img
Loader
Beograd, 9°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Avganistan

Zloslutno obeležavanje

30. maj 2001, 21:43 Miodrag Radović
Copied

Edikt o žutim trakama usledio je posle vrenja unutar talibanskog pokreta u kome su pristalice čvrste ruke ojačale svoj položaj u vlasti. Režim je prošle sedmice organizovao javno bičevanje jednog nevenčanog para optuženog za seks

OVAKO JE POČELO: Spomenik Budi u Avganistanu, jedna od najvećih civilizacijskih vrednosti, više ne postoji

Tvrdokorna islamska vlast u Kabulu sleganjem ramena odbacila je međunarodno zgražavanje povodom objave da će Hindusi u Avganistanu morati da nose žute oznake. Talibani tvrde da će takvo obeležavanje ljudi zapravo zaštititi manjinske grupe od zloglasne prilježnosti verske policije.

Talibanski zvaničnici su potvdili da će pripadnici majušne hindustanske zajednice morati da nose komad žutog platna na grudima kad god izađu iz kuće. To je zato, kaže talibanska novinska agencija, da bi se sprečilo bilo kakvo „uznemiravanje“ onih koji nisu muslimani, a koje bi, bez oznake, mogla da zadrži verska policija.

Hinduskinje će morati da pokrivaju lice velom, kao i sve žene u Avganistanu, mada Hindusi kažu da njihove žene to rade od pamtiveka. Talibanska agencija dodaje da nije tačno da će Hidusima biti naloženo da istaknu žute zastave na krovovima svojih kuća i da će žute trake moći da nose i u unutrašnjem džepu. Još nije izvesno kada mula Mohamad Omar, samotni duhovni vođa talibana, namerava da ozakoni edikt. Ali, dosadašnje iskustvo sa talibanskim fatvama govori da kada se jednom objave bivaju neporecive.

Većina avganistanskih Hindusa, koji su se uglavnom bavili trgovinom i menjanjem novca, napustili su zemlju sredinom prošle decenije, pre nego što su talibani osvojili Kabul. Prema nekim procenama danas ih u Kabulu nema više od 500.

OSUDE: Vašington je odmah osudio potez talibana i nazvao ga „poslednjom u dugoj listi užasavajućih represija“. Predstavnik Bele kuće Ričard Boučer kaže da žuta značka nasilno žigoše manjinske grupe i da „nikad, nikad ne može biti opravdana“. Indija, postojbina Hindusa, izrazila je gnev opisujući edikt kao „žalostan“.

Ali, mirne reakcije pojedinih Hindusa u Kabulu navode na zaključak da bi žute trake, u najmanju ruku, mogle da ublaže represiju od strane verske policije, zadužene za poroke i vrline, koja rutinski tuče i zatvara Avganistance koji ne nose bradu.

Edikt o žutim trakama usledio je posle vrenja unutar talibanskog pokreta u kome su pristalice čvrste ruke ojačale svoj položaj u vlasti. Režim je prošle sedmice organizovao javno bičevanje jednog nevenčanog para optuženog za seks. Fazl Rahman i neimenovana žena dobili su po 100 udaraca šibom na stadionu u Kabulu pred hiljadama gledalaca.

Prošle sedmice talibanska garda je zatvorila jednu bolnicu, koju su osnovali Italijani, i isprebijala osoblje na osnovu dostave da su tamo muškarci i žene zajedno ručali. Zvaničnici su takođe zatvorili četiri od šest ureda UN-a zbog uvođenja dodatnih sankcija Avganistanu početkom ove godine.

Ali, ovo je prvi put da je demoralisana i okopnela hindustanska zajednica suočena sa nekim progonom. U martu, kada su talibani razorili dve džinovske, preko 1500 godina stare statue Bude u Bamijanu kao bogohulne, vlasti su rekle da će držanje „idola“ i dalje biti dozvoljeno unutar hinduističkih hramova. U Avganistanu, gde talibani surovo sprovode svoje konzervativno tumačenje sunitskog islama, privrženost bilo kojoj dugoj veri je opasno. Da bi preživeli, Siki i muslimani šiiti moraju neprekidno da pregovaraju s vlastima i da služenje svojoj veri prilagođavaju talibanskom diktatu.

Druge vere jedva da su prisutne u siromašoj zemlji od 25 miliona stanovnika. Kaže se da hrišćana nema, što je teško verovatno, a pouzdano se zna za jednog Jevrejina, avganistanskog rabina, kome je dozvoljeno da održava oronulu sinagogu u Kabulu.

Nema budista, ali su talibani i pored toga uništili istorijske statue Bude kao neislamske i idolopokloničke. Ali, među šačicom verskih manjina koje još postoje u nekom značajnijem broju, život pod talibanima je stalan izazov. Problemi su najveći za muslimane šiite, kojih ima više miliona, ali na koje talibani gledaju kao na nevernike. U velikim gradovima, kao što su Kabul i Hazrat, šiitima je dozvoljeno da se mole u džamijama i da uče u islamskim školama, ali u nekim seoskim oblastima oni se otvoreno proganjaju. Izveštaji iz severoistočnog Avganistana govore o periodičnim masakrima šiitskih etničkih grupa.

NAPOR: Sunitsko-šiitska šizma je u najvećem delu odgovorna za dugotrajno neprijateljstvo između Avganistana i šiitskog suseda Irana. Pošto većina avganistanskih šiita smatra da svoje etničke korene vuče iz drevne Persije, u vreme praznika kao što su persijska nova godina, poznata kao Nav Ruz, u Kabulu vlada velika napetost. Ove godine talibani su dozvolili šiitima da 21. marta, na nekoliko sati, posete svoje svetilištile Ali u Hazratu. Istovremeno su zvanično objavili da svi oni koji slave Nav Ruz moraju da budu „žigosani kao nevernici“ i da Avganistanci „moraju da mrze persijsku novu godinu“. Talibani priznaju samo lunarni kalendar i tekuća godina zvanično je 1421.

Edikt o žutim trakama došao je iz minstarstva za širenje vrline i zaštitu od poroka. Talibanski zvaničnici kažu da je zapravo reč o bezopasnom naporu da se Hindusi zaštite od zlostavljanja. „Hindusi ne treba da liče na muslimane zbog sopstvene bezbednosti, da ih ne bi uznemiravala verska policija“, kaže glavni predstvnik vlade Abdul Hai Mutmain. Vozila sa teško naoružanim pripadnicima talibanske verske policije rutinski patroliraju ulicama kako bi osigurala da žene nose čadore od glave do pete, da muškarci imaju brade i da se usrdno mole pet puta dnevno.

Novi edikt, kažu analitičari, po svoj prilici odražava dalji talibanski napor da uspostave svoje tvrdo viđenje islama na 95 odsto teritorije Avganistana koju danas kontrolišu. Navodno, talibanski dekret dalje nalaže da svi ljudi koji nisu muslimani u roku od tri dana napuste svaku kuću koju dele sa muslimanima, i da moraju da slede odredbe islamskog zakona ili da se suoče sa kaznom.

Talibanski pokret, koji do sada nije uznemiravao verske manjine u zemlji, sprema se da se na njih obruši, što bi bio još jedan pokazatelj da režim, izolovan međunarodnim finansijskim sankcijama i optužen da podstiče terorizam, postaje čak i nazadniji i da je spreman da se dodatno suprotstavi svetskom mnjenju.

Talibani vladaju nad 80 do 90 odsto Avganistana, zemlje koja prolazi kroz dvadeset drugu godinu rata. Borbe se nastavljaju između talibana i poslednjih preostalih neprijatelja okupljenih u Severnom savezu. Sa talibanama je u Avganistan došlo versko tumačenje koje zabranjuje ženama rad van kuće i školovanje, gledanje televizije, slušanje muzike i igranje karata.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Novi gradonačelnik Pariza Emanuel Gregoire

Francuska

23.mart 2026. K. S.

Pariz se ne da desničarima: Levičar nasleđuje levičarku

Pariz ostaje levo, Marsej potvrđuje kontinuitet, a Bordo menja politički pravac. Lokalni izbori u Francuskoj doneli su rezultate koji već sada nagoveštavaju kako bi mogla da izgleda borba za predsednika 2027. godine

Slovenija

22.mart 2026. S. Ć.

Parlamentarni izbori u Sloveniji: Liberali pobedili desničare

Na parlamentarnim izborima u Sloveniji za dlaku je pobedio liberalni Pokret Sloboda premijera Roberta Goloba desničarsku Slovenačku demokratsku stranku Janeza Janše

Bliski istok

22.mart 2026. Kersten Knip/DW

Katar, Saudijska Arabija, Emirati: Da li i dalje veruju Trampu

Da li zemlje Persijskog zaliva i dalje veruju Americi da drži pod kontrolom situaciju na Bliskom istoku?

Janez Janša u kaputu sa kravatom okružen mikrofonima i kamerama

Izbori u Sloveniji

22.mart 2026. Gaj De Loni (DW)

Robert Golob sa harmonikašem iz centra Ljubljane protiv Janeza Janše

Parlamentarni izbori u Sloveniji održavaju se u nedelju, 22. marta. Favoriti su vladajući Pokret Sloboda i opoziciona Slovenačka demokratska stranka, ali će svima biti potrebne i manjinske stranke

Lice Donalda Trampa pred velikom američkom zastavom

Rat na Bliskom istoku

22.mart 2026. A.I.

Trampov ultimatum Iranu: Ako za 48 sati Ormuski moreuz ne bude otvoren, uništiću vam elektrane

Predsednik SAD Donald Tramp postavio je ultimatum Teheranu: ako za 48 sati ne bude otvoren Ormuski moreuz, razoriće iranske elektrane

Komentar
Veran Matić na naočarima u plavoj košulji

Pregled nedelje

Da vam se digne svaka dlaka u kosi

Prisluškuju li vas? Bez brige – prisluškuju. Prikupljaju li vaše lične podatke? Nego šta. Prate? Sasvim  moguće. Prete li vam? Kako je kada to osetite na sopstvenoj koži, pitajte Verana Matića

Filip Švarm
Beograd, 15. mart

Komentar

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Nemanja Rujević
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u sali punoj starijih ljudi slikanim s leđa. Na bini dominira natpis

Pregled nedelje

Sprema li vlast lapot za penzionere

Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1837
Poslednje izdanje

Lokalni izbori 2026.

Gde su najveće šanse za promenu vlasti Pretplati se
Režimska politika sopstvene nekažnjivosti

Smrt individualne odgovornosti

Srpska pravoslavna crkva i zakon

Vladike su kraljevi na svojoj teritoriji

Intervju: Darko Tomović, predsednik Singlusa

Narodno pozorište ne sme pasti

Kako građani Amerike vide sukob sa Iranom

Rat bez saveznika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure