img
Loader
Beograd, 13°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Vest

Gradsko veće Mariupolja: Iz muzeja je ukradeno 2000 umetničkih dela

02. maj 2022, 13:31 S.Ć.
Foto: AP
Zauvek nestalo: iz muzeja u Mariupolju
Copied

Prema najnovijim podacima Uneska, 102 lokacije kulture u Ukrajini su razorene. Gradsko veće Mariupolja najavljuje da će za istragu o nestalim artefaktima tražiti pomoć Interpola. Uništeni su radovi Marije Primjačenko, koju je Pikaso nazivao umetničkim čudom

Prema Gradskom veću Mariupolja, ruski vojnici su ukrali više od 2000 jedinstvenih dela iz muzeja tog grada i odneli ih u Donjeck, na teritoriju koju kontrolišu. O tome su prikupili obimnu dokumentaciju, i najavljuju da će se zbog pomoći u istrazi obratiti za pomoć Interpolu.

Od najvrednijih dela sa spiska ukradenih dela navode nekoliko slika Arkhipa Kuindžija iz 19. veka, kao i slavnog likovnog umetnika Ivana Ajvazovskog koji je u to doba bio najprofitabilniji slikar Ukrajine. Tvrde da im je odnet i primerak Jevanđelja, i svitak Tore.

Član Gradskog veća Petro Andrijuščenko ističe da im je Rusija zaplenila tri originalna platna Arkhipa Kuindžija, slikara rođenog 1841. godine baš u Marijupolju, koji se proslavio slikanjem ruskih pejzaža. Rekao je da su njegova dela čuvana u tri lokalna muzeja, od kojih je jedan Kuindži muzej umetnosti, žestoko oštećen tokom ruskog bombardovanja još 21. marta.

Britanski dnevnik „Gardijan“, koji je preneo pomenute podatke Gradskog veća Mariupolja, podseća da je uništen i gradski Muzej u Ivankivu u kome su se, između ostalog, nalazili radovi proslavljene Marije Primjačenko (1909-1997), najpoznatije slikarke naive iz te zemlje koju je Pablo Pikaso nazivao „umetničkim čudom“. Uništeno je 25 njenih radova.

Američki „Tajms“ smatra da je nekoliko njih ipak spašeno zahvaljujući jednom stanovniku Ivankiva koji je utrčao u zapaljenu zgradu i uspeo da iz nje iznese desetak velikih radova, ne zna se kojih.

Foto: AP
Muzej u Arkipu

Prema preliminarnim podacima Uneska a koji se redovno objavljuju, do 14. aprila u sukobima u Ukrajini zabeleženo je razaranje na 102 lokacije.

Reč je o 47 religijskih lokaliteta, 28 istorijskih zdanja, 12 spomenika, devet muzeja, tri pozorišta i tri biblioteke. Ovi brojevi povećavaju se iz dana u dan.

Do sada nije stradao ni jedan od sedam lokaliteta Ukrajine koji su uvršteni na Listi svetske baštine iako se nalaze u Kijevu, Lavovu i Odesi. To su: Drvene crkve poljskih i ukrajinskih Karpata, Drevni grad Taurski Hersones i njegova hora, Kijevsko špiljska lavra i Katedrala Svete Sofije u Kijevu, Stari grad Lavrov, Rezidencija bukovinsko-dalmatinskih mitropolita, Struveov luk, i Bukove prašume u Karpatima.

Najugroženiji su Stari grad Lavov i Katedrala Svete Sofije u Kijevu, i istorijski centar grada Černigov koji je na privremenoj Uneskovoj listi  svetske baštine, pa Ukrajina nastoji da ova organizacija razmotri njegovo uključivanje na listu više zaštite. U Lavovu se nalazi 60 muzeja i 10 pozorišta i brojni verski objekti. Muzej likovne umetnosti u Odesi čuva oko 10.000 umetničkih dela iz 16. veka pa nadalje, uključujući i rane radove čuvenog umetnika Vasilija Kandinskog.

Olesija Ostrovska Liuta, direktorka Mistecki Arsenal u Kijevu, jednog od najvećih evropskih muzeja umetnosti, kaže da su muzeji pod bombama isto koliko i bolnice, škole i stambena naselja. U tom muzeju se čuvaju ukrajinska avangardna i savremena dela. Kaže da ostaje u Kijevu sve dok bude mogla da čuva ustanovu, pa upozorava: „Koji god muzej da počne da gori, neminovno je da će izgoreti i mnoga lepa umetnička dela, nasleđe i istorijski artefakti.“

S.Ć. /Euronews/ Guardian

 

 

 

Tagovi:

UNESKO muzeji Ukrajina
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Referendum o Dodiku 25. oktobra

BiH

22.mart 2026. M. L. J.

Dodik se vratio na stara podešavanja: Opet huška na raspad BiH

Milorad Dodik ponovio je da ne veruje u Bosnu i Hercegovinu, jer je ona, kako je naveo, nemoguća država i dodao da je njegov jedini motiv Republika Srpska

Evropski parlament, zastava EU, stepenice

Evropska unija

22.mart 2026. M. L. J.

EU želi Srbiju samo zbog litijuma – ovako misli 40 odsto građana Srbije

Od onih koji bi izašli na referendum njih 41,6 bi glasala za članstvo Srbije u Evropskoj uniji, navodi se u istraživanju javnog mnjenja Centra za evropske politike.

Miting SNS-a u „Areni

21.mart 2026. A. I.

Gradonačelnik Srbije Aleksandar Vučić ili kako je Krle „Arenu“ pretvorio u Marakanu

Vrhunac izborne kampanje naprednjačkog režima za deset lokalnih samouprava odigrao se u beogradskoj „Areni“. Opsena Aleksandra Vučića je u prenosu uživo režimskih televizija podignuta na još malo viši nivo. Cirkus je bio kompletan

Ljudi izlaze i mnogobrojnih parkiranih autobusa

Analiza

21.mart 2026. Nemanja Rujević

Vučićevi „blokaderi“: Nas i autobusa trista miliona

Pred lokalne izbore u deset mesta, ljudi se opet korbačima i autobusima ganjaju na miting SNS-a u beogradskoj Areni. Poenta je da se pokaže da za Aleksandra Vučića nema malih utakmica

Studenti u blokadi

20.mart 2026. N. M.

Policija uhapsila četvoro studenata i zaplenila dva miliona dinara donacija

Studenti u blokadi saopštili su da je četvoro njihovih kolega privedeno dok su nosili novac koji su građani donirali za nastavak studentske borbe

Komentar
Veran Matić na naočarima u plavoj košulji

Pregled nedelje

Da vam se digne svaka dlaka u kosi

Prisluškuju li vas? Bez brige – prisluškuju. Prikupljaju li vaše lične podatke? Nego šta. Prate? Sasvim  moguće. Prete li vam? Kako je kada to osetite na sopstvenoj koži, pitajte Verana Matića

Filip Švarm
Beograd, 15. mart

Komentar

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Nemanja Rujević
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u sali punoj starijih ljudi slikanim s leđa. Na bini dominira natpis

Pregled nedelje

Sprema li vlast lapot za penzionere

Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1837
Poslednje izdanje

Lokalni izbori 2026.

Gde su najveće šanse za promenu vlasti Pretplati se
Režimska politika sopstvene nekažnjivosti

Smrt individualne odgovornosti

Srpska pravoslavna crkva i zakon

Vladike su kraljevi na svojoj teritoriji

Intervju: Darko Tomović, predsednik Singlusa

Narodno pozorište ne sme pasti

Kako građani Amerike vide sukob sa Iranom

Rat bez saveznika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure