primjačenko (1909-1997), najpoznatije slikarke naive iz te zemlje koju je Pablo Pikaso nazivao „umetničkim čudom“. Uništeno je 25 njenih radova.

Američki „Tajms“ smatra da je nekoliko njih ipak spašeno zahvaljujući jednom stanovniku Ivankiva koji je utrčao u zapaljenu zgradu i uspeo da iz nje iznese desetak velikih radova, ne zna se kojih.

Foto: AP
Muzej u Arkipu

Prema preliminarnim podacima Uneska a koji se redovno objavljuju, do 14. aprila u sukobima u Ukrajini zabeleženo je razaranje na 102 lokacije.

Reč je o 47 religijskih lokaliteta, 28 istorijskih zdanja, 12 spomenika, devet muzeja, tri pozorišta i tri biblioteke. Ovi brojevi povećavaju se iz dana u dan.

Do sada nije stradao ni jedan od sedam lokaliteta Ukrajine koji su uvršteni na Listi svetske baštine iako se nalaze u Kijevu, Lavovu i Odesi. To su: Drvene crkve poljskih i ukrajinskih Karpata, Drevni grad Taurski Hersones i njegova hora, Kijevsko špiljska lavra i Katedrala Svete Sofije u Kijevu, Stari grad Lavrov, Rezidencija bukovinsko-dalmatinskih mitropolita, Struveov luk, i Bukove prašume u Karpatima.

Najugroženiji su Stari grad Lavov i Katedrala Svete Sofije u Kijevu, i istorijski centar grada Černigov koji je na privremenoj Uneskovoj listi  svetske baštine, pa Ukrajina nastoji da ova organizacija razmotri njegovo uključivanje na listu više zaštite. U Lavovu se nalazi 60 muzeja i 10 pozorišta i brojni verski objekti. Muzej likovne umetnosti u Odesi čuva oko 10.000 umetničkih dela iz 16. veka pa nadalje, uključujući i rane radove čuvenog umetnika Vasilija Kandinskog.

Olesija Ostrovska Liuta, direktorka Mistecki Arsenal u Kijevu, jednog od najvećih evropskih muzeja umetnosti, kaže da su muzeji pod bombama isto koliko i bolnice, škole i stambena naselja. U tom muzeju se čuvaju ukrajinska avangardna i savremena dela. Kaže da ostaje u Kijevu sve dok bude mogla da čuva ustanovu, pa upozorava: „Koji god muzej da počne da gori, neminovno je da će izgoreti i mnoga lepa umetnička dela, nasleđe i istorijski artefakti.“

S.Ć. /Euronews/ Guardian

 

 

 

Tagovi:

muzeji Ukrajina UNESKO
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Diplomatija

10.maj 2025. T. S.

Đurić: Neće biti sankcija EU zbog Vučićeve posete Moskvi

Iako su evropski zvaničnici danima upozoravali da bi Srbija mogla da oseti posledice Vučićevog odlaska u Moskvu 9. maja, ministar spoljnh poslova Marko Đurić kaže da „neće biti prekida EU integracija niti sankcija“

„Marš na Drinu"

09.maj 2025. Marijana Maksimović

Protest u Loznici: Protiv litijuma i zaborava

Posle Novog Sada, Kragujevca, Niša, Beograda i Novog Pazara, studenati okupljenih oko inicijative „Studenti u blokadi“ organizovali su protest u Loznici pod nazivom „Marš na Drinu“

Beograd i Moskva

09.maj 2025. K. S.

Vučić i Putin u Kremlju: O gasu, razmeni lekara, vojnoj saradnji

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić sastao se u Kremlju sa predsednikom Ruske Federacije Vladimirom Putinom

Izgradnja puteva

09.maj 2025. K. S.

Ko je kriv za zatrpane gume na trasi autoputa?

Bager koji zatrpava gume na trasi novog autoputa, izazvao je brojne reakcije. Izvođač radova kaže da je u pitanju neodgovornost pojedinca

Politički zatvorenici

09.maj 2025. K. S.

Marija Vasić će početi štrajk glađu ako pritvor ne bude ukinut

Profesorka Marija Vasić, uhapšena aktivistkinja novosadskog Pokreta slobodnih građana, najavila je da će započeti štrajk glađu ako ona i još petoro uhapšenih ne budu pušteni iz pritvora

Komentar
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić

Komentar

Izbora biti neće

Klecavo vrhovno biće uzda se u lokalne izbore u Kosjeriću i Zaječaru. Ne sme se zaboraviti da on 13 godina teškim otrovima zasipa naročito u provinciji, te da je detoksikacija dug i mučan proces

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Mrači i muti, čaršijski rode

Ukoliko različiti oponenti Vučićevog režima nisu u stanju pomoći studentskoj omladini, mogli bi makar da ne odmažu. Suviše dugo su radili na isti način i sa istim poraznim rezultatima da bi mogli očekivati da ih itko išta pita

Filip Švarm

Komentar

Zašto sad želimo izbore

Nema više studenti napred, a mi za njima. Sad smo svi u istom sosu: isterali smo zver na čistinu. Znamo kako dalje ide

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Vidi sve
Vreme 1792
Poslednje izdanje

Studentski zahtev za raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora

Istorijska šansa Srbije Pretplati se
Paralelni univerzum Aleksandra Vučića

Padobranac na Floridi i ostala brukanja

Intervju: Veran Matić

Nepravda je ugrađena u sistem

Lični stav

Univerziteti i vlast – poslednja runda

Kultura sećanja

Dan pobede u Berlinu, 8/9. maj 1945.

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.
Vreme 1782 26.02 2025.
Vreme 1781 19.02 2025.
Vreme 1780 13.02 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure