
Pokušaj "državnog udara"
„Tužilački državni udar“: Uhapšen Toma Mona
U sklopu „masovnog pokušaja tužilačkog državnog udara“ uhapšen je bivši ministar trgovine Tomislav Momirović i još 13 osoba, tvrde „Novosti“.
Predsednika Srbije Aleksandra Vučića „baš briga“ za trodnevni štrajk advokata, nezadovoljnih zbog određivanja pritvora njihovom kolegi. Uostalom, posle studenata, profesora i novinara, Vučić će pokrenuti inicijativu da se oforme „advokati 2.0“
Posle studenata koji žele da uče i novinara koji žele da pišu, Srbija će možda dobiti i advokate koji žele da rade – tako je, barem, najavio predsednik države Aleksandar Vučić.
Zbog trodnevnog štrajka srpskih advokata koji je počeo u sredu, Vučić je rekao da će pokrenuti inicijativu za izmenu Zakona o advokaturi, kojom bi deo advokata mogao da osnuje sopstvenu advokatsku komoru.
„Da obradujem narod, uskoro će doći do izmena zakona (o advokaturi) gde će biti moguće da 10-15 odsto članova advokatske komore, osnivaju svoje komore. Uvek će postojati advokati koji žele da rade, a kojima neće moći politička vrhuška da im određuje kako da se ponašaju i kako da štrajkuju u skladu sa ciljevima obojene revolucije i stranih sila“, rekao je Vučić na TV Pink.
Inače, trodnevni štrajk advokata počeo je zbog određivanja pritvora od 30 dana užičkom advokatu i odborniku opozicije Radovanu Novakoviću. Vučić tvrdi da je Novaković „udario policajca“.
„Advokati imaju pravo da rade šta hoće. Ma nemojte. I sad kao štrajkuju tri dana. Evo, živ nisam, štrajkovali su i šest meseci, baš me briga. Ali ćete da odgovarate kada učinite krivična dela, kao i svako drugi“, rekao je Vučić.
Terzić: Odluka sa ozbiljnim posledicama
Advokat Vladimir Terzić, član Upravnog odbora Advokatske komore Srbije, rekao je za portal Nova.rs da bi osnivanje više advokatskih komora na teritoriji Srbije imalo „ozbiljne i dugoročno štetne posledice po funkcionisanje pravnog sistema i zaštitu prava građana“.
„Advokatska komora nije udruženje u klasičnom smislu, već nosilac javnih ovlašćenja koja su joj poverena zakonom, a koja se odnose na važne oblasti poput upisa u imenik advokata, sprovođenja advokatskog ispita, disciplinskog nadzora, donošenja advokatske tarife i obezbeđivanja profesionalne etike u radu advokata“, istakao je Terzić.
On je naveo da svaka jedinstvena komora garantuje pravnu sigurnost, jedinstvene standarde kvaliteta pružanja pravne pomoći građanima, jednakost u postupanju prema svim advokatima i da ove funkcije komora vrši u javnom interesu, kao deo pravosudnog sistema.
„Zagovornici ideje o osnivanju više manjih komora često zanemaruju činjenicu da bi se time stvorio institucionalni haos i fragmentacija osnovnih funkcija advokature. Više manjih komora značilo bi više različitih imenika, neujednačenu primenu pravila profesionalnog ponašanja, potencijalno različite tarife i standarde postupanja, kao i razlike u sprovođenju disciplinskih postupaka. Na taj način bi se narušio osnovni pravni princip jednakosti pred zakonom, jer bi se pravila mogla razlikovati u zavisnosti od toga kojoj komori advokat pripada“, dodao je on.
Kako je istakao, odluka o osnivanju više advokatskih komora kao posledicu bi imala ozbiljnu ugroženost pravne sigurnosti građana.
„Advokatura je javna služba od posebnog interesa za pravni poredak države. Njeno delovanje mora biti ujednačeno, organizovano i zasnovano na zakonitosti, odgovornosti i profesionalnoj etici“, zaključio je Terzić.
Kontra-studenti, profesori, novinari…
Nije ovo prvi put da državni funkcioneri, kao odgovor na pobunjene delove društva, formiraju paralelne strukture u cilju održavanja privida normalnosti u državi.
Prvo su se pojavili „studenti koji žele da uče“ predvođeni Milošem Pavlovićem, koji mesecima borave u Pionirskom parku i zagovaraju vraćanje studenata na nastavu. Paralelno sa njima, pojavili su se i profesori koji žele da rade, a koji su u tesnoj vezi sa studentima iz Pionirskog parka i redovno ih posećuju u tom šatorskom naselju. Kada nisu u parku, uglavnom se nalaze u studijima prorežimskih televizija.
Oformljeno je nedavno i novo novinarsko udruženje novinara koji žele da pišu, pod nazivom Asocijacija novinara Srbije. Među istaknutim članovima ovog udruženja našli su se Dragan J. Vučićević (Informer), Jovana Jeremić, Gordana Uzelac i Predrag Sarapa (Pink), Milomir Marić (Hepi), Minja Maletić (Juronjuz), Saša Milovanović (Srpski telegraf) i druga imena.
Zarobi ili uništi
U međuvremenu, vlast se – između ostalog i pomoću nekih od novinarskih vedeta sa pomenutog spiska – obračunava sa državnim univerzitetima, pobunjenim dekanima i profesorima. Posebno je trn u oku prvi čovek Univerziteta u Beogradu Vladan Đokić, koji mesecima javno podržava studentske proteste.
Režim mu to nije oprostio – mesecima se rektor Đokić razvlači po žutim stranama dežurnih tabloidnih glasila, dok se celokupnoj akademskoj zajednici višestrukim smanjivanjem plata udara na egzistenciju. Na sve to, režim pokušava da izjednači privatne i državne fakultete, čime bi, kako upozoravaju stručnjaci, bila naneta nepopravljiva šteta visokom obrazovanju u Srbiji.
Čini se, dakle, da je cilj jasan – uspostaviti kontrolu nad svim delovima društva i države.
Ako to nije moguće, nepodobni elementi mogu se uništiti, samo da bi jednostavno bili zamenjeni onima koji nikome neće zadavati glavobolju.
Izvori: Nova.rs/Vreme
U sklopu „masovnog pokušaja tužilačkog državnog udara“ uhapšen je bivši ministar trgovine Tomislav Momirović i još 13 osoba, tvrde „Novosti“.
Švedska klimatska aktivistkinja Greta Tunberg došla je u Srbiju da podrži borbu za slobodu, protiv korupcije i iskorišćavanja prirodnih dobara
Čim je „Vreme“ objavilo dva istraživanja javnog mnjenja, koja pokazuju da bi partije na vlasti izgubile na izborima, Ipsos je brže-bolje uradio svoje istraživanje - u kome Aleksandar Vučić i Srpska napredna stranka stoje bolje nego ikada
Raskrsnice u Omladinskih brigada, Jurija Gagarina, Zorana Đinđića i kružni tok kod opštine Novi Beograd večeras su bile blokirane u znak protesta i građanskog okupljanja. Inicijativa dolazi iz lokalnih zborova, koji kroz predavanja, kvizove i tišinu traže promene
Zašto i kako se patrijarh Porfirije u „inkvizitorskom” procesu okomio na teologa Blagoja Pantelića koji – bez ikakvih privilegija, funkcija i moći – postavlja nezgodna pitanja i ne pristaje da ćuti, za “Vreme” objašnjava sveštenik Nenad Ilić
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve