
Studentski marš na Novi Sad
BLOG: „Sramota nas od Novopazaraca da kukamo“
Dan drugi. Studenti su prenoćili u Inđiji, mnogi od njih pod vedrim nebom. Reporterka „Vremena“ Katarina Stevanović je sa njima. Do Novog Sada preostalo je još 26 kilometara
 
     Foto: AP Photo/Patrick Semansky
                                                 Foto: AP Photo/Patrick Semansky
                                                                                                                                Moskva traži da NATO odustane od „uterivanja“ balkanskih zemalja i Ukrajine u alijansu, da prestane da grupiše trupe na granicama Rusije, da smanji prisustvo u Crnom moru i vazdušnom prostoru baltičkih zemalja. Rusija kritikuje politiku NATO-a u državama Zapadnog Balkana, kao što je podrška osnivanju „Vojske Kosova“, i uverava da takve vojne pripreme NАTО-a „ne mogu ostati bez adekvatnog ruskog odgovora“
Rusko ministarstvo spoljnih poslova objavilo je 17. decembra 2021. svoj nacrt sporazuma sa Sjedinjenim Američkim Državama i NАTО-om o međusobnim bezbednosnim garancijama. Rusija i NАTО bi se prema tome obavezali da neće razmeštati rakete srednjeg i manjeg dometa u oblastima iz kojih projektili mogu da dobace do teritorija suprotstavljene strane.
U nacrtu koje je objavilo rusko ministarstvo stoji i da bi NАTО trebalo da se obaveže da isključi Ukrajinu i balkanske zemlje iz pridruživanja alijansi i da odustane od vojnih aktivnosti u Ukrajini, državama Istočne Еvrope, Zakavkazju i Centralnoj Аziji.
U predlgu Ministarstva inostranih poslova Ruske Federacije se konstatuje da su “odnosi NАTО-a i Rusije u dugotrajnoj krizi”, da su odluke samita NАTО-a u Briselu 2018. godine bile usmerene ka „vojno-političkom obuzdavanju“ Rusije” i da NАTО grupiše trupe u blizini ruskih granica u državama istočne Еvrope i baltičkim državama, da prebacuje tešku vojnu tehniku, da je značajno povećao broj i intenzitet vežbi, te da su Švedska, Finska i druge partnerske zemlje sve više uključene u vojne aktivnosti alijanse.
U dokumentu ruskog MIP-a se dalje naglašava da je doneta odluka o osnivanju novih zajedničkih komandi koalicionih snaga u Norfolku (SАD) radi obezbeđivanja bezbednosti transportnih koridora u severnoatlantskim i arktičkim regionima.
Konstatuje se povećano trajanje boravka u Crnom moru brodova pomorskih snaga necrnomorskih država alijanse, pre svega Sjedinjenih Država, i da vazdušne snage NАTО-a nastavljaju da patroliraju baltičkim vazdušnim prostorom u pojačanom sastavu, te da je kompleks protivraketne odbrane raspoređen u Rumuniji, a da je planirano da sličan kompleks bude pušten u rad u Poljskoj.
U dokumentu ruskog MIP-a se kaže da takve vojne pripreme NАTО-a ne mogu ostati bez ruskog adekvatnog odgovora.
Naglašave se i “kontinuirano uključivanje balkanskih zemalja u NАTО“ sa ciljem da se po svaku cenu „uteraju“ u blok i „zanemarivanje pravnih normi i mišljenja značajnog dela stanovništva pri zatvaranju pitanja državnog imena Severna Makedonija, te forsiranje članstva Bosne i Hercegovine u NАTО, stvaranje ‘vojske Кosova’ uz podržavanje ‘Кosovskih snaga’, što sve samo pogoršava postojeće protivrečnosti i ozbiljno destabilizuju situaciju u regionu.“
Rusije predlaže da se sopstvena bezbednost ne jača na račun bezbednosti druge strane i uzdržvanje od „svake upotrebe sile ili pretnje silom“. Sve države koje su od 27. maja 1997. godine bile članice Severnoatlantskog pakta bi se prema tom sporazumu obavezale da ne raspoređuju svoje oružane snage i naoružanje na teritoriji ostalih evropskih država. To bi isključivalo i “raspoređivanje kopnenih raketa srednjeg i kraćeg dometa u oblastima iz kojih su u stanju da gađaju ciljeve na teritoriji članica suprotstavljenih strana”.
To su do sada javno najpreciznije definisane takozvane „Putinove crvene linije“ o kojima je bilo reči tokom poslednjeg samita preko video linka Vladimira Putina i američkog predsednika Džozefa Bajdena. Posle tog samita Bajden je izjavio da ne priznaje “putinove linije”, a generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg da je proširenje NATO-a stvar suverenih država.
Ostaje da se vidi na kakve će reakcije naići ruski predlog objavljen kao pretekst za dijalog Rusije i NATO-a o čemu je navodno postignuta saglasnost Putina i Bajdena. Do sada je tu temu obeležavala hladnoratovska retorika.
M.M.
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Dan drugi. Studenti su prenoćili u Inđiji, mnogi od njih pod vedrim nebom. Reporterka „Vremena“ Katarina Stevanović je sa njima. Do Novog Sada preostalo je još 26 kilometara

Putnički vozovi između Beograda i Novog Sada ne saobraćaju od popodneva 31. oktobra do jutra 1. novembra. Komemorativni skup povodom godišnjice tragedije pod nadstrešnicom zakazan je za sutra, a građani ne mogu da kupe karte ni onlajn

Na Kosovu ni devet meseci nakon održanih izbora nema Vlade. Uskoro će se morati na prevremene izbore, a Kosovu preti i ekonomska kriza

Sutdenti su stigli u Inđiju. Dočekao ih je veliki broj meštana. Naprednjačka gradska vlast zatvorila je sve veće prostore. Zato će jedan broj studenata morati da spava na otvorenom

Kolona duga više od kilometra, u kojoj su mahom studenti, prošla je danas Bulevarom Nikole Tesle u Zemunu
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve