img
Loader
Beograd, 11°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Vest

Gradsko veće Mariupolja: Iz muzeja je ukradeno 2000 umetničkih dela

02. maj 2022, 13:31 S.Ć.
Foto: AP
Zauvek nestalo: iz muzeja u Mariupolju
Copied

Prema najnovijim podacima Uneska, 102 lokacije kulture u Ukrajini su razorene. Gradsko veće Mariupolja najavljuje da će za istragu o nestalim artefaktima tražiti pomoć Interpola. Uništeni su radovi Marije Primjačenko, koju je Pikaso nazivao umetničkim čudom

Prema Gradskom veću Mariupolja, ruski vojnici su ukrali više od 2000 jedinstvenih dela iz muzeja tog grada i odneli ih u Donjeck, na teritoriju koju kontrolišu. O tome su prikupili obimnu dokumentaciju, i najavljuju da će se zbog pomoći u istrazi obratiti za pomoć Interpolu.

Od najvrednijih dela sa spiska ukradenih dela navode nekoliko slika Arkhipa Kuindžija iz 19. veka, kao i slavnog likovnog umetnika Ivana Ajvazovskog koji je u to doba bio najprofitabilniji slikar Ukrajine. Tvrde da im je odnet i primerak Jevanđelja, i svitak Tore.

Član Gradskog veća Petro Andrijuščenko ističe da im je Rusija zaplenila tri originalna platna Arkhipa Kuindžija, slikara rođenog 1841. godine baš u Marijupolju, koji se proslavio slikanjem ruskih pejzaža. Rekao je da su njegova dela čuvana u tri lokalna muzeja, od kojih je jedan Kuindži muzej umetnosti, žestoko oštećen tokom ruskog bombardovanja još 21. marta.

Britanski dnevnik „Gardijan“, koji je preneo pomenute podatke Gradskog veća Mariupolja, podseća da je uništen i gradski Muzej u Ivankivu u kome su se, između ostalog, nalazili radovi proslavljene Marije Primjačenko (1909-1997), najpoznatije slikarke naive iz te zemlje koju je Pablo Pikaso nazivao „umetničkim čudom“. Uništeno je 25 njenih radova.

Američki „Tajms“ smatra da je nekoliko njih ipak spašeno zahvaljujući jednom stanovniku Ivankiva koji je utrčao u zapaljenu zgradu i uspeo da iz nje iznese desetak velikih radova, ne zna se kojih.

Foto: AP
Muzej u Arkipu

Prema preliminarnim podacima Uneska a koji se redovno objavljuju, do 14. aprila u sukobima u Ukrajini zabeleženo je razaranje na 102 lokacije.

Reč je o 47 religijskih lokaliteta, 28 istorijskih zdanja, 12 spomenika, devet muzeja, tri pozorišta i tri biblioteke. Ovi brojevi povećavaju se iz dana u dan.

Do sada nije stradao ni jedan od sedam lokaliteta Ukrajine koji su uvršteni na Listi svetske baštine iako se nalaze u Kijevu, Lavovu i Odesi. To su: Drvene crkve poljskih i ukrajinskih Karpata, Drevni grad Taurski Hersones i njegova hora, Kijevsko špiljska lavra i Katedrala Svete Sofije u Kijevu, Stari grad Lavrov, Rezidencija bukovinsko-dalmatinskih mitropolita, Struveov luk, i Bukove prašume u Karpatima.

Najugroženiji su Stari grad Lavov i Katedrala Svete Sofije u Kijevu, i istorijski centar grada Černigov koji je na privremenoj Uneskovoj listi  svetske baštine, pa Ukrajina nastoji da ova organizacija razmotri njegovo uključivanje na listu više zaštite. U Lavovu se nalazi 60 muzeja i 10 pozorišta i brojni verski objekti. Muzej likovne umetnosti u Odesi čuva oko 10.000 umetničkih dela iz 16. veka pa nadalje, uključujući i rane radove čuvenog umetnika Vasilija Kandinskog.

Olesija Ostrovska Liuta, direktorka Mistecki Arsenal u Kijevu, jednog od najvećih evropskih muzeja umetnosti, kaže da su muzeji pod bombama isto koliko i bolnice, škole i stambena naselja. U tom muzeju se čuvaju ukrajinska avangardna i savremena dela. Kaže da ostaje u Kijevu sve dok bude mogla da čuva ustanovu, pa upozorava: „Koji god muzej da počne da gori, neminovno je da će izgoreti i mnoga lepa umetnička dela, nasleđe i istorijski artefakti.“

S.Ć. /Euronews/ Guardian

 

 

 

Tagovi:

muzeji Ukrajina UNESKO
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Nepoznati počinilac je prišao ekipi N1, zatražio od njih da ne snimaju „Ćacilend”, a potom im razbio kameru.

Napad na N1

20.novembar 2025. V. K.

Ekipa televizije N1 napadnuta u blizini Ćacilenda

Nepoznati počinilac je prišao ekipi N1, zatražio od njih da ne snimaju Ćacilend, a potom im razbio kameru. Sumnja se da je napadač jedan od ljudi iz KRIK-ove baze podataka

KiM

20.novembar 2025. N. M.

Raspuštena Skupština: Na Kosovu se spremaju novi izbori

Predsednica Kosova Vjosa Osmani u četvrtak je potpisala odluku o raspuštanju Skupštine, nakon što kandidat za premijera Gljauk Konjufca ni u drugom pokušaju nije uspeo da formira vladu

Studentski protesti

20.novembar 2025. I.M.

Studenti pred Tužilaštvom: Nećemo odustati od odbrane Generalštaba

Okupljeni studenti poručili su da su svedočenja o zloupotrebama u vezi sa Generalštabom postala nesporna i da se odgovorni vraćaju na funkcije. Predali su pismo tužiocu tražeći istragu do kraja

Leks specijalis

20.novembar 2025. I.M.

Studenti najavili protest pred Tužilaštvom: Zaustavite rušenje Generalštaba

Zbog odluke Skupštine da omogući rušenje zgrade Generalštaba, studenti Beogradskog univerziteta organizuju protest ispred Tužilaštva za organizovani kriminal, zahtevajući potpunu i transparentnu istragu

Vremenske nepogode

20.novembar 2025. I.M.

Poplave na jugu Srbije: Evakuisano devet osoba, među njima petoro dece

Devet osoba, uključujući petoro dece, evakuisano je u četvrtak, 19. novembra, iz poplavljenih domaćinstava na području Vranja, nakon što su obilne padavine podigle nivo Južne Morave i dovele do poplava na jugu Srbije

Komentar

Pregled nedelje

Otac, sin i neljudski režim

Ukoliko imate trunku ličnog integriteta, lako ćete ugledati samog sebe na kiši u štrajku glađu. Kao što danas za Milomira Jaćimovića nema pravde, zakona i ustavnih prava, sutra ih možda ni za vas neće biti

Filip Švarm

Komentar

Studije srpstva i drugi košmari

Nema ničega u ideji Fakulteta srpskih studija što državni univerziteti već ne pokrivaju. „Identitetske discipline“ nisu drugo do košmari proizašli iz falangističkih glava

Ivan Milenković

Komentar

Nije bitno ko je na studentskoj listi

Ko je od nas ikada pogledao svih 250 imena poslaničkih kandidata na listi za koju želi da glasa? Iako to nigde nije rečeno, jasno je da će studentska lista biti švedski sto. Ako je ikom bitno, moj glas imaju, sve i da mi se 249 imena ne dopadne

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Vidi sve
Vreme 1820
Poslednje izdanje

Dosije Ćacilend

Dijagnoza Vučićeve Srbije Pretplati se
Na mestu gde se lomi društvo

Šesnaest dana štrajka Dijane Hrke

Intervju: Dejan Bursać

Važnija je otvorenost studentskog pokreta od lidera koji mogu da pregovaraju

Energetika

Veliki naftni post

Portret savremenika: Ketrin Konoli

Biografija upornosti i doslednosti

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure