img
Loader
Beograd, 3°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Zemljotresi na grčkom ostrvu

Zašto se Santorini trese na svakih nekoliko minuta

08. februar 2025, 11:03 Ma. J.
Foto: Unsplash / Dan
Santorini
Copied

Tri zemljotresa, od kojih su dva bila 4,1 stepena Rihterove skale i jedan od 4,4, zabeležena su rano jutros (8. januar) u morskom području kod grčkog ostrva Santorini

Prema podacima Geodinamičkog instituta Nacionalne opservatorije Atine, najnoviji potresi na Santoriniju su se dogodili oko pet časova ujutru (8. januar) na području između ostrva Santorini i Amorgos, prenose grčki mediji. Sva tri zemljotresa na ovom ostrvu u Grčkoj okarakterisana su kao slabiji, a seizmolozi ne očekuju jače potrese.

Hiljade zemljotresa zabeleženo je od nedelje (2. februar), dok je u sredu bio najjači od 5,2 stepeni po Rihteru. Prema poslednjim procenama stručnjaka, sve su manje šanse za mogućnost da ostrvo pogodi zemljotres jačine 6, 6,1 ili 6,2 stepena Rihterove skale.

Desetine podrhtavanja i dalje se, ipak, beleže na tom području svakog dana.

Usled intenzivne seizmološke aktivnosti grčka vlada proglasila je vanredno stanje na Santoriniju. Tri četvrtine od 15.000 stanovnika koji su stalno naseljeni na Santoriniju je evakuisano.

Otkud toliko potresa

Stručnjaci se slažu da ostrvo doživljava ono što je grčki premijer nazvao „ekstremnim i zamršenim geološkim fenomenom“.

„To je zaista bez presedana, nikada ranije nismo videli nešto ovako u modernim vremenima u Grčkoj“, rekao je za BBC Atanasios Ganas iz Nacionalne opservatorije u Atini.

Santorini leži na Helenskom vulkanskom luku – lancu ostrva stvorenih nakon erupcija vulkana.

Međutim poslednja veća erupcija zabeležena je još 50-tih godina prošlog veka i razlog trenutnih seizmoloških aktivnosti ne može da se poveže sa aktivnostima vulkana.

Veliki broj zemljotresa na relativno malom području ne uklapa se u uobičajeni obrazac kada se posle glavnog udara beleži više naknadnih potresa.

Naučnici veruju da je seizmološka aktivnost počela još prošlog leta buđenjem vulkana na Santoriniju. U januaru je zabeležen nalet seizmičke aktivnosti sa manjim zemljotresima, koje su eskalirale prošle nedelje.

Doktorka Margarita Segou iz Britanskog geološkog zavoda opisala je da se potresi dešavaju svakodnevno u pulsevima. Ona kaže da obično kada se dogodi značajniji zemljotres, na primer jačine četiri, seizmičnost se povećava jedan do dva sata, ali zatim dolazi do ponovne relaksacije.

Međutim, do smirivanja tla još nije došlo i naučnici ne mogu da zaključe do kada bi ovakva situacija mogla da traje. Grčke vlasti upozoravaju da bi aktivnosti mogle da potraju nedeljama.

Ono što sve brine je što ne znaju da li je glavni potres prošao u sredu ili tek sledi. Ono u čemu se naučnici slažu da ono što se sada dešava na Santoriniju ne liči na vulkanske zemljotrese, koji imaju karakterističane niskofrekventne talase.

Izvor: RTS/Tanjug/BBC/Gardijan

Tagovi:

Grčka Santorini Zemljotres
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Migracije

23.decembar 2025. Nik Martin / DW

Evropa i SAD kubure sa radnom snagom, ali migrante neće

Uprkos velikoj potrebi za radnicima, zemlje širom sveta nisu rade da prihvate migrante. Zašto je to tako?

Vučić i Al Nahjan na vojnoj paradi u Beogradu

Super bogataši

23.decembar 2025. K. S.

Najbogatije porodice na svetu: Vučićev prijatelj na drugom mestu

Najbogatijih 25 porodica na svetu uvećalo je svoje bogatstvo za gotovo 360 milijardi dolara za samo godinu dana, dostigavši ukupnu vrednost od 2,9 biliona dolara – nivo bez presedana u savremenoj istoriji

Sarajevo

Bosna i Hercegovina

23.decembar 2025. Dragan Maksimović (DW)

Ustav BiH: Zašto Romi ili Jevreji ne smeju da se kandiduju za Predsedništvo

Za Predsedništvo Bosne i Hercegovine smeju da se kandiduju samo predstavnici „konstitutivnih” naroda - Bošnjaci, Srbi i Hrvati. Uprkos presudi Evropskog suda za ljudska prava da to predstavlja fundamentalnu diskriminaciju, ništa se ne menja

crnogorski satelit

Svemirska istraživanja

22.decembar 2025. K. S.

Crnogorci lete u nebo: Lansiranje satelita „Luča” 28. decembra

Prvi crnogorski satelit trebalo bio kroz nekoliko dana da bude lansiran u svemir sa kosmodroma Vostočni. Crna Gora tako postaje prva država Zapadnog Balkana koja ima satelit koji joj u potpunosti pripada - tehnički, pravno i operativno

Svetski sukobi

22.decembar 2025. DW / DPA

Istorijski rekord sukoba u svetu: Od Srbije do Azije 1.450 političkih konflikata

Studija “Bezbednosni bilans 2025” pokazuje da je broj političkih sukoba različitog intenziteta u svetu ove godine dosegao istorijski maksimum. Osim ratova obuhvaćeni su i sankcije, trgovinski sporovi ili protesti kakvi se odvijaju u Srbiji

Komentar
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u Ovalnoj sobi Bele kuće sa Donaldom Trampom

Pregled nedelje

Zbog čega Tramp ne može da smisli Vučića

Lako je zamisliti kako vilom Bokeljkom u gluvo doba noći odjekuje Vučićev glas: „O Trampe, zašto me ne podnosiš?“ Odgovor na Truth Social najverojatnije bi glasio – „Zato što si šibicar“

Filip Švarm
Predsenik Srbije Aleksandar Vučić u Briselu u sedištu Evropske unije pred zastavama EU

Komentar

Ili Vučić ili EU

Građani Srbije nalaze se pred izborom: ili Vučić, ili Evropska unija. Sve ostalo je prazna priča

Andrej Ivanji
Niko od nas nema prava na odustajanje od slobode. Neprihvatljivo je klonuti duhom. Neprihvatljivo je napuštanje poslednje linije odbrane.

Komentar

Poslednja linija odbrane: Gotov je!

Niko od nas nema prava na odustajanje od slobode. Neprihvatljivo je klonuti duhom. Neprihvatljivo je napuštanje poslednje linije odbrane. Jer juriš varvara na tužioce i sudije njihov je poslednji atak. Iza toga je ambis

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1824
Poslednje izdanje

Propast projekta “Generalštab” i podizanje optužnice protiv ministra kulture

Dan kada im je krenulo nizbrdo Pretplati se
Intervju: Slobodan Beljanski, advokat

Demon zla hara našom državom

Intervju: Nikola Radin

Budžet Beograda – bankomat za povlašćene

Novi Pazar: Bitka za DUNP

Razvejavanje neznanja, propagande i predrasuda

Intervju: Anja Šifrin, predavačica na Univerzitetu Kolumbija

Suočavmo se sa fašizmom

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure