Kriza Zapada i Rusije

23.februar 2022. J.H.

Sankcije protiv Rusije: Umesto grmljavine prolećna kišica

Od „grmljavine već pripremljenih sankcija“, „atomskih“ sankcija, „nikada viđenom paketu“ kaznenih mera „koje su spremne za upotrebu pohranjene u škriliji sa otrovima“ i treba da se primene u slučaju ruske invazije na Ukrajinu, za sada se ne vidi ništa. A Rusija jeste priznala nezavisnost samoproglašenih republika Donjeck i Lugansk, njene trupe su već u Donbasu, a Krim je odavno anektiran

Istočna kriza

21.februar 2022. M. M

Iskorak Rusije: Putin priznao dve republike u Donbasu

Predsednik Rusije Vladimir Putin potpisao je u ponedeljak 21. februara Ukaz o priznanju Donjecke i Luganske Narodne Republike (DNR i LNR) i zatražio da ruska Dume ratifikuje te dokumente. Istovremeno je potpisao sporazume o vojnoj saradnji i uzajamnoj pomoći sa te dve republike

Svet

18.februar 2022. M. M

Reakcija Rusije na odgovor SAD na ruski nacrt sporazuma o bezbednosti Evrope: Odbijanje odbijenog

Dok Vašingoton i dalje optužuje Rusiju da gomila trupe i sprema invaziju na Ukrajinu, Rusi tvrde da SAD ignorišu rusku zabrinutost zbog američkog nuklearnog oružja u nenuklearnim evropskim zemljama i širenja NATO-a na istok i upozoravaju da bi prijem Ukrajine u NATO mogao da dovede do sukoba alijanse sa Rusijom zbog statusa Кrima, koji Rusija smatra zatvorenim. Moskva, takođe, negira da je planirala ili planira invaziju na Ukrajinu

Ukrajinski nuklearni arsenal

12.februar 2022. Slobodan Bubnjević

Odnosi Rusije i Ukrajine: Sporazum težak 1700 nukleranih bojevih glava

Kijev se po raspadu SSSR odrekao svog nukleranog arsenala. SAD, Ruska federacija, Velika Britanija i Ukrajina potpisale su 1994. „Budimpeštanski memorandum“ koji je obuhvatio obaveze koje će velike sile imati prema Ukrajini nakon što se reši svojih bombi, pre svega zaštitu ukrajinskog suvereniteta. Kada je Rusija 2014. anektirala Krim, Vašington je saopštio da Budimpeštanski memorandum zapravo nije pravno obavezujuć

Svet

03.februar 2022. M. M

Istočna kriza: SAD i NATO odbili ruske zahteve

SАD i NАTО su odbili ruski zahtev da se NATO ne širi na istok, traže deeskalaciju u slučaju Ukrajine, predlažu pregovore o raspoređivanju raketa i kontroli nuklearnog naoružanja i o konceptu „nedeljivosti bezbednosti“

Vesti

12.januar 2022. J.H.

Ko za koga prisluškuje: Kara-Murza optužuje Aleksandra Vulina

Ruski opozicionar Vladimir Kara-Murza kaže da ga je ministar unutrašnjih poslova Srbije Aleksandar Vulin dao prisluškivati dok je bio u Beogradu i da je transkripte tih razgovora odneo u Moskvu. Vulin tvrdi da je to laž zbog koje će morati da odgovara i da „tajkunski mediji u Srbiji“ prenose njegove laži bez pitanja i provere

Svet

05.januar 2022. A. I

Nemačka ruska politika: I Berlin mora da se pita

Zelena ministarka spoljnih poslova Analena Berbok putuje u Vašington da sa SAD uskladi politiku u odnosu na Rusiju. U koalicionoj vladi postoje, međutim, razmimoilaženja ne samo po pitanju ukrajinske krize i uopšte odnosa sa Moskvom, već i po pitanju Zapadnog Balkana i Srbije

Vesti

19.decembar 2021. M. M

Bolivija: Bitka za litijum visoko u Andima

Domorodački narod Kečua poštuje 4.000 kvadratnih milja ravnice zvane Salar de Ujuni koju prekriva so, jer su njihovi preci verovali da je ona mešavina majčinog mleka boginje i slanih suza njene bebe. Za izvršnog direktora teksaške firme EnergyX Tiga Igena ta „čista bela lepota dokle pogled seže“ je riznica litijuma

Vesti

17.decembar 2021. M. M

„Uterivanje“ balkanskih država u NATO: Putinove «crvene linije»

Moskva traži da NATO odustane od „uterivanja“ balkanskih zemalja i Ukrajine u alijansu, da prestane da grupiše trupe na granicama Rusije, da smanji prisustvo u Crnom moru i vazdušnom prostoru baltičkih zemalja. Rusija kritikuje politiku NATO-a u državama Zapadnog Balkana, kao što je podrška osnivanju „Vojske Kosova“, i uverava da takve vojne pripreme NАTО-a „ne mogu ostati bez adekvatnog ruskog odgovora“

Analiza

17.decembar 2021. Nemanja Rujević

Srbija u sudaru slonova: Kako je REM hitno dao licencu ruskom kanalu na nemačkom

Od četvrtka ruska državna televizija RT emituje linearni program na nemačkom jeziku - pozivajući se na licencu koju je nedavno izdao srpski REM. Srbija je tako ušla u nadvlačenje konopca velikih sila između kojih se napetost ovih dana može seći nožem. U igri su cena gasa, sankcije, politička ubistva, ali i višegodišnji pokušaji Moskve da svoje državne medije plasira na nemačko tržište