
Protesti i blokade
BLOG Blokirana magistrala u Užicu, policija potisnula građane sa Autokomande
Protiče druga nedelja građanske neposlušnosti u Srbiji. Sva današnja dešavanja pratite u našem blogu uživo
Predsednika Srbije Aleksandra Vučića „baš briga“ za trodnevni štrajk advokata, nezadovoljnih zbog određivanja pritvora njihovom kolegi. Uostalom, posle studenata, profesora i novinara, Vučić će pokrenuti inicijativu da se oforme „advokati 2.0“
Posle studenata koji žele da uče i novinara koji žele da pišu, Srbija će možda dobiti i advokate koji žele da rade – tako je, barem, najavio predsednik države Aleksandar Vučić.
Zbog trodnevnog štrajka srpskih advokata koji je počeo u sredu, Vučić je rekao da će pokrenuti inicijativu za izmenu Zakona o advokaturi, kojom bi deo advokata mogao da osnuje sopstvenu advokatsku komoru.
„Da obradujem narod, uskoro će doći do izmena zakona (o advokaturi) gde će biti moguće da 10-15 odsto članova advokatske komore, osnivaju svoje komore. Uvek će postojati advokati koji žele da rade, a kojima neće moći politička vrhuška da im određuje kako da se ponašaju i kako da štrajkuju u skladu sa ciljevima obojene revolucije i stranih sila“, rekao je Vučić na TV Pink.
Inače, trodnevni štrajk advokata počeo je zbog određivanja pritvora od 30 dana užičkom advokatu i odborniku opozicije Radovanu Novakoviću. Vučić tvrdi da je Novaković „udario policajca“.
„Advokati imaju pravo da rade šta hoće. Ma nemojte. I sad kao štrajkuju tri dana. Evo, živ nisam, štrajkovali su i šest meseci, baš me briga. Ali ćete da odgovarate kada učinite krivična dela, kao i svako drugi“, rekao je Vučić.
Terzić: Odluka sa ozbiljnim posledicama
Advokat Vladimir Terzić, član Upravnog odbora Advokatske komore Srbije, rekao je za portal Nova.rs da bi osnivanje više advokatskih komora na teritoriji Srbije imalo „ozbiljne i dugoročno štetne posledice po funkcionisanje pravnog sistema i zaštitu prava građana“.
„Advokatska komora nije udruženje u klasičnom smislu, već nosilac javnih ovlašćenja koja su joj poverena zakonom, a koja se odnose na važne oblasti poput upisa u imenik advokata, sprovođenja advokatskog ispita, disciplinskog nadzora, donošenja advokatske tarife i obezbeđivanja profesionalne etike u radu advokata“, istakao je Terzić.
On je naveo da svaka jedinstvena komora garantuje pravnu sigurnost, jedinstvene standarde kvaliteta pružanja pravne pomoći građanima, jednakost u postupanju prema svim advokatima i da ove funkcije komora vrši u javnom interesu, kao deo pravosudnog sistema.
„Zagovornici ideje o osnivanju više manjih komora često zanemaruju činjenicu da bi se time stvorio institucionalni haos i fragmentacija osnovnih funkcija advokature. Više manjih komora značilo bi više različitih imenika, neujednačenu primenu pravila profesionalnog ponašanja, potencijalno različite tarife i standarde postupanja, kao i razlike u sprovođenju disciplinskih postupaka. Na taj način bi se narušio osnovni pravni princip jednakosti pred zakonom, jer bi se pravila mogla razlikovati u zavisnosti od toga kojoj komori advokat pripada“, dodao je on.
Kako je istakao, odluka o osnivanju više advokatskih komora kao posledicu bi imala ozbiljnu ugroženost pravne sigurnosti građana.
„Advokatura je javna služba od posebnog interesa za pravni poredak države. Njeno delovanje mora biti ujednačeno, organizovano i zasnovano na zakonitosti, odgovornosti i profesionalnoj etici“, zaključio je Terzić.
Kontra-studenti, profesori, novinari…
Nije ovo prvi put da državni funkcioneri, kao odgovor na pobunjene delove društva, formiraju paralelne strukture u cilju održavanja privida normalnosti u državi.
Prvo su se pojavili „studenti koji žele da uče“ predvođeni Milošem Pavlovićem, koji mesecima borave u Pionirskom parku i zagovaraju vraćanje studenata na nastavu. Paralelno sa njima, pojavili su se i profesori koji žele da rade, a koji su u tesnoj vezi sa studentima iz Pionirskog parka i redovno ih posećuju u tom šatorskom naselju. Kada nisu u parku, uglavnom se nalaze u studijima prorežimskih televizija.
Oformljeno je nedavno i novo novinarsko udruženje novinara koji žele da pišu, pod nazivom Asocijacija novinara Srbije. Među istaknutim članovima ovog udruženja našli su se Dragan J. Vučićević (Informer), Jovana Jeremić, Gordana Uzelac i Predrag Sarapa (Pink), Milomir Marić (Hepi), Minja Maletić (Juronjuz), Saša Milovanović (Srpski telegraf) i druga imena.
Zarobi ili uništi
U međuvremenu, vlast se – između ostalog i pomoću nekih od novinarskih vedeta sa pomenutog spiska – obračunava sa državnim univerzitetima, pobunjenim dekanima i profesorima. Posebno je trn u oku prvi čovek Univerziteta u Beogradu Vladan Đokić, koji mesecima javno podržava studentske proteste.
Režim mu to nije oprostio – mesecima se rektor Đokić razvlači po žutim stranama dežurnih tabloidnih glasila, dok se celokupnoj akademskoj zajednici višestrukim smanjivanjem plata udara na egzistenciju. Na sve to, režim pokušava da izjednači privatne i državne fakultete, čime bi, kako upozoravaju stručnjaci, bila naneta nepopravljiva šteta visokom obrazovanju u Srbiji.
Čini se, dakle, da je cilj jasan – uspostaviti kontrolu nad svim delovima društva i države.
Ako to nije moguće, nepodobni elementi mogu se uništiti, samo da bi jednostavno bili zamenjeni onima koji nikome neće zadavati glavobolju.
Izvori: Nova.rs/Vreme
Protiče druga nedelja građanske neposlušnosti u Srbiji. Sva današnja dešavanja pratite u našem blogu uživo
Na protestu kod Autokomande, građani su u više navrata uzvikivali „Skinite fantomke“, zahtevajući od policije da otkrije identitet prisutnih službenika. Jedan policajac je na taj zahtev odgovorio – predstavio se imenom, skinuo masku i ušao u dijalog sa okupljenima
Nakon poraza u polufinalu Vimbldona Novak Đoković poslao poruku u vezi sa sadašnjom situacijom u Srbiji
Nezavisni ruski portal Insajder opisuje studentske proteste u Srbiji kao najdugoročniji i najuporniji otpor Vučiću do sada. Demonstranti su sve organizovaniji, a vlast sve brutalnija
Anonimni građanin podneo je krivičnu prijavu protiv javnog tužioca za organizovani kriminal Mladena Nenadića zbog zajedničke fotografije sa „potencijalno osumnjičenima za pad nadstrešnice“
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve