
Vesti
Da li imamo posttraumatski sindrom od Vučića?
Primetno je na društvenim mrežama da i nakon nedeljnih izbora pojedini ljudi sa strahom, pa čak i panikom, reaguju na svako pojavljivanje naprednjaka u javnom prostoru, a pogotovo Aleksandra Vučića
Foto Aleksandar AdnjicIstoričari ne mogu da dođu do podataka o Bezbednosno informativnoj agenciji koja se nalazi u Arhivu Srbije koji je odlučio da u dokuemntima zatamni imena, pa moraju da idu u Zagreb ili Skoplje gde su personalna dosijei objavljeni u pet tomova
Građa Bezbednosno informativne agencije (BIA) koja je 2004. godine poverena Državnom arhivu Srbije, samo je delimično dostupna naučna i istraživačima.
U to vreme, podsećaju „Večernje novosti“, na snazi je bila zabrana korišćenja personalnih dosijea, a prema odluci Ustavnog suda iz 2003. godine. Za dokumenta koja je Arhivu predala BIA, ova zabrana ne važi zato što je BIA dala pismenu dozvolu z korišćenje ostalih, takozvanih zbirnih dokumenata, u naučne svrhe.
Međutim, sada ova građa ne može da se koristi u punom kapacitetu: imena na dokumentima su zatamnjena i nije dozvoljeno fotokopiranje.
U Arhivu se pozivaju na Zakon o zaštiti podataka o ličnosti, a naučnike koji bi da kopiraju dokumenta upućuju da traže saglasnost BIA. U Arhivu je dozvoljeno prepisivanje, ali (obrati pažnju) ne i fotokopiranje.
Bojan Dimitrijević, zamenik direktora Instituta za savremenu istoriju, rekao je za „Večernje novosti“ da su mu u BIA rekli da „čim su predali građu, nemaju interes za njeno skrivanje i ona se može koristiti u naučne svrhe.“ Kaže i da mu je lakše je da ode „u Zagreb, jer je njihova građa dostupna bez ikakvih ograda. Upravo sam se vratio i dobio na uvid čak i onu s početka devedesetih.“
Dimitrijević ističe da su u Makedoniji otvorili čak i personalna dosijea i objavili ih u pet tomova!
Iistoričar Srđan Cvetković priča, da je svaka kopija dokument iz 1945, policijskog izveštaaj o jednom sudskom procesu kakve danas čitamo po novinama imala zatamnjena imena, „što ranije nije bio slučaj i što obesmišljava naš rad“.
Član 92 Zakona o zaštiti podataka o ličnosti ne insistira na anonimizaciji imena u svim slučajevima kada je u pitanju istraživački rad, već „daje načelne odredbe“, objašnjava Milan Marinovi poverenik za informacije od javnog značaja.
U Arhivu Jugoslavije, Vojvodine i Beograda ne skrivaju identitet ličnosti. Na novinarsko pitanje zašto se to radi u Arhivu Srbije, poslato im je ranije obraćanje direktora miroslava Perišića u kome piše da „“skidanje oznake poverljivosti sa određene arhivske građe ne oslobađa Državni arhiv poštovanja Zakona o zaštiti podataka o ličnosti.“
S.Ć./ Večernje novosti
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Primetno je na društvenim mrežama da i nakon nedeljnih izbora pojedini ljudi sa strahom, pa čak i panikom, reaguju na svako pojavljivanje naprednjaka u javnom prostoru, a pogotovo Aleksandra Vučića
Većina ljudi će se uvek sećati gde se zadesila dok je Aleksandar Vučić proglašavao sopstveni poraz. Mene je istorija uhvatila na radnom mestu – na desetak metara od samog Vučića

Postupak priznavanja diplome Manje Grčić sproveden je mimo centra i uobičajene, zakonom uređene procedure, naveli su zaposleni u ENIC/NARIC centru Agencije za kvalifikacije

Valentina Janković iz Požarevca, koja je zbog podrške studentima dobila otkaz nakon 20 godina rada u Geodetskom zavodu, o čemu je „Vreme“ izveštavalo, vraćena je na posao

EXPO mora što pre da pregleda nezavisna komisija i ustanovi u kojoj meri su ti objekti bezbedni za korišćenje, rekao je profesor Fakulteta organizacionih nauka u Beogradu Vladimir Obradović
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve