img
Loader
Beograd, 14°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Izrael

Vojna baza kao pritvorni centar: Palestinci navodno silovani i zlostavljani

13. avgust 2024, 11:48 Tanja Kremer (DW)
Sukob na Bliskom istoku Foto: AP
Sukob na Bliskom istoku
Copied

O vojnoj bazi Sde Tejman u južnom Izraelu dugo se nije znalo ništa. A onda su zaređale optužbe da je ovaj pritvorni centar pravo mučilište za Palestince. Izraelska zatvorska služba odbacuje sve optužbe ‌

Zlostavljanje, mučenje i silovanje – sve se to događa Palestincima u izraelskim pritvorskim centrima i zatvorima, izveštavaju Ujedinjene nacije, ali i razne organizacije za ljudska prava – i palestinske i izraelske, piše Dojče vele (DW).

U centru optužbi je vojna baza Sde Tejman u južnom Izraelu. Vojska je tu uspostavila pritvorski centar za osumnjičene palestinske militante nakon terorističkog napada Hamasa 7. oktobra 2023. Napadači su tada ubili gotovo 1.200 ljudi, a više od 240 odveli kao taoce u Pojas Gaze.

Nedavno se Sde Tejman ponovo našao u svetskim vestima: desetine izraelskih desničarskih ultranacionalista, uključujući i neke poslanike Kneseta, upali su u tu vojnu bazu, a kasnije i vojni sud u Beit Lidu. Demonstrirali su protiv hapšenja devetorice rezervista izraelske vojske koji su optuženi da su silovali palestinskog zatvorenika u Sde Tejmanu i tako ga teško zlostavljali, toliko da je morao da bude hospitalizovan.

U raspravi koja se povela o tome izraelski premijer Benjamin Netanjahu pozvao je na uzdržanost, drugi su neki političari podržali takvu akciju i zatražili imunitet za uhapšene rezerviste.

Incident je ujedno vratio u prvi plan izveštaje o uslovima u izraelskim zatvorima. Nedavno je tako izraelska televizija Kanal 12 objavila snimak na kojem se očigledno vidi silovanje jednog zatvorenika.

Vezane ruke, povez za oči

Zviždači su prvi put digli uzbunu u decembru 2023. Bili su to uglavnom izraelski lekari koji su radili u Sde Tejmanu: „Oči su im bile sve vreme vezane – 24 sata, nedeljama, mesecima. Ruke su im bile vezane na leđima sve vreme“, ispričao je Nadži Abas koji vodi odeljenje za zatvorenike i pritvorenike pri organizaciji Lekari za ljudska prava Izrael (PHRI). Od tada je ta humanitarna organizacija objavila nekoliko izveštaja s navodima o zlostavljanju.

„Nedeljama, pa čak i mesecima Sde Tejman je bio poput crne rupe. Niko nije znao ništa o tom mestu“, kaže Abas za DW.

Nakon napada 7. oktobra i rata u Pojasu Gaze koji je usledio, palestinski zatvorenici držani su u Sde Tejmanu bez optužnice, bez kontakta sa spoljnim svetom i bez pravnog zastupnika. Mnogi su kasnije vraćeni u Gazu, jer se očigledno kod njih nije mogla pronaći nikakva veza sa Hamasom, niti sa drugim militantnim grupama. Militantni islamistički Hamas, koji vlada Pojasom Gaze od 2007, Evropska unija, SAD i drugi svrstavaju u terorističke organizacije.

Ljudi u gomilama bežali iz severnog dela Pojasa Gaze

Mnogi od njih navodno su pokupljeni na kontrolnim tačkama koje je postavila izraelska vojska dok su ljudi u gomilama bežali iz severnog dela Pojasa Gaze kako bi izbegli teško bombardovanje izraelskih vazdušnih snaga. Prema Ministarstvu zdravstva koje vodi Hamas, izraelska vojska je od oktobra ubila više od 39.600 Palestinaca tokom svoje kontraofanzive u Pojasu Gaze.

Uhapšeni se nalaze u pritvoru na osnovu Zakona o „protuzakonitim borcima“. On omogućava izraelskoj vojsci hapšenje osumnjičenih militanata i njihovo držanje do 90 dana bez da im se omogući pristup advokatu. U većini slučajeva Izrael ne daje nikakve informacije o tome gde se uhapšeni nalaze, pa članovi porodica ne znaju ništa o sudbini svojih nestalih rođaka.

Nevladina organizacija Hamoked procenjuje, na osnovu brojki Izraelske zatvorske službe, da su 1.584 Palestinca trenutno pritvorena jer su klasifikovani kao „nezakoniti borci“.

Izraelska vojska odbacuje optužbe

Izraelske organizacije za ljudska prava podnele su poslednjih meseci nekoliko peticija izraelskom Vrhovnom sudu tražeći informacije o zarobljenicima, ali tražeći i da se zatvori Sde Tejman. Sud je otada zatražio od države da zatvorenike prebaci u druge pritvorske centre. Prema izveštajima medija, to se delom i dogodilo, ali najmanje 28 zatvorenika još uvek je u Sde Tejmanu.

Kao odgovor na istragu novinara Njujork tajmsa o navodnim zlostavljanjima u vojnom logoru Sde Tejman, izraelska vojska je u maju saopštila rekao da „u potpunosti odbacuje navode o sistematskim zlostavljanjima“. Vojni zarobljenički centri uspostavljeni nakon 7. oktobra deluju u skladu s međunarodnim pravom, a konkretne optužbe će biti istražene, naveli su iz izraelske vojske.

„Na putu do zatvora su me udarali nogama i tukli”

Nekoliko bivših zatvorenika progovorilo je o zatvorskim uslovima, a njihove izjave poklapaju se s izjavama lekara. Džamal Dukan (57), koji je sada u Gazi, ispričao je u telefonskom razgovoru da ga je u mau ove godine uhapsila, ispitivala i pretukla izraelska vojska u Džabaliji u Gazi. Zatim je, kako kaže, s drugim muškarcima iz izbegličkog kampa Džabalija odveden u jedan vojni kompleks, najverovatnije u Sde Tejman.

„Na putu do zatvora su me udarali nogama i tukli, vojnici su me vređali na arapskom i hebrejskom. Ruke su mi bile vezane, a oči zavezane sve vreme pritvora, čak i prilikom jela“, kaže Dukhan. Zatvorenici nisu smeli da razgovaraju jedni s drugima, da bi koristili jedan od dva WC-a, morali su, kako kaže, prethodno da prijave svoje ime.

Tokom zarobljeništva su ga, kaže, ispitivali su ga prvenstveno o njegovim komšijama i o tome da li oni pripadaju Hamasu ili drugim militantnim grupama. „Za ispitivanja koje vrši tajna služba postoji prostorija u kojoj se spava i koja ima glasan i uznemirujući zvuk 24 sata na dan“, kaže on. Nakon otprilike mesec dana, kako kaže, pušten je bez optužbi i vraćen u Gazu.

Navodi o zlostavljanju i u zatvorskom sistemu

„Vezati ljudima ruke dve nedelje je mučenje“, naglašava Nadži Abas iz nevladine organizacije Lekari za ljudska prava Izrael. Ekstremiteti su im, kako tvrdi, morali biti amputirani zbog infekcija. Prema smernicama Ministarstva zdravlja koje su podeljene Lekarima za ljudska prava, zatvorenici bi trebalo da ostanu vezani čak i tokom medicinskog tretmana, priča Abas.

U izveštaju od 31. jula, kancelarija UN za ljudska prava sakupila je izjave zatvorenika koji su prijavili da su držani „u objektima nalik kavezima, dugo vremena, goli i samo u pelenama“. Bili su, kako su naveli, lišeni hrane, sna i vode, dobijali su i batine, prilikom čega su korišćeni i elektrošokeri, a po telu su im gašene cigarete. Neki zarobljenici su izjavili da su na njih puštali pse, a drugi da su bili podvrgnuti tzv. voterbordingu, vrsti mučenja prilikom koje se osoba stavlja na leđa i vezuje, a vodom se poliva preko usta i nosa zbog čega se guši i ima osećaj kao da se davi.

Prema navodima organizacijama za ljudska prava, navodi o zlostavljanju ne odnose se samo samo vojne zatvore. Izveštaj organizacije B’Tselem pod naslovom „Dobrodošli u pakao“ pokazao je da su zlostavljanja u izraelskom zatvorskom sistemu postala normalna stvar. Ta izraelska grupa za ljudska prava prikupila je izjave 55 Palestinaca koji su bili zarobljeni u izraelskim zatvorima i kasnije pušteni – gotovo svi bez optužnice. B’Tselem zato ocenjuje da je to „sistemska, institucionalna politiku“ koja je, kako navodi organizacija, uvedena pod desničarskim ekstremističkim ministrom nacionalne bezbednosti Itamarom Ben Gvirom.

Izraelske zatvorske vlasti odbacuju optužbe

Izraelska zatvorska služba u izjavi za DW odbacuje optužbe organizacije B’Tselem i ističe da radi „u skladu sa zakonom i pod nadzorom državnog revizora“.

„Sva potrebna osnovna prava u potpunosti poštuju profesionalno obučeni zatvorski čuvari“, navodi se u saopštenju. „Nismo upoznati s opisanim navodima i, koliko je nama poznato, takvih incidenata iz nadležnosti MUP-a nije bilo. Ipak, zatvorenici i pritvorenici imaju pravo da podnesu pritužbu, koja će biti detaljno ispitana i kojima se bave zvanične vlasti.“

Međutim, u saopštenju se navodi i da su od 7. oktobra 2023. godine, po nalogu ministra Ben Gvira, ukinuti i ponovno pooštreni zatvorski uslovi koji su u prošlosti bili poboljšani.

Vojska je nedavno saopštila da će rezervisti osumnjičeni za zlostavljanje ostati u pritvoru najmanje do ove nedelje kako bi se „sprovela dalja istraga“. Takođe je saopštila da postoje dodatni dokazi koji su pojačali sumnje protiv petorice vojnika. Sada najpre treba da bude produžen njihov pritvor.

A prema izveštajima medija, povređeni zatvorenik u međuvremenu je vraćen u zatvor Sde Tejman.

Izvor: Dojče vele

Tagovi:

Zatvor za Palestince Izraelska vojna baza Sde Tejman Izrael Palestina
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Nemačka

11.mart 2026. Dijana Roščić (DW)

Sunovrat nemačke autoindustrije: Prepolovljen profit Folksvagena i ostale muke

Za Folksvagen 2025. godina bila je jedna od najgorih u ovom veku. Iako je u Evropi zabeležen rast, veliki padovi u Kini i Severnoj Americi su ipak preovladali. Kao razlozi se navode američke carine i problemi u Poršeu

Iran minira Ormuski moreuz

Rat na Bliskom istoku

11.mart 2026. I.M.

Iran postavio mine u Ormuskom moreuzu, strah od dodatnog poskupljenja nafte

Iran je počeo da postavlja pomorske mine u Ormuski moreuz, jednu od najvažnijih energetskih tačaka na svetu, kroz koju prolazi oko petine globalnog transporta sirove nafte, tvrde izvori američkih obaveštajnih službi

Katar

Rat na Bliskom istoku

11.mart 2026. I.M.

Iran pokrenuo raketne napade na američke baze u Kataru, Kuvajtu i Iraku

Iran tvrdi da je gađao američku Petu flotu i više vojnih baza na Bliskom istoku u, kako navodi, „najrazornijoj operaciji“ od početka sukoba

Folksvagen znak, vozila u pozadini

Nemačka

10.mart 2026. K. S.

Masovna otpuštanja u Folksvagenu: Do 2030. bez posla 50.000 ljudi

Prvobitno najavljeno masovno otpuštanje zaposlenih u Folksvagenu sad je još masovnije. Zašto jedna od najvećih autokompanija na svetu otpušta desetine hiljada ljudi?

Snimak koji je Kremlj brzo obrisao: Vladimir Putin kašlje tokom govora

Rusija

10.mart 2026. I.M.

Zašto je Kremlj uklonio video snimak Vladimira Putina koji kašlje

Video na kojem ruski predsednik Vladimir Putin prekida govor i kašlje tokom snimanja poruke za Međunarodni dan žena kratko je bio objavljen na Telegram kanalu Kremlja pre nego što je uklonjen

Komentar

Komentar

Jadnici

Pored sitnih kriminalaca i vucibatina za jednokratnu upotrebu postoji jedna kasta koja je na samom dnu naprednjačkog lanca ishrane. Nazovimo ih jadnici, mada njihov opis više odgovara stenicama

Andrej Ivanji
Aleksandar Vučić

Komentar

Psihopatologija govora protivurečnosti Aleksandra Vučića

Srbija je i meta-stabilna i hiper-ugrožena, i ekonomski tigar i tek što nije načisto propala, njenog predsednika i svi u svetu uvažavaju i obožavaju i hoće da ga svrgnu sa vlasti.  Govor protivurečnosti imao je svoju svrhu, ali se u međuvremenu izlizao

Ivan Milenković
Vukašin Đinović

Pregled nedelje

Da li ste građanin drugog reda

Zašto su studentu Vukašinu Đinoviću i njegovoj majci „kobre“ oduzele karte na ulazu u pozorište? Zbog čega je smenjena Jelena Mirković, direktorka srednje škole u Loznici? Šta govori naprednjačko vređanja zaposlenih iz britanske ambasade u Aranđelovcu? I da li ste i vi postali građanin drugog reda

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1835
Poslednje izdanje

Američko-izraelski napad na Iran

Apokalipsa na Bliskom istoku Pretplati se
Intervju: Dušan Lj. Milenković, politički konsultant

Režim puca po svim šavovima

Projekti Grada Beograda

Beograđani u prašini i lažima

"Svadba" i hrvatsko društvo danas

Ima li razloga za smeh

Priča iz života

Zašto je empatija selektivna

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure