
Reagovanje
Na Košutnjaku će biti zauzeto 14 hektara šume
Reagovanje na intervju arhitekte Bojana Kovačevića („Vreme“ 1830) o prvonagrađenom konkursnom rešenju za deo opštine Čukarica
Foto Aleksandar Adnjic
Istoričari ne mogu da dođu do podataka o Bezbednosno informativnoj agenciji koja se nalazi u Arhivu Srbije koji je odlučio da u dokuemntima zatamni imena, pa moraju da idu u Zagreb ili Skoplje gde su personalna dosijei objavljeni u pet tomova
Građa Bezbednosno informativne agencije (BIA) koja je 2004. godine poverena Državnom arhivu Srbije, samo je delimično dostupna naučna i istraživačima.
U to vreme, podsećaju „Večernje novosti“, na snazi je bila zabrana korišćenja personalnih dosijea, a prema odluci Ustavnog suda iz 2003. godine. Za dokumenta koja je Arhivu predala BIA, ova zabrana ne važi zato što je BIA dala pismenu dozvolu z korišćenje ostalih, takozvanih zbirnih dokumenata, u naučne svrhe.
Međutim, sada ova građa ne može da se koristi u punom kapacitetu: imena na dokumentima su zatamnjena i nije dozvoljeno fotokopiranje.
U Arhivu se pozivaju na Zakon o zaštiti podataka o ličnosti, a naučnike koji bi da kopiraju dokumenta upućuju da traže saglasnost BIA. U Arhivu je dozvoljeno prepisivanje, ali (obrati pažnju) ne i fotokopiranje.
Bojan Dimitrijević, zamenik direktora Instituta za savremenu istoriju, rekao je za „Večernje novosti“ da su mu u BIA rekli da „čim su predali građu, nemaju interes za njeno skrivanje i ona se može koristiti u naučne svrhe.“ Kaže i da mu je lakše je da ode „u Zagreb, jer je njihova građa dostupna bez ikakvih ograda. Upravo sam se vratio i dobio na uvid čak i onu s početka devedesetih.“
Dimitrijević ističe da su u Makedoniji otvorili čak i personalna dosijea i objavili ih u pet tomova!
Iistoričar Srđan Cvetković priča, da je svaka kopija dokument iz 1945, policijskog izveštaaj o jednom sudskom procesu kakve danas čitamo po novinama imala zatamnjena imena, „što ranije nije bio slučaj i što obesmišljava naš rad“.
Član 92 Zakona o zaštiti podataka o ličnosti ne insistira na anonimizaciji imena u svim slučajevima kada je u pitanju istraživački rad, već „daje načelne odredbe“, objašnjava Milan Marinovi poverenik za informacije od javnog značaja.
U Arhivu Jugoslavije, Vojvodine i Beograda ne skrivaju identitet ličnosti. Na novinarsko pitanje zašto se to radi u Arhivu Srbije, poslato im je ranije obraćanje direktora miroslava Perišića u kome piše da „“skidanje oznake poverljivosti sa određene arhivske građe ne oslobađa Državni arhiv poštovanja Zakona o zaštiti podataka o ličnosti.“
S.Ć./ Večernje novosti
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Reagovanje na intervju arhitekte Bojana Kovačevića („Vreme“ 1830) o prvonagrađenom konkursnom rešenju za deo opštine Čukarica
Aleksandar Vučić govorio je za Rojters o evropskom putu Srbije, gasu koju zemlja nabavlja mimo Rusije, ali i sopstvenoj budućnosti

Najmlađi ministar u prvoj Vladi u kojoj je sedeo, pravnik po struci, presvučeni radikal - šta sve odlikuje karijeru Nikole Selakovića koji se našao s druge strane sudijske klupe

Advokat Vladimir Đukanović izjavio je ispred Specijalnog suda da je postupak protiv ministra kulture Nikole Selakovića pravno neodrživ, tvrdeći da je odluka iz 2005. godine kojom je zgrada Generalštaba proglašena kulturnim dobrom kasnije oglašena ništavom, te da zgrada nikada nije imala zaštićeni status.

„Svako ko nije uz vlast može da očekuje neku vrstu packe“, kaže za „Vreme“ Marija Radovanović, koja je branila zakon pa je zato otpuštena sa Medicinskog fakulteta u Beogradu
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve