Prema najnovijim podacima Uneska, 102 lokacije kulture u Ukrajini su razorene. Gradsko veće Mariupolja najavljuje da će za istragu o nestalim artefaktima tražiti pomoć Interpola. Uništeni su radovi Marije Primjačenko, koju je Pikaso nazivao umetničkim čudom
Prema Gradskom veću Mariupolja, ruski vojnici su ukrali više od 2000 jedinstvenih dela iz muzeja tog grada i odneli ih u Donjeck, na teritoriju koju kontrolišu. O tome su prikupili obimnu dokumentaciju, i najavljuju da će se zbog pomoći u istrazi obratiti za pomoć Interpolu.
Od najvrednijih dela sa spiska ukradenih dela navode nekoliko slika Arkhipa Kuindžija iz 19. veka, kao i slavnog likovnog umetnika Ivana Ajvazovskog koji je u to doba bio najprofitabilniji slikar Ukrajine. Tvrde da im je odnet i primerak Jevanđelja, i svitak Tore.
Član Gradskog veća Petro Andrijuščenko ističe da im je Rusija zaplenila tri originalna platna Arkhipa Kuindžija, slikara rođenog 1841. godine baš u Marijupolju, koji se proslavio slikanjem ruskih pejzaža. Rekao je da su njegova dela čuvana u tri lokalna muzeja, od kojih je jedan Kuindži muzej umetnosti, žestoko oštećen tokom ruskog bombardovanja još 21. marta.
Britanski dnevnik „Gardijan“, koji je preneo pomenute podatke Gradskog veća Mariupolja, podseća da je uništen i gradski Muzej u Ivankivu u kome su se, između ostalog, nalazili radovi proslavljene Marije Primjačenko (1909-1997), najpoznatije slikarke naive iz te zemlje koju je Pablo Pikaso nazivao „umetničkim čudom“. Uništeno je 25 njenih radova.
Američki „Tajms“ smatra da je nekoliko njih ipak spašeno zahvaljujući jednom stanovniku Ivankiva koji je utrčao u zapaljenu zgradu i uspeo da iz nje iznese desetak velikih radova, ne zna se kojih.
Foto: APMuzej u Arkipu
Prema preliminarnim podacima Uneska a koji se redovno objavljuju, do 14. aprila u sukobima u Ukrajini zabeleženo je razaranje na 102 lokacije.
Reč je o 47 religijskih lokaliteta, 28 istorijskih zdanja, 12 spomenika, devet muzeja, tri pozorišta i tri biblioteke. Ovi brojevi povećavaju se iz dana u dan.
Do sada nije stradao ni jedan od sedam lokaliteta Ukrajine koji su uvršteni na Listi svetske baštine iako se nalaze u Kijevu, Lavovu i Odesi. To su: Drvene crkve poljskih i ukrajinskih Karpata, Drevni grad Taurski Hersones i njegova hora, Kijevsko špiljska lavra i Katedrala Svete Sofije u Kijevu, Stari grad Lavrov, Rezidencija bukovinsko-dalmatinskih mitropolita, Struveov luk, i Bukove prašume u Karpatima.
Najugroženiji su Stari grad Lavov i Katedrala Svete Sofije u Kijevu, i istorijski centar grada Černigov koji je na privremenoj Uneskovoj listi svetske baštine, pa Ukrajina nastoji da ova organizacija razmotri njegovo uključivanje na listu više zaštite. U Lavovu se nalazi 60 muzeja i 10 pozorišta i brojni verski objekti. Muzej likovne umetnosti u Odesi čuva oko 10.000 umetničkih dela iz 16. veka pa nadalje, uključujući i rane radove čuvenog umetnika Vasilija Kandinskog.
Olesija Ostrovska Liuta, direktorka Mistecki Arsenal u Kijevu, jednog od najvećih evropskih muzeja umetnosti, kaže da su muzeji pod bombama isto koliko i bolnice, škole i stambena naselja. U tom muzeju se čuvaju ukrajinska avangardna i savremena dela. Kaže da ostaje u Kijevu sve dok bude mogla da čuva ustanovu, pa upozorava: „Koji god muzej da počne da gori, neminovno je da će izgoreti i mnoga lepa umetnička dela, nasleđe i istorijski artefakti.“
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Režim Aleksandra Vučića na svaki način pokušava da onemogući rad Tužilaštvu za organizovani kriminal, jer tragovi u slučaju pada nadstrešnice i Generalštava vode do vrha vlasti. Spremne su nove zakonske regulative da se stavi pod kontrolu
Šef poslaničke grupe „Aleksandar Vučić – Srbija ne sme da stane” Milenko Jovanov izjavio je da bi Pokret slobodnih građana (PSG) trebalo zabraniti kao terorističku organizaciju
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izvešće premijera Mađarske Vikotora Obana na burek kod Mićka, pa na vino - da razgovaraju o prodaji NIS-a. Da li je mađarski MOL uopšte dobar kupac ruskog udela u Naftnoj industriji?
Medicinski fakultet u Beogradu trebalo je da bira novog dekana, ali na Savetu nije postojao kvorum. Predstavnici vlasti i studentskog parlamenta napustili su sednicu pošto su im smetale TV kamere
Nakon tri meseca kućnog pritvora, sud je Radivoju Jovoviću odredio dodatne i strože mere, uključujući zabranu korišćenja telefona i interneta. Pokret slobodnih građana ocenjuje da se vlast „plaši njegovog glasa“.
Donald Tramp konačno je do pucanja zavrnuo ruku Aleksandru Vučiću, pa naprednjački režim pred rusofilskim biračkim telom pravi sebi alibi da izbaci Ruse iz NIS-a – ako ne može milom, onda silom
Zet Kušner sigurno razmišlja vredi li sa Vučićem, Jovanovim i drugim ćacijima saditi tikve. Prilikom otimačine Generalštaba ispali su smotana banda koja se u toku pljačke banke bez maski krevelji u kamere i ostavlja na pultu ličene karte
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!