img
Loader
Beograd, 8°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Avganistan

Zloslutno obeležavanje

30. maj 2001, 21:43 Miodrag Radović
Copied

Edikt o žutim trakama usledio je posle vrenja unutar talibanskog pokreta u kome su pristalice čvrste ruke ojačale svoj položaj u vlasti. Režim je prošle sedmice organizovao javno bičevanje jednog nevenčanog para optuženog za seks

OVAKO JE POČELO: Spomenik Budi u Avganistanu, jedna od najvećih civilizacijskih vrednosti, više ne postoji

Tvrdokorna islamska vlast u Kabulu sleganjem ramena odbacila je međunarodno zgražavanje povodom objave da će Hindusi u Avganistanu morati da nose žute oznake. Talibani tvrde da će takvo obeležavanje ljudi zapravo zaštititi manjinske grupe od zloglasne prilježnosti verske policije.

Talibanski zvaničnici su potvdili da će pripadnici majušne hindustanske zajednice morati da nose komad žutog platna na grudima kad god izađu iz kuće. To je zato, kaže talibanska novinska agencija, da bi se sprečilo bilo kakvo „uznemiravanje“ onih koji nisu muslimani, a koje bi, bez oznake, mogla da zadrži verska policija.

Hinduskinje će morati da pokrivaju lice velom, kao i sve žene u Avganistanu, mada Hindusi kažu da njihove žene to rade od pamtiveka. Talibanska agencija dodaje da nije tačno da će Hidusima biti naloženo da istaknu žute zastave na krovovima svojih kuća i da će žute trake moći da nose i u unutrašnjem džepu. Još nije izvesno kada mula Mohamad Omar, samotni duhovni vođa talibana, namerava da ozakoni edikt. Ali, dosadašnje iskustvo sa talibanskim fatvama govori da kada se jednom objave bivaju neporecive.

Većina avganistanskih Hindusa, koji su se uglavnom bavili trgovinom i menjanjem novca, napustili su zemlju sredinom prošle decenije, pre nego što su talibani osvojili Kabul. Prema nekim procenama danas ih u Kabulu nema više od 500.

OSUDE: Vašington je odmah osudio potez talibana i nazvao ga „poslednjom u dugoj listi užasavajućih represija“. Predstavnik Bele kuće Ričard Boučer kaže da žuta značka nasilno žigoše manjinske grupe i da „nikad, nikad ne može biti opravdana“. Indija, postojbina Hindusa, izrazila je gnev opisujući edikt kao „žalostan“.

Ali, mirne reakcije pojedinih Hindusa u Kabulu navode na zaključak da bi žute trake, u najmanju ruku, mogle da ublaže represiju od strane verske policije, zadužene za poroke i vrline, koja rutinski tuče i zatvara Avganistance koji ne nose bradu.

Edikt o žutim trakama usledio je posle vrenja unutar talibanskog pokreta u kome su pristalice čvrste ruke ojačale svoj položaj u vlasti. Režim je prošle sedmice organizovao javno bičevanje jednog nevenčanog para optuženog za seks. Fazl Rahman i neimenovana žena dobili su po 100 udaraca šibom na stadionu u Kabulu pred hiljadama gledalaca.

Prošle sedmice talibanska garda je zatvorila jednu bolnicu, koju su osnovali Italijani, i isprebijala osoblje na osnovu dostave da su tamo muškarci i žene zajedno ručali. Zvaničnici su takođe zatvorili četiri od šest ureda UN-a zbog uvođenja dodatnih sankcija Avganistanu početkom ove godine.

Ali, ovo je prvi put da je demoralisana i okopnela hindustanska zajednica suočena sa nekim progonom. U martu, kada su talibani razorili dve džinovske, preko 1500 godina stare statue Bude u Bamijanu kao bogohulne, vlasti su rekle da će držanje „idola“ i dalje biti dozvoljeno unutar hinduističkih hramova. U Avganistanu, gde talibani surovo sprovode svoje konzervativno tumačenje sunitskog islama, privrženost bilo kojoj dugoj veri je opasno. Da bi preživeli, Siki i muslimani šiiti moraju neprekidno da pregovaraju s vlastima i da služenje svojoj veri prilagođavaju talibanskom diktatu.

Druge vere jedva da su prisutne u siromašoj zemlji od 25 miliona stanovnika. Kaže se da hrišćana nema, što je teško verovatno, a pouzdano se zna za jednog Jevrejina, avganistanskog rabina, kome je dozvoljeno da održava oronulu sinagogu u Kabulu.

Nema budista, ali su talibani i pored toga uništili istorijske statue Bude kao neislamske i idolopokloničke. Ali, među šačicom verskih manjina koje još postoje u nekom značajnijem broju, život pod talibanima je stalan izazov. Problemi su najveći za muslimane šiite, kojih ima više miliona, ali na koje talibani gledaju kao na nevernike. U velikim gradovima, kao što su Kabul i Hazrat, šiitima je dozvoljeno da se mole u džamijama i da uče u islamskim školama, ali u nekim seoskim oblastima oni se otvoreno proganjaju. Izveštaji iz severoistočnog Avganistana govore o periodičnim masakrima šiitskih etničkih grupa.

NAPOR: Sunitsko-šiitska šizma je u najvećem delu odgovorna za dugotrajno neprijateljstvo između Avganistana i šiitskog suseda Irana. Pošto većina avganistanskih šiita smatra da svoje etničke korene vuče iz drevne Persije, u vreme praznika kao što su persijska nova godina, poznata kao Nav Ruz, u Kabulu vlada velika napetost. Ove godine talibani su dozvolili šiitima da 21. marta, na nekoliko sati, posete svoje svetilištile Ali u Hazratu. Istovremeno su zvanično objavili da svi oni koji slave Nav Ruz moraju da budu „žigosani kao nevernici“ i da Avganistanci „moraju da mrze persijsku novu godinu“. Talibani priznaju samo lunarni kalendar i tekuća godina zvanično je 1421.

Edikt o žutim trakama došao je iz minstarstva za širenje vrline i zaštitu od poroka. Talibanski zvaničnici kažu da je zapravo reč o bezopasnom naporu da se Hindusi zaštite od zlostavljanja. „Hindusi ne treba da liče na muslimane zbog sopstvene bezbednosti, da ih ne bi uznemiravala verska policija“, kaže glavni predstvnik vlade Abdul Hai Mutmain. Vozila sa teško naoružanim pripadnicima talibanske verske policije rutinski patroliraju ulicama kako bi osigurala da žene nose čadore od glave do pete, da muškarci imaju brade i da se usrdno mole pet puta dnevno.

Novi edikt, kažu analitičari, po svoj prilici odražava dalji talibanski napor da uspostave svoje tvrdo viđenje islama na 95 odsto teritorije Avganistana koju danas kontrolišu. Navodno, talibanski dekret dalje nalaže da svi ljudi koji nisu muslimani u roku od tri dana napuste svaku kuću koju dele sa muslimanima, i da moraju da slede odredbe islamskog zakona ili da se suoče sa kaznom.

Talibanski pokret, koji do sada nije uznemiravao verske manjine u zemlji, sprema se da se na njih obruši, što bi bio još jedan pokazatelj da režim, izolovan međunarodnim finansijskim sankcijama i optužen da podstiče terorizam, postaje čak i nazadniji i da je spreman da se dodatno suprotstavi svetskom mnjenju.

Talibani vladaju nad 80 do 90 odsto Avganistana, zemlje koja prolazi kroz dvadeset drugu godinu rata. Borbe se nastavljaju između talibana i poslednjih preostalih neprijatelja okupljenih u Severnom savezu. Sa talibanama je u Avganistan došlo versko tumačenje koje zabranjuje ženama rad van kuće i školovanje, gledanje televizije, slušanje muzike i igranje karata.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Rama Duvadži i Zohran Mamdani sleva pobedu u trci za gradonačelnika Njujorka

SAD

08.novembar 2025. Vukašin Karadžić

Ko je Rama Duvadži, najmlađa prva dama u istoriji Njujorka

Rama Duvadži će sa 28 godina biti najmlađa prva dama u istoriji Njujorka. Politički angažovana umetnica se, međutim, svakako neće ograničiti na ulogu supruge budućeg gradonačelnika „Velike jabuke“ Zohrana Mamdanija

Nemačka

07.novembar 2025. Izabel Ber / Izabel Štreh / DW

Da li će Nemačka konačno zabraniti posedovanje snimaka silovanja?

Posedovanje snimaka silovanja odraslih u Nemačkoj nije kažnjivo, međutim ministri pravde raspravljaju o predlogu da se taj zakon ipak promeni

Demokrate u Senatu 14. puta zaredom nisu glasale za usvajanje nacrta zakona o finansiranju Vlade

SAD

07.novembar 2025. B. B.

Najduža blokada Vlade SAD u istoriji

Demokrate u Senatu 14. puta zaredom nisu glasale za usvajanje nacrta zakona o finansiranju Vlade SAD

Rat u Sudanu

07.novembar 2025. Andrea Jung-Grim/DW

Pakao Sudana: Najteža humanitarna kriza na svetu

Uprkos pregovorima o primirju, stanje u Sudanu i dalje je veoma loše. Prema proceni Ujedinjenih nacija, u ovoj državi na severoistoku Afrike, vlada najteža humanitarna kriza na svetu

Obraćanje Zohrana Mamdanija nakon što je postao gradonačelnik Njujorka

SAD

07.novembar 2025. Slobodan Kostić

Gradonačelnik Njujorka: Zohran Mamdani je sve, što ne bi smeo da bude

„Ja sam mlad, uprkos svim mojim naporima da ostarim. Ja sam musliman. Ja sam demokratski socijalista. I što je, navodno, najpogubnije od svega — odbijam da se zbog toga izvinjavam”, govorio je u kampanji za gradonačelnika Njujorka Zohran Mamdani i osvojio srca Njujorčana

Komentar
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić euforičan, sa ispruženom rukom

Pregled nedelje

Vučić, zaštitnik nepravde

Aleksandar Vučić sprovodi neobjavljeni državni udar. Džaba kreči. Nema on odbranu od zahteva za pravdom. Jer kako da pogleda u oči majci koja štrajkuje glađu, umiri narod na ulicama i utiša đačiće koji na ekskurziji viču – „Pumpaj!“

Filip Švarm
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić gleda u visinu ispred Narodne Skupštine

Komentar

Predsednik Ćacilenda

Aleksandar Vučić misli da u utorak putuje za Brisel u svojstvu predsednika Republike Srbije, ali zapravo odlazi kao predsednik Ćacilenda. Na to je sam sebe sveo, samo što toga još uvek nije svestan

Andrej Ivanji
U Novom Sadu je održana ogromna komemoracija za žrtve nadstrešnice, dirljiva i neophodna. Fiksacija na tačan broj ljudi tu je potpuno promašena jer ovo više nije ta igra.

Komentar

Besmisleno prebrojavanje na pomenu

U Novom Sadu je održana ogromna komemoracija za žrtve nadstrešnice, dirljiva i neophodna. Fiksacija na tačan broj ljudi tu je potpuno promašena jer ovo više nije ta igra

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1818
Poslednje izdanje

Štrajk glađu Dijane Hrke

Jedna žena protiv trulog sistema Pretplati se
Posle obeležavanja godišnjice tragedije

Režimski debakl u Novom Sadu

Kratka hronologija 2025

Luciferov izaslanik za Srbiju

KK Partizan

Ostoja između dve vatre

Intervju: Miloš Lolić i Borisav Matić

Neposlušni umetnički tim Bitefa

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure