
Hronika
Ponovni zemljotres u Avganistanu: Stradalo najmanje 2200 ljudi
U četvrtak (4. septembar) zemljotres jačine 6,2 stepena Rihterove skale ponovo je pogodio Avganistan. Stradalo je najmanje 2200 ljudi, a povređeno je oko 3640
Tri zemljotresa, od kojih su dva bila 4,1 stepena Rihterove skale i jedan od 4,4, zabeležena su rano jutros (8. januar) u morskom području kod grčkog ostrva Santorini
Prema podacima Geodinamičkog instituta Nacionalne opservatorije Atine, najnoviji potresi na Santoriniju su se dogodili oko pet časova ujutru (8. januar) na području između ostrva Santorini i Amorgos, prenose grčki mediji. Sva tri zemljotresa na ovom ostrvu u Grčkoj okarakterisana su kao slabiji, a seizmolozi ne očekuju jače potrese.
Hiljade zemljotresa zabeleženo je od nedelje (2. februar), dok je u sredu bio najjači od 5,2 stepeni po Rihteru. Prema poslednjim procenama stručnjaka, sve su manje šanse za mogućnost da ostrvo pogodi zemljotres jačine 6, 6,1 ili 6,2 stepena Rihterove skale.
Desetine podrhtavanja i dalje se, ipak, beleže na tom području svakog dana.
Usled intenzivne seizmološke aktivnosti grčka vlada proglasila je vanredno stanje na Santoriniju. Tri četvrtine od 15.000 stanovnika koji su stalno naseljeni na Santoriniju je evakuisano.
Otkud toliko potresa
Stručnjaci se slažu da ostrvo doživljava ono što je grčki premijer nazvao „ekstremnim i zamršenim geološkim fenomenom“.
„To je zaista bez presedana, nikada ranije nismo videli nešto ovako u modernim vremenima u Grčkoj“, rekao je za BBC Atanasios Ganas iz Nacionalne opservatorije u Atini.
Santorini leži na Helenskom vulkanskom luku – lancu ostrva stvorenih nakon erupcija vulkana.
Međutim poslednja veća erupcija zabeležena je još 50-tih godina prošlog veka i razlog trenutnih seizmoloških aktivnosti ne može da se poveže sa aktivnostima vulkana.
Veliki broj zemljotresa na relativno malom području ne uklapa se u uobičajeni obrazac kada se posle glavnog udara beleži više naknadnih potresa.
Naučnici veruju da je seizmološka aktivnost počela još prošlog leta buđenjem vulkana na Santoriniju. U januaru je zabeležen nalet seizmičke aktivnosti sa manjim zemljotresima, koje su eskalirale prošle nedelje.
Doktorka Margarita Segou iz Britanskog geološkog zavoda opisala je da se potresi dešavaju svakodnevno u pulsevima. Ona kaže da obično kada se dogodi značajniji zemljotres, na primer jačine četiri, seizmičnost se povećava jedan do dva sata, ali zatim dolazi do ponovne relaksacije.
Međutim, do smirivanja tla još nije došlo i naučnici ne mogu da zaključe do kada bi ovakva situacija mogla da traje. Grčke vlasti upozoravaju da bi aktivnosti mogle da potraju nedeljama.
Ono što sve brine je što ne znaju da li je glavni potres prošao u sredu ili tek sledi. Ono u čemu se naučnici slažu da ono što se sada dešava na Santoriniju ne liči na vulkanske zemljotrese, koji imaju karakterističane niskofrekventne talase.
Izvor: RTS/Tanjug/BBC/Gardijan
U četvrtak (4. septembar) zemljotres jačine 6,2 stepena Rihterove skale ponovo je pogodio Avganistan. Stradalo je najmanje 2200 ljudi, a povređeno je oko 3640
Najmanje 16 osoba je izgubilo život, a 21 je povređeno kada je popularna lisabonska uspinjača Glorija iskliznula iz šina i udarila u zgradu. Tužilaštvo je pokrenulo istragu o uzroku nesreće, a portugalske vlasti privremeno su obustavile rad i preostale tri uspinjače radi bezbednosnih provera
Guverner Ron DeSantis i državni sanitarni inspektor Džozef Ladapo najavili su ukidanje svih obaveznih vakcina na Floridi. Lekari upozoravaju da bi to moglo dovesti do povratka bolesti poput malih boginja i dečje paralize
U ulici Jevfremova 46 u centru Lavova, u subotu 30. avgusta, linija života Andrija Parubija (na slici) mučno se ukrstila sa tokom veoma tragičnih zbivanja drame čiji je akter bio kao: galicijski ukrajinski nacionalista, čuvar sećanja na Ukrajinsku ustaničku armiju 1941-45. i na Ukrajinsku galicijsku vojsku 1918/9; kao komandant sotnije tokom Narandžaste revolucije 2004. i na Majdanu 2014; sekretar Saveta za nacionalnu bezbednost koji je podsticao formiranje dobrovoljačkih bataljona i odobrio Antiterorističku akciju u Donbasu 2014/5; predsednik Vrhovne Rade, koji je zagovarao raskid sa “moskaljima”, a promovisao ukrajinski jezik i crkvenu autokefalnost i zagovarao ulazak Ukrajine u EU i NATO
Kakvo sećanje prenosi Muzej okupacije i borbe za slobodu u Viljnusu? O čemu svedoče sačuvani dnevnički zapisi progonjenih u udaljene regione Sibira? Koliko je užasa i patnji pretrpljeno u sovjetskim gulazima i kako to utiče na današnji odnos Litvanaca prema Rusima
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve