
Novi Sad
„Nova etapa“: Detalji studentskog protesta 17. januara
Studenti najavljuju protest u Novom Sadu kao uvod u novu fazu delovanja. Cilj im je da javnosti predstave konkretna rešenja i nastave pritisak na vlast za ispunjenje njihovih zahteva
Foto Aleksandar Adnjic
Istoričari ne mogu da dođu do podataka o Bezbednosno informativnoj agenciji koja se nalazi u Arhivu Srbije koji je odlučio da u dokuemntima zatamni imena, pa moraju da idu u Zagreb ili Skoplje gde su personalna dosijei objavljeni u pet tomova
Građa Bezbednosno informativne agencije (BIA) koja je 2004. godine poverena Državnom arhivu Srbije, samo je delimično dostupna naučna i istraživačima.
U to vreme, podsećaju „Večernje novosti“, na snazi je bila zabrana korišćenja personalnih dosijea, a prema odluci Ustavnog suda iz 2003. godine. Za dokumenta koja je Arhivu predala BIA, ova zabrana ne važi zato što je BIA dala pismenu dozvolu z korišćenje ostalih, takozvanih zbirnih dokumenata, u naučne svrhe.
Međutim, sada ova građa ne može da se koristi u punom kapacitetu: imena na dokumentima su zatamnjena i nije dozvoljeno fotokopiranje.
U Arhivu se pozivaju na Zakon o zaštiti podataka o ličnosti, a naučnike koji bi da kopiraju dokumenta upućuju da traže saglasnost BIA. U Arhivu je dozvoljeno prepisivanje, ali (obrati pažnju) ne i fotokopiranje.
Bojan Dimitrijević, zamenik direktora Instituta za savremenu istoriju, rekao je za „Večernje novosti“ da su mu u BIA rekli da „čim su predali građu, nemaju interes za njeno skrivanje i ona se može koristiti u naučne svrhe.“ Kaže i da mu je lakše je da ode „u Zagreb, jer je njihova građa dostupna bez ikakvih ograda. Upravo sam se vratio i dobio na uvid čak i onu s početka devedesetih.“
Dimitrijević ističe da su u Makedoniji otvorili čak i personalna dosijea i objavili ih u pet tomova!
Iistoričar Srđan Cvetković priča, da je svaka kopija dokument iz 1945, policijskog izveštaaj o jednom sudskom procesu kakve danas čitamo po novinama imala zatamnjena imena, „što ranije nije bio slučaj i što obesmišljava naš rad“.
Član 92 Zakona o zaštiti podataka o ličnosti ne insistira na anonimizaciji imena u svim slučajevima kada je u pitanju istraživački rad, već „daje načelne odredbe“, objašnjava Milan Marinovi poverenik za informacije od javnog značaja.
U Arhivu Jugoslavije, Vojvodine i Beograda ne skrivaju identitet ličnosti. Na novinarsko pitanje zašto se to radi u Arhivu Srbije, poslato im je ranije obraćanje direktora miroslava Perišića u kome piše da „“skidanje oznake poverljivosti sa određene arhivske građe ne oslobađa Državni arhiv poštovanja Zakona o zaštiti podataka o ličnosti.“
S.Ć./ Večernje novosti
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Studenti najavljuju protest u Novom Sadu kao uvod u novu fazu delovanja. Cilj im je da javnosti predstave konkretna rešenja i nastave pritisak na vlast za ispunjenje njihovih zahteva
Visoki savet Tužilaštva je saopštio da se Ustavni sud nije pridržavao zakona kada je presudio u korist žalbi na izbore u VST-u i time doveo u pitanje ishod legitimnog izbornog procesa

Iako su članovi misije Evropskog parlamenta tražili da se sastanu sa Aleksandrom Vučićem i Anom Brnabić, do tih sastanaka neće doći

„Politiko“ piše da je imao uvid u dokumenta koja pokazuju da su srpski i ruski obaveštajci testirali „zvučne topove“ na psima

Pevačicu Anu Bekutu nezadovoljni Čačani gađali su grudvama. Šta o buntu u srpskom društvu govore incident na dočeku Pravoslavne Nove godine u Čačku i komentari koji su usledili
Novi Trampov poredak (I)
Najpoželjnija nekretnina za američkog predsednika Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve