img
Loader
Beograd, 6°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Zemljotresi na grčkom ostrvu

Zašto se Santorini trese na svakih nekoliko minuta

08. фебруар 2025, 11:03 Ma. J.
Foto: Unsplash / Dan
Santorini
Copied

Tri zemljotresa, od kojih su dva bila 4,1 stepena Rihterove skale i jedan od 4,4, zabeležena su rano jutros (8. januar) u morskom području kod grčkog ostrva Santorini

Prema podacima Geodinamičkog instituta Nacionalne opservatorije Atine, najnoviji potresi na Santoriniju su se dogodili oko pet časova ujutru (8. januar) na području između ostrva Santorini i Amorgos, prenose grčki mediji. Sva tri zemljotresa na ovom ostrvu u Grčkoj okarakterisana su kao slabiji, a seizmolozi ne očekuju jače potrese.

Hiljade zemljotresa zabeleženo je od nedelje (2. februar), dok je u sredu bio najjači od 5,2 stepeni po Rihteru. Prema poslednjim procenama stručnjaka, sve su manje šanse za mogućnost da ostrvo pogodi zemljotres jačine 6, 6,1 ili 6,2 stepena Rihterove skale.

Desetine podrhtavanja i dalje se, ipak, beleže na tom području svakog dana.

Usled intenzivne seizmološke aktivnosti grčka vlada proglasila je vanredno stanje na Santoriniju. Tri četvrtine od 15.000 stanovnika koji su stalno naseljeni na Santoriniju je evakuisano.

Otkud toliko potresa

Stručnjaci se slažu da ostrvo doživljava ono što je grčki premijer nazvao „ekstremnim i zamršenim geološkim fenomenom“.

„To je zaista bez presedana, nikada ranije nismo videli nešto ovako u modernim vremenima u Grčkoj“, rekao je za BBC Atanasios Ganas iz Nacionalne opservatorije u Atini.

Santorini leži na Helenskom vulkanskom luku – lancu ostrva stvorenih nakon erupcija vulkana.

Međutim poslednja veća erupcija zabeležena je još 50-tih godina prošlog veka i razlog trenutnih seizmoloških aktivnosti ne može da se poveže sa aktivnostima vulkana.

Veliki broj zemljotresa na relativno malom području ne uklapa se u uobičajeni obrazac kada se posle glavnog udara beleži više naknadnih potresa.

Naučnici veruju da je seizmološka aktivnost počela još prošlog leta buđenjem vulkana na Santoriniju. U januaru je zabeležen nalet seizmičke aktivnosti sa manjim zemljotresima, koje su eskalirale prošle nedelje.

Doktorka Margarita Segou iz Britanskog geološkog zavoda opisala je da se potresi dešavaju svakodnevno u pulsevima. Ona kaže da obično kada se dogodi značajniji zemljotres, na primer jačine četiri, seizmičnost se povećava jedan do dva sata, ali zatim dolazi do ponovne relaksacije.

Međutim, do smirivanja tla još nije došlo i naučnici ne mogu da zaključe do kada bi ovakva situacija mogla da traje. Grčke vlasti upozoravaju da bi aktivnosti mogle da potraju nedeljama.

Ono što sve brine je što ne znaju da li je glavni potres prošao u sredu ili tek sledi. Ono u čemu se naučnici slažu da ono što se sada dešava na Santoriniju ne liči na vulkanske zemljotrese, koji imaju karakterističane niskofrekventne talase.

Izvor: RTS/Tanjug/BBC/Gardijan

Tagovi:

Grčka Zemljotres Santorini
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Crna Gora

06.фебруар 2026. Aleksandra Mudreša / DW

Golgota bezbednosnog sektora: Kako robijaši beže iz zatvora

Kako crnogorski robijaši beže iz zatvora i zašto niko za to ne odgovara?

Požar

06.фебруар 2026. N. M.

Vatreni oganj u Patagoniji: Uništeno preko 45.000 hektara argentinske šume

U argentinskim delovima Patagonije već nedeljama bukte surovi požari koji su u proteklih mesec i po dana uništili preko 45.000 hektara šuma. Nad živopisnim predelima uzdiže se gust dim, a kada padne mrak, vide se veliki plameni jezici kako se uzdižu u nebo

List konoplje, marihuana

Marihuana

06.фебруар 2026. K. S.

Severna Makedonija: Zaplenjeno 27 tona marihuane, slučaj povezan sa Srbijom

U Severnoj Makedoniji zaplenjeno je 27 tona marihuane koja se dovodi u vezu sa švercom droge u Srbiju i pet tona "trave" pronađene u selu Konjuh kod Kruševca

Automobilska industrija

06.фебруар 2026. N. M.

Sunovrat akcija Stelantisa: Očekivani gubitak 22 milijarde evra

Kompanija za proizvodnju automobila Stelantis, u čijem sklopu posluje i fabrika Fijata u Kragujevcu, objavila je u petak da očekuje gubitak od oko 22 milijarde evra

Vladimir Aleksejev

Rusija

06.фебруар 2026. B. B.

Atentat u Moskvi: Teško ranjen drugi čovek ruske vojne obaveštajne službe

General-pukovnik Vladimir Aleksejev hospitalizovan je u petak sa višestrukim ranama nanetim iz vatrenog oružja. Žrtva atentata u Moskvi je drugi čovek ruske vojne obaveštajne uprave GRU

Komentar

Pregled nedelje

Život u mafijaškoj državi

U čemu su sličnosti i razlike razlika između klasične mafijaške porodice i mafijaške države? Kakvu ulogu oba slučaja igra Capo di tutti capi? I gde je tu Srbija

Filip Švarm
Specijalna jedinica Žandarmerije u punoj opremi za razbijanje demonstracija na hameru

Komentar

Kad’ dunemo i vatru sunemo srušićemo Ćacilend

Milo Đukanović vladao je Crnom Gorom 32 godine. Vučić bi bar toliko da mešetari Srbijom, znači još jedno 18 godina – policijskom silom, tajnim službama, paravojnim partijskim formacijama, zauzdanim pravosuđem i pobesnelim tabloidima

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Đuro Macut u odelima sa kravatom. U pozadini dve zastave Srbije.

Komentar

Kolaps sistema i zaječarizacija Srbije

Režim igra na sve ili ništa. Vučić nema apsolutno nikakvu ideju šta da radi, osim da pokuša da vlada, doslovno, policijskom silom i tabloidima. Jer državni sistem se kao posledica nasilja, krađe i nesposobnosti raspao, kao u Zaječaru

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1831
Poslednje izdanje

U očekivanju izbora

Gojenje Bake Praseta uoči Božića Pretplati se
Intervju: Lazar Džamić

Izbori se dobijaju pomoću organizacije i komunikacije

Rekordna zaplena droge, pitanja i komentari

A u Konjuhu – pet tona “domaćice”

Intervju: Marija Radovanović

Ako se pobunimo svi, zaštitićemo sebe

Intervju: Nikola Strašek, pisac i reditelj

Umetnost sudi sudijama

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure