img
Loader
Beograd, 37°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Avganistan

Zloslutno obeležavanje

30. maj 2001, 21:43 Miodrag Radović
Copied

Edikt o žutim trakama usledio je posle vrenja unutar talibanskog pokreta u kome su pristalice čvrste ruke ojačale svoj položaj u vlasti. Režim je prošle sedmice organizovao javno bičevanje jednog nevenčanog para optuženog za seks

OVAKO JE POČELO: Spomenik Budi u Avganistanu, jedna od najvećih civilizacijskih vrednosti, više ne postoji

Tvrdokorna islamska vlast u Kabulu sleganjem ramena odbacila je međunarodno zgražavanje povodom objave da će Hindusi u Avganistanu morati da nose žute oznake. Talibani tvrde da će takvo obeležavanje ljudi zapravo zaštititi manjinske grupe od zloglasne prilježnosti verske policije.

Talibanski zvaničnici su potvdili da će pripadnici majušne hindustanske zajednice morati da nose komad žutog platna na grudima kad god izađu iz kuće. To je zato, kaže talibanska novinska agencija, da bi se sprečilo bilo kakvo „uznemiravanje“ onih koji nisu muslimani, a koje bi, bez oznake, mogla da zadrži verska policija.

Hinduskinje će morati da pokrivaju lice velom, kao i sve žene u Avganistanu, mada Hindusi kažu da njihove žene to rade od pamtiveka. Talibanska agencija dodaje da nije tačno da će Hidusima biti naloženo da istaknu žute zastave na krovovima svojih kuća i da će žute trake moći da nose i u unutrašnjem džepu. Još nije izvesno kada mula Mohamad Omar, samotni duhovni vođa talibana, namerava da ozakoni edikt. Ali, dosadašnje iskustvo sa talibanskim fatvama govori da kada se jednom objave bivaju neporecive.

Većina avganistanskih Hindusa, koji su se uglavnom bavili trgovinom i menjanjem novca, napustili su zemlju sredinom prošle decenije, pre nego što su talibani osvojili Kabul. Prema nekim procenama danas ih u Kabulu nema više od 500.

OSUDE: Vašington je odmah osudio potez talibana i nazvao ga „poslednjom u dugoj listi užasavajućih represija“. Predstavnik Bele kuće Ričard Boučer kaže da žuta značka nasilno žigoše manjinske grupe i da „nikad, nikad ne može biti opravdana“. Indija, postojbina Hindusa, izrazila je gnev opisujući edikt kao „žalostan“.

Ali, mirne reakcije pojedinih Hindusa u Kabulu navode na zaključak da bi žute trake, u najmanju ruku, mogle da ublaže represiju od strane verske policije, zadužene za poroke i vrline, koja rutinski tuče i zatvara Avganistance koji ne nose bradu.

Edikt o žutim trakama usledio je posle vrenja unutar talibanskog pokreta u kome su pristalice čvrste ruke ojačale svoj položaj u vlasti. Režim je prošle sedmice organizovao javno bičevanje jednog nevenčanog para optuženog za seks. Fazl Rahman i neimenovana žena dobili su po 100 udaraca šibom na stadionu u Kabulu pred hiljadama gledalaca.

Prošle sedmice talibanska garda je zatvorila jednu bolnicu, koju su osnovali Italijani, i isprebijala osoblje na osnovu dostave da su tamo muškarci i žene zajedno ručali. Zvaničnici su takođe zatvorili četiri od šest ureda UN-a zbog uvođenja dodatnih sankcija Avganistanu početkom ove godine.

Ali, ovo je prvi put da je demoralisana i okopnela hindustanska zajednica suočena sa nekim progonom. U martu, kada su talibani razorili dve džinovske, preko 1500 godina stare statue Bude u Bamijanu kao bogohulne, vlasti su rekle da će držanje „idola“ i dalje biti dozvoljeno unutar hinduističkih hramova. U Avganistanu, gde talibani surovo sprovode svoje konzervativno tumačenje sunitskog islama, privrženost bilo kojoj dugoj veri je opasno. Da bi preživeli, Siki i muslimani šiiti moraju neprekidno da pregovaraju s vlastima i da služenje svojoj veri prilagođavaju talibanskom diktatu.

Druge vere jedva da su prisutne u siromašoj zemlji od 25 miliona stanovnika. Kaže se da hrišćana nema, što je teško verovatno, a pouzdano se zna za jednog Jevrejina, avganistanskog rabina, kome je dozvoljeno da održava oronulu sinagogu u Kabulu.

Nema budista, ali su talibani i pored toga uništili istorijske statue Bude kao neislamske i idolopokloničke. Ali, među šačicom verskih manjina koje još postoje u nekom značajnijem broju, život pod talibanima je stalan izazov. Problemi su najveći za muslimane šiite, kojih ima više miliona, ali na koje talibani gledaju kao na nevernike. U velikim gradovima, kao što su Kabul i Hazrat, šiitima je dozvoljeno da se mole u džamijama i da uče u islamskim školama, ali u nekim seoskim oblastima oni se otvoreno proganjaju. Izveštaji iz severoistočnog Avganistana govore o periodičnim masakrima šiitskih etničkih grupa.

NAPOR: Sunitsko-šiitska šizma je u najvećem delu odgovorna za dugotrajno neprijateljstvo između Avganistana i šiitskog suseda Irana. Pošto većina avganistanskih šiita smatra da svoje etničke korene vuče iz drevne Persije, u vreme praznika kao što su persijska nova godina, poznata kao Nav Ruz, u Kabulu vlada velika napetost. Ove godine talibani su dozvolili šiitima da 21. marta, na nekoliko sati, posete svoje svetilištile Ali u Hazratu. Istovremeno su zvanično objavili da svi oni koji slave Nav Ruz moraju da budu „žigosani kao nevernici“ i da Avganistanci „moraju da mrze persijsku novu godinu“. Talibani priznaju samo lunarni kalendar i tekuća godina zvanično je 1421.

Edikt o žutim trakama došao je iz minstarstva za širenje vrline i zaštitu od poroka. Talibanski zvaničnici kažu da je zapravo reč o bezopasnom naporu da se Hindusi zaštite od zlostavljanja. „Hindusi ne treba da liče na muslimane zbog sopstvene bezbednosti, da ih ne bi uznemiravala verska policija“, kaže glavni predstvnik vlade Abdul Hai Mutmain. Vozila sa teško naoružanim pripadnicima talibanske verske policije rutinski patroliraju ulicama kako bi osigurala da žene nose čadore od glave do pete, da muškarci imaju brade i da se usrdno mole pet puta dnevno.

Novi edikt, kažu analitičari, po svoj prilici odražava dalji talibanski napor da uspostave svoje tvrdo viđenje islama na 95 odsto teritorije Avganistana koju danas kontrolišu. Navodno, talibanski dekret dalje nalaže da svi ljudi koji nisu muslimani u roku od tri dana napuste svaku kuću koju dele sa muslimanima, i da moraju da slede odredbe islamskog zakona ili da se suoče sa kaznom.

Talibanski pokret, koji do sada nije uznemiravao verske manjine u zemlji, sprema se da se na njih obruši, što bi bio još jedan pokazatelj da režim, izolovan međunarodnim finansijskim sankcijama i optužen da podstiče terorizam, postaje čak i nazadniji i da je spreman da se dodatno suprotstavi svetskom mnjenju.

Talibani vladaju nad 80 do 90 odsto Avganistana, zemlje koja prolazi kroz dvadeset drugu godinu rata. Borbe se nastavljaju između talibana i poslednjih preostalih neprijatelja okupljenih u Severnom savezu. Sa talibanama je u Avganistan došlo versko tumačenje koje zabranjuje ženama rad van kuće i školovanje, gledanje televizije, slušanje muzike i igranje karata.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Jemen

22.jul 2026. M. L. J.

Nafta ide otežano i kroz Crveno more: Jemenski Huti zatvorili plovni put

Dva tankera koja su prevozila saudijsku naftu u Aziju danas su promenila kurs u Crvenom moru zbog pretnji jemenskih Huta. Uz zatvoreni Ormuski moreuz, to bi moglo dodatno da katapultira cenu nafte

Austrija

22.jul 2026. Katarina Abel / Dijana Roščić (DW)

Policija onde gde je bila Hitlerova kolevka

U Hitlerovu rodnu kuću, koja je pretila da postane svetilište današnjih nacista, sada je useljena policijska stanica. Šta o tome kažu građani Braunaua?

Francuska

22.jul 2026. A.I.

Zabrana društvenih mreža za mlađe od petnaest godina

U Francuskoj su poslanici oba doma izglasali opštu zabranu pristupa društvenim mrežama za mlađe od 15 godina. Zakon će se sprovesti u dve faze

Smenjen načelnik Generalštaba Vojske Ukrajine

Ukrajina

21.jul 2026. I.M.

Zelenski smenio Sirskog: General Drapati novi komandant ukrajinske vojske

Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski razrešio je Oleksandra Sirskog dužnosti vrhovnog komandanta Oružanih snaga. Vojsku će ubuduće predvoditi general Mihajlo Drapati, jedan od najcenjenijih komandanata mlađe generacije

Droga među bananama

21.jul 2026. I.M.

U Italiji zaplenjeno 770 kilograma kokaina iz Ekvadora, na paketima zastava Srbije

Italijanski carinici i finansijska policija sprečili su ulazak velike količine kokaina na evropsko tržište nakon što su u luci Vado Ligure otkrili drogu skrivenu među paletama banana iz Južne Amerike

Komentar
Predsednik Srbije Aleklsandar Vučić sa uzdignutom pesnicom ispred transparenta

Komentar

I naš predsednik je sirotinja

Voženo lice Aleksandar Vučić će u predizbornoj kampanji voziti staru škodu. Dok traje odmazda prema svakome ko pisne, paradni deo kampanje biće otužniji nego ikad jer se Vučić obraća svom hardkor biračkom telu

Nemanja Rujević
Paunović

Pregled nedelje

Nepodnošljiva lakoća bezosjećajne gluposti

Zašto ministarka Snežana Paunović još nije smenjena? Šta to govori o njoj, režimu i Srbiji

Filip Švarm
Brankov most

Komentar

Prebijanje Vladimira Arsenijevića: Zlo ispod mosta

Zlo se zavuklo pod most i tamo, zaklonjeno od svetla, ćutalo i čekalo. Kad je Vladimir Arsenijević izašao iz taksija, nad Beogradom se opet nadvila ona isto neman koja je onemogućavala izložbu Rona Haviva, sprečavala održavanje prve Parade ponosa, palila Bajrakli džamiju i Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država i vandalizovala i centar grada tokom Parade ponosa 2010.

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Vidi sve
Vreme 1854
Poslednje izdanje

Intervju: Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu

Pobeda je sigurna Pretplati se
Intervju: Vladimir Arsenijević, pisac

I dalje slobodno da šetam Beogradom

Intervju: Rodoljub Šabić

Da li bi nas napadali da smo partijski vojnici

Portret savremenika: Milan Ostojić Sandokan

Posledice i žrtve metastaze sistema

Mundijal i mi

“Pajserisana” Srbija na fudbalskoj margini

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure