img
Loader
Beograd, 26°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Vesti

Beograd: Niko neće da kupi Geneksovu kulu

23. мај 2022, 15:23 S.Ć.
Foto: FoNet
Jedan od simboila Beograda: Kula Geneks na Novom Beogradu
Copied

Na danas zakazanom ponovnom pokušaju prodaje Zapadne kapije Beograda nije bilo zainteresovanih kupaca. Početna cena je bila 2,09 milijardi dinara. Radnicima Generaleksport, nekadašnjeg privrednog giganta Evrope, država duguje oko 3,2 milijarde dinara

Geneksova kula na Novom Beogradu, jedan od poslednjih simbola Jugoslavije u Srbiji, odoleo je najnovijem  pokušaju privatizacije. Naime, na današnjem javnom nadmetanju nije se pojavio ni jedan potencijalni kupac, pa je komisija Agencije za licenciranje stečajnih upravnika mogla samo da konstatuje da prodaja Geneksove kule nije uspela.

Početna cena je bila 2,09 milijardi dinara (oko 17 miliona evra), a depozit 834,68 miliona dinara. Na prodaju je ponuđeno 28 poslovnih prostora površine blizu 15.000 kvadratnih metara, uključujući i prostor od 27. do 37. sprata, kao i garažni deo zgrade od oko 9.000 kvadrata.

Prethodni pokušaj da neko kupi Geneksovu kulu, septembra 2010. godine, završen je na isti način kao i današnji. Tada je početna cena bila 15,6 miliona evra.

Geneksova kula, odnosno Zapadna kula Beograda koja je jedan od toponima i simbola grada, građena je od 1971. do 1980. godine prema projektu arhitekte Mihajla Mitrovića. Bila je to prva „pametna“ zgrada na Balkanu – imala je kompjuterski centar iz kojeg su kontrolisani grejanje, hlađenje, elektronika i liftovi.

Geneks je nastao iz malog preduzeća „Morava“ koje je osnovano 1952. godine sa 19 radnika. Godine 1991. godine obavljao više od deset odsto spoljne trgovine Jugoslavije, imao je oko od 60 inopunktova u svetu, 900 velikih poslovnih partnera u zemlji i 1500 u svetu, 10.000 agenata u turoperatorskim poslovima, flotu od devet Boingovih aviona i više od 5000 zaposlenih. Uz to, vlasnik hotela u Beogradu, na Kopaoniku i jadranskoj obali svake godine u Jugoslaviju je dovodio oko 900.000 turista.

Bio je evropski gigant za uvoz i izvoz, jedna od najbogatijih jugoslovenskih firmi.

Pred bombardovanje 1999. godine, dugovi i desetak zaposlenih ostavljeni su Geneksu, a preostalih 1600 radnika i imovina preneta je u novu kompaniju International GC.

Geneks je u stečaju od 2015. godine, godinama je u stečaju i International GC, a 2017. je proglašeno bankrotstvo. Geneksov dug je procenjivan na milijardu evra. Radnicima Geneksa i International GC država još uvek duguje 3,2 milijarde dinara.

S.Ć./FoNet

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

 

 

Tagovi:

Beograd Geneks
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Evropski parlament

25.јун 2026. B. B.

Lopandić: Srbiju čeka nova, oštrija rezolucija Evropskog parlamenta

„Vlasti se sad hvale time što smo izgubili kao zemlja šest meseci sa tim preganjanjem sa Venecijanskom komisijom“, kaže nekadašnji šef Misije Srbije u EU Duško Lopandić

Marinika Tepić

25.јун 2026. B. B.

Tepić: Moguća podrška predsedničkom kandidatu studenata – ako to nije Milo Lompar

„Mi kao proevropska stranka i grupacija koja se koncentriše sada sa namerom da izađe na izbore, smatramo da neko kao Milo Lompar ne može da bude predsednik Srbije, uprkos onome - ili Srbija ili mafija“, ističe Marinika Tepić

Afera „Zvučni top“

25.јун 2026. B. B.

Akademik Saičić: Sistem je izopačen, svima je jasno da je vlast koristila zvučno oružje

„Uplašena konstantnim padom svog rejtinga, i uporednim rastom studentskog pokreta, vlast bi da proglasi studente za terorističku organizaciju i spreči njihovo učešće na izborima“, kaže redovni član SANU i profesor Hemijskog fakulteta Univerziteta u Beogradu Radomir Saičić

Zastave pred zgradom Evropskog parlamenta

Evrointegracije

25.јун 2026. B. B.

Zašto Srbija zaostaje za regionom u podršci Evropskoj uniji

Primeri Crne Gore i Albanije pokazuju na koji način se komunicira u javnosti onda kada zemlja zaista želi da uđe u Evropsku uniju, kaže novinarka portala Savremena politika Sofija Popović

Projekat „Jadar“

25.јун 2026. B. B.

BIRN: Ko je Nemac koji Vučića zove „moj divlji Srbin“ i žudi za srpskim litujumom

Jerg Heskens je podržavao projekat „Jadar“, čak i kada su pojedinci iz nemačke ambasade u Beogradu ukazivali na to da Nemačka ne bi trebalo da ga forsira zbog protivljenja građana, piše BIRN

Komentar
Zvučni top kod Narodne skupštine 15. marta

Komentar

Sve po spisku za zvučni top: Teror u punom sjaju

Manje je važno šta će pisati u službenim beleškama sa saslušanja Aleksandra Radića. Mnogo je važnije šta će večeras prolaziti kroz glave hiljada ljudi koji su o „zvučnom topu" govorili, pisali, svedočili ili tražili pomoć. Ako je odgovor: „Bože, samo da ne dođu i po mene", onda je cilj postignut

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Bivši šef beogradske policije Veselin Milić u policijskoj uniformi sa šapkom

Pregled nedelje

Tako je govorio Boske

Kako je priznavši ubistvo Aleksandra Nešovića, Saša Vuković Boske vratio pažnju javnosti na Veselina Milića? Šta još upada u oči u njegovom iskazu

Filip Švarm

Komentar

Ubistvo na Senjaku: Slučaj za Herkula Poaroa

Ubistvo Aleksandra Nešovića u restoranu „27“ pretvara se kriminalističku misteriju koju bi mogao da reši samo Herkul Poaro

 Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1851
Poslednje izdanje

Napadi na novinare

Ne zovite 192 Pretplati se
Miting SNS-a u Beogradu

Varijacije na istu temu

Iran–SAD–Izrael

Persijsko umeće pregovaranja

Deset godina od Bregzita

Kratka istorija prevare

Feljton duh vremena: Pola veka suđenja Patriši Herst (3)

Saga o otmici, ispiranju mozga, zločinima, osudi i amnestiji unuke tvorca žutog novinarstva Vilijama Randolfa Hersta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure