img
Loader
Beograd, 24°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Avganistan

Zloslutno obeležavanje

30. мај 2001, 21:43 Miodrag Radović
Copied

Edikt o žutim trakama usledio je posle vrenja unutar talibanskog pokreta u kome su pristalice čvrste ruke ojačale svoj položaj u vlasti. Režim je prošle sedmice organizovao javno bičevanje jednog nevenčanog para optuženog za seks

OVAKO JE POČELO: Spomenik Budi u Avganistanu, jedna od najvećih civilizacijskih vrednosti, više ne postoji

Tvrdokorna islamska vlast u Kabulu sleganjem ramena odbacila je međunarodno zgražavanje povodom objave da će Hindusi u Avganistanu morati da nose žute oznake. Talibani tvrde da će takvo obeležavanje ljudi zapravo zaštititi manjinske grupe od zloglasne prilježnosti verske policije.

Talibanski zvaničnici su potvdili da će pripadnici majušne hindustanske zajednice morati da nose komad žutog platna na grudima kad god izađu iz kuće. To je zato, kaže talibanska novinska agencija, da bi se sprečilo bilo kakvo „uznemiravanje“ onih koji nisu muslimani, a koje bi, bez oznake, mogla da zadrži verska policija.

Hinduskinje će morati da pokrivaju lice velom, kao i sve žene u Avganistanu, mada Hindusi kažu da njihove žene to rade od pamtiveka. Talibanska agencija dodaje da nije tačno da će Hidusima biti naloženo da istaknu žute zastave na krovovima svojih kuća i da će žute trake moći da nose i u unutrašnjem džepu. Još nije izvesno kada mula Mohamad Omar, samotni duhovni vođa talibana, namerava da ozakoni edikt. Ali, dosadašnje iskustvo sa talibanskim fatvama govori da kada se jednom objave bivaju neporecive.

Većina avganistanskih Hindusa, koji su se uglavnom bavili trgovinom i menjanjem novca, napustili su zemlju sredinom prošle decenije, pre nego što su talibani osvojili Kabul. Prema nekim procenama danas ih u Kabulu nema više od 500.

OSUDE: Vašington je odmah osudio potez talibana i nazvao ga „poslednjom u dugoj listi užasavajućih represija“. Predstavnik Bele kuće Ričard Boučer kaže da žuta značka nasilno žigoše manjinske grupe i da „nikad, nikad ne može biti opravdana“. Indija, postojbina Hindusa, izrazila je gnev opisujući edikt kao „žalostan“.

Ali, mirne reakcije pojedinih Hindusa u Kabulu navode na zaključak da bi žute trake, u najmanju ruku, mogle da ublaže represiju od strane verske policije, zadužene za poroke i vrline, koja rutinski tuče i zatvara Avganistance koji ne nose bradu.

Edikt o žutim trakama usledio je posle vrenja unutar talibanskog pokreta u kome su pristalice čvrste ruke ojačale svoj položaj u vlasti. Režim je prošle sedmice organizovao javno bičevanje jednog nevenčanog para optuženog za seks. Fazl Rahman i neimenovana žena dobili su po 100 udaraca šibom na stadionu u Kabulu pred hiljadama gledalaca.

Prošle sedmice talibanska garda je zatvorila jednu bolnicu, koju su osnovali Italijani, i isprebijala osoblje na osnovu dostave da su tamo muškarci i žene zajedno ručali. Zvaničnici su takođe zatvorili četiri od šest ureda UN-a zbog uvođenja dodatnih sankcija Avganistanu početkom ove godine.

Ali, ovo je prvi put da je demoralisana i okopnela hindustanska zajednica suočena sa nekim progonom. U martu, kada su talibani razorili dve džinovske, preko 1500 godina stare statue Bude u Bamijanu kao bogohulne, vlasti su rekle da će držanje „idola“ i dalje biti dozvoljeno unutar hinduističkih hramova. U Avganistanu, gde talibani surovo sprovode svoje konzervativno tumačenje sunitskog islama, privrženost bilo kojoj dugoj veri je opasno. Da bi preživeli, Siki i muslimani šiiti moraju neprekidno da pregovaraju s vlastima i da služenje svojoj veri prilagođavaju talibanskom diktatu.

Druge vere jedva da su prisutne u siromašoj zemlji od 25 miliona stanovnika. Kaže se da hrišćana nema, što je teško verovatno, a pouzdano se zna za jednog Jevrejina, avganistanskog rabina, kome je dozvoljeno da održava oronulu sinagogu u Kabulu.

Nema budista, ali su talibani i pored toga uništili istorijske statue Bude kao neislamske i idolopokloničke. Ali, među šačicom verskih manjina koje još postoje u nekom značajnijem broju, život pod talibanima je stalan izazov. Problemi su najveći za muslimane šiite, kojih ima više miliona, ali na koje talibani gledaju kao na nevernike. U velikim gradovima, kao što su Kabul i Hazrat, šiitima je dozvoljeno da se mole u džamijama i da uče u islamskim školama, ali u nekim seoskim oblastima oni se otvoreno proganjaju. Izveštaji iz severoistočnog Avganistana govore o periodičnim masakrima šiitskih etničkih grupa.

NAPOR: Sunitsko-šiitska šizma je u najvećem delu odgovorna za dugotrajno neprijateljstvo između Avganistana i šiitskog suseda Irana. Pošto većina avganistanskih šiita smatra da svoje etničke korene vuče iz drevne Persije, u vreme praznika kao što su persijska nova godina, poznata kao Nav Ruz, u Kabulu vlada velika napetost. Ove godine talibani su dozvolili šiitima da 21. marta, na nekoliko sati, posete svoje svetilištile Ali u Hazratu. Istovremeno su zvanično objavili da svi oni koji slave Nav Ruz moraju da budu „žigosani kao nevernici“ i da Avganistanci „moraju da mrze persijsku novu godinu“. Talibani priznaju samo lunarni kalendar i tekuća godina zvanično je 1421.

Edikt o žutim trakama došao je iz minstarstva za širenje vrline i zaštitu od poroka. Talibanski zvaničnici kažu da je zapravo reč o bezopasnom naporu da se Hindusi zaštite od zlostavljanja. „Hindusi ne treba da liče na muslimane zbog sopstvene bezbednosti, da ih ne bi uznemiravala verska policija“, kaže glavni predstvnik vlade Abdul Hai Mutmain. Vozila sa teško naoružanim pripadnicima talibanske verske policije rutinski patroliraju ulicama kako bi osigurala da žene nose čadore od glave do pete, da muškarci imaju brade i da se usrdno mole pet puta dnevno.

Novi edikt, kažu analitičari, po svoj prilici odražava dalji talibanski napor da uspostave svoje tvrdo viđenje islama na 95 odsto teritorije Avganistana koju danas kontrolišu. Navodno, talibanski dekret dalje nalaže da svi ljudi koji nisu muslimani u roku od tri dana napuste svaku kuću koju dele sa muslimanima, i da moraju da slede odredbe islamskog zakona ili da se suoče sa kaznom.

Talibanski pokret, koji do sada nije uznemiravao verske manjine u zemlji, sprema se da se na njih obruši, što bi bio još jedan pokazatelj da režim, izolovan međunarodnim finansijskim sankcijama i optužen da podstiče terorizam, postaje čak i nazadniji i da je spreman da se dodatno suprotstavi svetskom mnjenju.

Talibani vladaju nad 80 do 90 odsto Avganistana, zemlje koja prolazi kroz dvadeset drugu godinu rata. Borbe se nastavljaju između talibana i poslednjih preostalih neprijatelja okupljenih u Severnom savezu. Sa talibanama je u Avganistan došlo versko tumačenje koje zabranjuje ženama rad van kuće i školovanje, gledanje televizije, slušanje muzike i igranje karata.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Marin Le Pen

Francuska

07.јул 2026. Anja Mihić

Sud potvrdio presudu protiv Le Pen: Šta to znači za krajnju desnicu u Francuskoj

Sudije Apelacionog suda u Parizu proglasile su Marin Le Pen krivom za zloupotrebu evropskih fondova, osuđujući je na tri godine zatvora. Ipak, ona potencijalno može da učestvuje na predsedničkim izborima

Vrućina

Vremenske nepogode

07.јул 2026. I.M.

SZO: Evropu čekaju novi smrtonosni toplotni talasi, mnoge zemlje nespremne

Evropu će u narednim nedeljama pogoditi novi smrtonosni toplotni talasi, upozorila je Svetska zdravstvena organizacija (SZO), navodeći da manje od polovine evropskih zemalja ima nacionalne planove za zaštitu stanovništva od ekstremnih vrućina

Kuba

Kriza

06.јул 2026. I.M.

Potpuni kolaps na Kubi: Celo ostrvo ponovo ostalo bez struje

Kuba je ponovo pogođena velikim energetskim kolapsom nakon što je danas nestala struja na celom ostrvu. Vlasti istražuju uzrok, dok se zemlja suočava sa ozbiljnom nestašicom goriva i sve većim problemima u elektroenergetskom sistemu.

Rafinerija u Omsku

Rusko-ukrajinski sukob

06.јул 2026. I.M.

Napad Ukrajinaca dronovima na Omsk, najveću rusku naftnu rafineriju

Najveća ruska naftna rafinerija u Omsku našla se na meti napada dronovima, a prema navodima ukrajinskih vlasti, pogođen je jedan od ključnih energetskih objekata u Rusiji. Omsk je udaljen više od 2.500 kilometara od ukrajinske granice

Zastava Crne Gore uz zastavu EU

Crna Gora

06.јул 2026. B. B.

Parlamentarna većina za promenu Ustava: Crnogorci preskaču poslednje prepreke ka članstvu u EU

Vlast i opozicija u Crnoj Gori imaju dogovor o o izmenama Ustava koje će biti korak u ispunjavanju obaveza iz evropske agende te zemlje

Komentar
Predsednik stranke SRCE

Pregled nedelje

Režimski jad, beda i Zdravko Ponoš

Kako je informativni razgovor sa Zdravkom Ponošem probio dno beščašća? Imaju li opskurni likovi iz Informera policijske značke, a policajci legitimacije Informera ili to dođe na isto? I zbog čega kmeči Visoko javno tužilaštvo

Filip Švarm
Vidvdasnki protest, transparent na natpisom

Komentar

S Kosovom u srcu u ime onih koji ne znaju

U pohodu na vlast moraćemo manje obrazovanim građanima da kažemo ponešto od onoga što žele da čuju. Da li je to demagogija? Svakako. Da li je to isto što radi i Vučić? Nesumnjivo. Dakle, isti smo kao Vučić? E, u tome je kvaka. Nismo

Ivan Milenković
Miting SNS u Beogradu

Komentar

Porodica iz autobusa

Ljudi iz autobusa plaše se svega, a naročito da ne razljute glavu porodice. On im onoliko ponavlja da jedino zahvaljujući njemu imaju posao, zarade i penzije. Njihovo je samo da stoje, aplaudiraju i ostanu poslušni

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1852
Poslednje izdanje

Klimatske promene i Srbija

Globalni scenario, lokalni pakao Pretplati se
Fenomen: Miloš Medenica Medeni

Kako je influenser iz podzemlja stekao poverenje

Crna Gora

Sin svoje majke

Politički život i smrt

Svi skupa, svako za sebe i rizici

Velika Britanija

Trijumfalni pad Kira Starmera

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure