

Lokalni izbori
Vučić: Ujedinimo se da nas više niko ne deli
Predsednik Vučić pozvao je na ujedinjenje „da nas više niko ne deli po generacijama ili drugim pitanjima“ u kampanji pred lokalne izbore u Bajinoj Bašti




Zbog većeg broja deklaracija koje je Evropska unija usvojila zbog konflikta u Ukrajini, stopa usklađenosti Srbije u 2022. godini je bila samo 48 odsto, navodi se u Analizi usklađenosti Srbije sa spoljnopolitičkim deklaracijama i merama EU za 2022. godinu koju je objavila nevladina organizacija ISAC Fond
Zbog održavanja pozicije neusklađivanja sa restriktivnim merama EU protiv Rusije, Srbija je praktično poništila napredak koji je bila ostvarila 2021. godine, kada je stopa usklađenosti bila 62 odsto, prenosi Juropijan vestern Balkans (EWB).
Srbija se nije usklađivala sa onim deklaracijama i merama koje su za temu imale Rusku Federaciju i Kinu, njihove državljane ili interese.
Jedan od glavnih razloga za ovakav stav je pitanje Kosova, a Srbija i dalje računa na podršku i Rusije i Kine u različitim međunarodnim forumima, navodi se u analizi ISAC Fonda.
Jedan od autora analize Igor Novaković istakao je za EWB da su političke deklaracije i restriktivne mere koje se odnose na Rusiju bile dominantna tema, a Srbija se nije usaglasila ni sa jednim od devet paketa sankcija EU.
Osim Rusije, najvažnija tema EU deklaracija sa kojima se Srbija uglavnom nije usklađivala bila je Belorusija, ali Srbija se uskladila sa prvom revizijom restriktivnih mera koje su objavljene deklaracijom 12. januara.
Istraživači ISAC Fonda smatraju sa Srbija pokušava da „igra na dva koloseka“ i šalje poruke i Briselu i Moskvi i Minsku da „odmerava svoje korake“. Pored odbijanja da se uskladi sa sankcijama Rusiji, Srbija se nije uskladila sa četiri obnove, odnosno dopune sankcije protiv Irana. Tokom 2022. godine Srbije se nije uskladila ni sa jedinom deklaracijom EU u ovom periodu čija je tema bila Kina.
Zbog ruske agresije na Ukrajinu usklađivanje Srbije sa spoljnom i bezbednosnom politiko Evropske unije je presudno dobilo na važnosti.
J.H./FoNet
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com


Predsednik Vučić pozvao je na ujedinjenje „da nas više niko ne deli po generacijama ili drugim pitanjima“ u kampanji pred lokalne izbore u Bajinoj Bašti


Optužbe Aleksandra Vučića da Hrvatska učestvuje u u studentskim protestima u Srbiji i takozvanoj „obojenoj revoluciji“ su oblik državnog terorizma, kaže bivši hrvatski obaveštajni oficir Ante Letica


Građani su pozvani da na godišnjicu zloupotrebe „zvučnog topa“ nad mirnim demonstrantima prave buku udaranjem u šerpe i lonce, trubljenjem automobilskim sirenama i drugim vidovima simboličnog izražavanja nezadovoljstva


Zloslutni huk protutnjao je kroz masu ljudi u centru Beograda na velikom studentskom protestu 15. marta 20205. u 19.11 sati. Iste večeri javno su iznesene sumnje da se radilo o zvučnom talasu ili zvučnom topu. Šta se do sada zna i šta se tačno dogodilo pre godinu dana


Preminuo je filozof i sociolog, jedan od najuticajnijih intelektualaca Nemačke Jirgen Habermas koji je NATO agresiju na Jugoslaviju 1999. godine ocenio kao rat na granici između prava i morala
Režimska propaganda i njene žrtve
Šta Vučić zna o masakru u kafeu Panda i ubistvu braće Bitići Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve