Vesti

04.jul 2022. Filip Mirilović

Mural neonacisti u Beogradu: Srpski dobrovoljac u Novorusiji

Mural posvećen srpskom esktremnom desničaru, neonacisti koji je poginuo u Ukrajini, osvanuo je pre nekoliko dana pored Prirodno-matematričkog fakulteta u Beogradu. Čijih ruku je to delo ne zna se, a nije toliko ni bitno. Bitnije je što to u Gradu očigledno nikome ne smeta

Analiza

01.jul 2022. Aleksandar Radić

Rat u Ukrajini: Povlačenje ruske vojske sa Zmijskog ostrva

U perspektivi, otvorena je tema angažovanja NATO-a u zaštiti brodova sa hranom i Rusi bi imali izbor da ignorišu razvoj prilika, što politički nije prihvatljivo rešenje, ili da udare po brodovima NATO-a, što bi bio casus belli. Odlaskom sa ostrva problem sada ne postoji, i krenuće izvoz hrane

Vesti

30.jun 2022. M. T.

Samit NATO-a u Madridu: Švedska i Finska na korak od Alijanse

Vođe NATO-a su prvog dana samita usvojili novi "Strategijski koncept", u kojem se ističe da su "Zapadni Balkan i oblast Crnog mora od strategijske važnosti za Atlantski savez". Finska i Švedska rešile su nesuglasice sa Turskom, čime je otvoren put za prijem ove dve zemlje u NATO

Rat u Ukrajini

27.jun 2022. Sonja Ćirić

Ukrajinske biblioteke: Ne trebaju nam ruske knjige

Vest da se iz ukrajinskih biblioteka izbacuju ruske knjige je tačna, kaže Olena Koncevic iz Odese, i dodaje da je to trebalo odavno uraditi. Alu Tatarenko iz Lavova čude intelektualci u Srbiji koji se zgražavaju što je iz ukrajinskog školskog programa povučen "Rat i mir", roman koji se pokazao nemoćnim da vaspita humanog čoveka

Rat u Ukrajini

26.jun 2022. S.Ć.

Evropa: Koliko će da košta obnova Ukrajine

Ukrajini će možda biti potreban čak bilion evra spoljne pomoći da sanira štetu koja je izazvana invazijom Rusije, rečeno je u Briselu. Ko će to da plati? Ukrajinski zvaničnici predlažu da bi trebalo uzeti milijarde dolara vrednu imovina ruskih oligarha i rezerve Ruske centralne banke

Vesti

25.jun 2022. S.Ć.

Kijev Prajd: Ako dođu Rusi, bićemo izbrisani

Današnji Kijev Prajd održava se u Varšavi. Ako bi Ukrajina bila poražena, to bi bila tragedija za ukrajinski narod u celini, a LGBTQ ljudi bi bili izloženi riziku da budu "potpuno izbrisani" - ubijeni, primorani da pobegnu ili da sakriju svoj identitet

Vesti

24.jun 2022. Sofija Popović

Bilans Samita EU: Ukrajina i Moldavija postale kandidati za članstvo

Moldavija i Ukrajina i zvanično su u četvrtak uveče dobile status kandidata za članstvo u Evropskoj uniji. Dobile su i jasnu poruku da će se nadalje proces pregovora i pristupanja odvijati „ni po babu ni po stričevima“, već po reformama i zaslugama. Da nemaju razloga da previše slave, Evropska unija pokazala im je još istog dana primerom država Zapadnog Balkana. Lideri regiona iz Brisela vratili su se praznih ruku

Analiza

24.jun 2022. Aleksandar Radić

Četiri meseca rata u Ukrajini: Od olako očekivane pobede do rata iscrpljivanja

Tokom leta će ruska vojska pokušati da stavi pod kontrolu čitavu Donjecku i Lugansku oblast. Ako to postigne, ruska vlast će proglasiti da su ostvareni ratni ciljevi i Rusi će pokušati da dođu do neke vrste prećutne nagodbe sa EU, zasnovane na pragmatičnom odnosu prema situaciji, prema formuli: "Mi vama energente, ako smanjite podršku Ukrajini"

Reportaža

20.jun 2022. Dejan Anastasijević

Ukrajina dve godine nakon Majdanske revolucije: Zamrznuti rat

„Dve godine nakon Majdanske revolucije, otcepljenja Krima i oružanih sukoba na jugoistoku, Ukrajina se klacka između rata i mira, patriotizma i korupcije, daleko od očiju i interesovanja Brisela i Vašingtona.“ Ovo je sredinom 2016. napisao Dejan Anastasijević na putovanju kroz Ukrajinu. Njegovi opisi atmosfere u Mariupolju, Kramatorsku ili Kijevu daju dublji uvid u sliku razaranja Ukrajine koju ruske trupe slikaju zauzimajući deo po deo ukrajinske teritorije. Čini se da je ruska agresija dobrim delom rešila identitesku zbunjenost Ukrajinaca: kao da je konačno stvorila ukrajinsku naciju

Intervju

19.jun 2022. Sonja Ćirić

Gojko Božović: Zbog krize će knjige biti skuplje i biće ih manje

„Pre 15 godina kad je osnovan Arhipelag, bilo je više izvesnosti i više uređenosti u društvu. Kultura je bila manje marginalizovana. Lokalne i globalne krize tek su dolazile. Ali su došle i, kako su došle, više nisu prestajale, niti misle da se povuku s horizonta“