img
Loader
Beograd, 18°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Kosovo i Metohija

Da li Gaguazija možda da bude model za ZSO?

29. jun 2023, 06:52 B.G.
Fotografije: AP Photo/Sergei Grits
Copied

Zajednica srpskih opština bi svojom nepovezanom teritorijom ličila na Gagauziju, autonomnu teritorijalnu jedinicu u Moldaviji

Zajednica srpskih opština još nije formiran, a prema analizi Instituta za politiku i ekonomiju jugoistočne Evrope još nema rešenje koje je primenjiv. Kao modeli se pominju Kipra, Južni Tirol, ali sada i i moldavska autonomna oblast Gagauzija.

Instituta za politiku i ekonomiju jugoistočne Evrope smatra da je jedno od najosetljivijih pitanja očuvanje etničkog identiteta i jezičkih posebnosti, ali i iznalaženje balansa između većine i manjine.

Iako bi ZSO svojom nepovezanom teritorijom ličila na Gagauziju, ona bi imala daleko manji obim ovlašćenja od bilo koje navedene autonomije.

Gagauzija (zvanično Autonomna teritorijalna jedinica Gagauzija), region je koji se nalazi na jugu Moldavije. Ime je došlo od Gagauza, turkijskog naroda za koji se smatra da najverovatnije potiče od Turaka Seldžuka. 

Mada su izvorno bili muslimani, Gagauzi su danas mahom pravoslavni hrišćani, poštuju Rusku pravoslavnu crkvu i imaju dugu tradiciju podržavanja proruskih partija.

Republika Gagauzija bila je kratkotrajna nepriznata između 1990. i 1994. godine. Proglašena je u vreme raspada Sovjetskog Saveza. 

Predsednik republike je bio Stepan Topal, a glavni grad Komrat. Nakon pregovora sa vladom Moldavije, transformisana je u autonomnu teritorijalnu jedinicu Gagauziju i integrisana u politički sistem Moldavije. 

Autonomna teritorijalna jedinica Gagauzija formirana je 1994. od strane zvanične Moldavije, nakon rešavanja konflikta koji je doveo do otcepljenja ovog regiona početkom devedesetih. Teritorija ove autonomije nije jedinstvena, već se sastoji iz nekoliko međusobno odvojenih opština (enklava). 

Autonomija je garantovana Ustavom Moldavije i specijalnim Zakonom o autonomiji, koji predviđa mogućnost otcepljenja Gagauzije u slučaju promene državnog statusa Moldavije (odnosno njenog ujedinjenja sa Rumunijom). 

Ovaj region ima Skupštinu (Narodno sobranje), Izvršno veće (komitet) i predsednika (koji se naziva baškan) koji predstavlja region, ali je istovremeno i član centralne Vlade u Kišinjevu, što je veoma neuobičajeno rešenje. 

U nadležnosti Skupštine su nauka, kultura, obrazovanje, stambeno-komunalne usluge, zdravstvena zaštita, fizička kultura i sport, kao i lokalne budžetske, finansijske i poreske aktivnosti, ekonomija, ekologija, radni odnosi i socijalno osiguranje. 

Međutim, Gagauzija nema odvojen pravosudni sistem, već je on jedinstven na čitavoj teritoriji Republike Moldavije. 

U službenoj upotrebi su gagauski, moldavski i ruski jezik, koji se ravnopravno koriste u ovom regionu, što ima za cilj očuvanje gagauske posebnosti, moldavske manjine i ruskojezičkih tradicija iz ruske i sovjetske epohe.

Na izborima koji su održani sredinom maja u trci su učestvovali samo proruski kandidati, a pobedu je odnela Jevgenija Gucul predstavnica Šora.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Gaguazija Kosovo i Metohija Modavija sever kosova Zajednica srpskih opština ZSO
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Upozorenja MUP-a i RHMZ: Ne izlaziti napolje bez preke potrebe

Vremenska prognoza

27.jul 2025. R. V.

Olujna nedelja: Širom Srbije jak vetar i nepogode

Srbiju očekuje nestabilno vreme, a RHMZ je izdao hitno upozorenje zbog oluje i jakog vetra tokom čitavog dana

Valjevo

26.jul 2025. S.Ć.

Četvorica uhapšenih pušteni na slobodu: Računajte na brucoše

Među četvoricom uhapšenih koji su u subotu pušteni u Valjevu je i Lazar Geratović, kome su građani megafonom javili da je primljen na FTN u Novom Sadu

Vremenske nepogode

26.jul 2025. K. S.

RHMZ upozorava: Stiže nevreme

Posle vrelog dana, u južnim i istočnim delovima Beograda očekuje se nevreme, upozava RHMZ

Ekstremne vrućine

26.jul 2025. K. S.

Vrhunac toplotnog udara: Ove subote do 43 stepena

U većem delu zemlje na snazi crveni meteo-alarm, a temperatura će dostizati 43 stepena Celzijusa

Politička kriza i protesti u Srbiji

Protesti u Srbiji

26.jul 2025. Dijana Roščić / DW

Nemački javni servis: Vruća srpska jesen u najavi

Protesti u Srbiji postaju sve intenzivniji. Čini se da oštar odgovor vlasti dodatno podstiče ljude da im se priključe. Uskoro, kad prođe žetva, mogli bi da im se pridruže i seljaci, piše nemački javni servis ARD

Komentar

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Povezane vesti

Kriza na Kosovu

29.jun S.Ć.

Da li u Evropi ima modela koji je primenljiv na ZSO?

Prema analizi Instituta za politiku i ekonomiju jugoistočne Evrope – nema. Možda bi to bila donekle Gaguazija i mnogo više – Severni Kipar, što nije loše znati pred Vidovdan kad se, prema pisanju medija, očekuje da Srbi samostalno formiraju ZSO

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure