img
Loader
Beograd, 16°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Kosovo i Metohija

Da li Gaguazija možda da bude model za ZSO?

29. јун 2023, 06:52 B.G.
Fotografije: AP Photo/Sergei Grits
Copied

Zajednica srpskih opština bi svojom nepovezanom teritorijom ličila na Gagauziju, autonomnu teritorijalnu jedinicu u Moldaviji

Zajednica srpskih opština još nije formiran, a prema analizi Instituta za politiku i ekonomiju jugoistočne Evrope još nema rešenje koje je primenjiv. Kao modeli se pominju Kipra, Južni Tirol, ali sada i i moldavska autonomna oblast Gagauzija.

Instituta za politiku i ekonomiju jugoistočne Evrope smatra da je jedno od najosetljivijih pitanja očuvanje etničkog identiteta i jezičkih posebnosti, ali i iznalaženje balansa između većine i manjine.

Iako bi ZSO svojom nepovezanom teritorijom ličila na Gagauziju, ona bi imala daleko manji obim ovlašćenja od bilo koje navedene autonomije.

Gagauzija (zvanično Autonomna teritorijalna jedinica Gagauzija), region je koji se nalazi na jugu Moldavije. Ime je došlo od Gagauza, turkijskog naroda za koji se smatra da najverovatnije potiče od Turaka Seldžuka. 

Mada su izvorno bili muslimani, Gagauzi su danas mahom pravoslavni hrišćani, poštuju Rusku pravoslavnu crkvu i imaju dugu tradiciju podržavanja proruskih partija.

Republika Gagauzija bila je kratkotrajna nepriznata između 1990. i 1994. godine. Proglašena je u vreme raspada Sovjetskog Saveza. 

Predsednik republike je bio Stepan Topal, a glavni grad Komrat. Nakon pregovora sa vladom Moldavije, transformisana je u autonomnu teritorijalnu jedinicu Gagauziju i integrisana u politički sistem Moldavije. 

Autonomna teritorijalna jedinica Gagauzija formirana je 1994. od strane zvanične Moldavije, nakon rešavanja konflikta koji je doveo do otcepljenja ovog regiona početkom devedesetih. Teritorija ove autonomije nije jedinstvena, već se sastoji iz nekoliko međusobno odvojenih opština (enklava). 

Autonomija je garantovana Ustavom Moldavije i specijalnim Zakonom o autonomiji, koji predviđa mogućnost otcepljenja Gagauzije u slučaju promene državnog statusa Moldavije (odnosno njenog ujedinjenja sa Rumunijom). 

Ovaj region ima Skupštinu (Narodno sobranje), Izvršno veće (komitet) i predsednika (koji se naziva baškan) koji predstavlja region, ali je istovremeno i član centralne Vlade u Kišinjevu, što je veoma neuobičajeno rešenje. 

U nadležnosti Skupštine su nauka, kultura, obrazovanje, stambeno-komunalne usluge, zdravstvena zaštita, fizička kultura i sport, kao i lokalne budžetske, finansijske i poreske aktivnosti, ekonomija, ekologija, radni odnosi i socijalno osiguranje. 

Međutim, Gagauzija nema odvojen pravosudni sistem, već je on jedinstven na čitavoj teritoriji Republike Moldavije. 

U službenoj upotrebi su gagauski, moldavski i ruski jezik, koji se ravnopravno koriste u ovom regionu, što ima za cilj očuvanje gagauske posebnosti, moldavske manjine i ruskojezičkih tradicija iz ruske i sovjetske epohe.

Na izborima koji su održani sredinom maja u trci su učestvovali samo proruski kandidati, a pobedu je odnela Jevgenija Gucul predstavnica Šora.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Gaguazija Kosovo i Metohija Modavija sever kosova Zajednica srpskih opština ZSO
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Hibridni rat

30.септембар 2025. Nemanja Rujević

Svinjske glave, ruski prsti: Vučić šalje signal Zapadu

Ruske službe, po svemu sudeći, koriste srpske državljane za prašinarske operacije na Zapadu. A Vučićeva vlast sada ih hapsi – šaljući tako poruku kome treba

Geopolitika

29.септембар 2025. K. S.

„BRIKS – Srbija među prijateljima”: Poziv da Srbija odustane od Zapada

Dok opada podrška evropskom putu, vlast balansira između Zapada i Istoka, šaljući signale i Briselu i Moskvi. U tom duhu održana je u Beogradu i konferencija o BRIKS-u

Protesti

29.септембар 2025. N. M.

Poljoprivrednici: Nastavljamo proteste i blokade širom Srbije

Udruženja poljoprivrednika najavila su nastavak protesta i višednevne izlaske na ulice i puteve širom Srbije zbog toga što se nadležno ministarstvo i institucije uporno uglošuju o njihove zahteve

RTS

29.септембар 2025. Katarina Stevanović

Bizarni igrokaz: Zašto se režim okomio na prorežimski RTS?

Zašto predstavnici režima protestuju protiv u dobroj meri prorežimskog RTS-a, četiri meseca pre nego što generalnom direktoru Javnog servisa Draganu Bujoševiću ističe mandat

Obrazovanje

29.септембар 2025. Katarina Stevanović

Kriza u Petoj beogradskoj gimnaziji: Otkazi, pritisci i nezadovoljstvo roditelja

Otkazi, zastrašivanja i zabrana roditeljima da uđu u školu – ovako izgleda prvi mesec nove školske godine u Petoj beogradskoj gimnaziji

Komentar

Komentar

Koliko puta dnevno jede naprednjak?

To što Vučić u činjenici da studenti jedu triput dnevno vidi „obojenu revoluciju“ svedočanstvo je autoprojekcije – on nikad nije iskusio podršku, a da nije plaćena

Nemanja Rujević

Pregled nedelje

Dijalog u skladištu nestalog oružja

Kao što Vučić govori o dijalogu, Dačić i Vasiljević zbore o zakonu, borbi protiv kriminala i policiji od koje „ni jedne nema bolje“. Reč je o čistom fejku, kao što je i sve ostalo pod naprednjačkim režimom

Filip Švarm
Niču zgrade po Srbiji: Hoće li novi zakon reširi problem nelegalne gradnje?

Komentar

Legalizacija kakvu svet nikada nije video – još jednom

Nova kampanja za brzometnu legalizaciju za 100 evra ne razlikuje se u suštini mnogo od one od pre deset godina. Zanimljive su, međutim, finese, poput legalizacije divlje gradnje u nacionalnim parkovima

Radmilo Marković
Vidi sve
Vreme 1812
Poslednje izdanje

Režim u kontraofanzivi

Ko se to nama sprema za izbore Pretplati se
Intervju: Vida Petrović Škero, pravnica

Aleksandar Vučić sprovodi državni udar

Intervju: Kokan Mladenović, reditelj

Ako se Srbija sada ne promeni, prestaće da postoji

Intervju: Vladan Joler, vizuelni umetnik

Mali koraci – veliko buđenje

Istina i mitovi: Srpsko-ruske specijalne veze

I služba i družba

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Povezane vesti

Kriza na Kosovu

29.јун S.Ć.

Da li u Evropi ima modela koji je primenljiv na ZSO?

Prema analizi Instituta za politiku i ekonomiju jugoistočne Evrope – nema. Možda bi to bila donekle Gaguazija i mnogo više – Severni Kipar, što nije loše znati pred Vidovdan kad se, prema pisanju medija, očekuje da Srbi samostalno formiraju ZSO

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure