

Nemačka
Prepolovljena prognoza privrednog rasta
Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto




Stručnjaci za Bliski istok zabrinuti su kako bi Izrael mogao da odgovori Iranu na masovni napad iz vazduha tokom vikenda. Bojazan je da bi dve države mogle da uđu u opasni krug napada i odmazde
Zvaničnici u Teheranu obećavaju da će idući put udar na Izrael biti još jači. Istovremeno, mnogi građani hrle na benzinske pumpe ili prave zalihe pirinča, piše „Dojče vele„.
Stručnjaci za Bliski istok zabrinuti su kako bi Izrael mogao da odgovori Iranu na masovni napad iz vazduha tokom vikenda. Bojazan je da bi dve države mogle da uđu u opasni krug napada i odmazde.
General Hosein Salami, komandant moćne iranske Revolucionarne garde, rekao je na iranskoj državnoj televiziji da je Teheran ušao u „novu jednačinu“ u kojoj će izraelski napadi na iranske „interese, imovinu, zvaničnike ili građane dobiti odgovor sa sopstvene teritorije“.
Načelnik generalštaba Hosein Bageri najavio je da će odgovor Irana biti „mnogo jači“ ako Izrael pokrene svoju akciju.
Mural na Palestinskom trgu u Teheranu je preko noći začinjen natpisom „Sledeći udarac biće snažniji“, napisanim na persijskom i hebrejskom.
„Antiizraelska osećanja su DNK Irana“
Hamed Mohamadi, iranski novinar iz Berlina, kaže za DW da se Iran oslanja na vojna sredstva kako bi demonstrirao snagu posle napada u Damasku u kojem je ubijeno sedam iranskih zvaničnika.
„Antiizraelska osećanja su DNK Islamske Republike. Takvim pristupom, nivo konflikta u regionu ekstremno je skočio“, navodi Mohamadi. „Poslednja eskalacija je ulazak u novu fazu, i praktično daje Izraelu zeleno svetlo da preduzme agresivnije akcije čak i na iranskoj teritoriji“.
No, među stanovništvom u Iranu čini se da su mnogi zabrinuti zbog mogućih izraelskih udara na iranske gradove.
Tokom nedelje je redakcija DW na persijskom jeziku zabeležila brojne objave na društvenim mrežama koje prikazuju duge redove na benzinskim pumpama iz straha od skoka cena.
Gužve su bile u supermarketima, a grabile su se osnovne namirnice poput pirinča i hleba. Iranska valuta rijal brzo je pala rekordno nisko u odnosu na američki dolar.
Mnogi Iranci osećaju neizvesnost
Soruš Mozafar Mogadam, pisac i analitičar koji je morao da napusti Iran posle talasa protesta protiv vlasti 2022. godine, kaže da je bio u kontaktu sa mnogim ljudima iz domovine tokom nedelje.
Za DW kaže da se mnogi osećaju zbunjeno i uplašeno. „Glavne teme su posledice mogućeg izraelskog vojnog napada na Iran, pesimizam u pogledu budućnosti i nesigurnost.“
„Jedan mladić sa kojim sam pričao rekao je da ne vidi perspektivu jer veruje da većina u Iranu ne može da utiče na agresivno ponašanje vlasti“, zaključuje on.


Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto


Tramp je u obraćanju naciji iz Bele kuće rekao da će SAD uništiti sve iranske elektrane i da će gađati naftna postrojenja, ako se sa iranskim liderima ne postigne dogovor


“Moramo da dejstvujemo brzo i punom silom da okupiramo teritoriju, odatle sve proteramo, sve uništimo i pretvorimo je u mrtvu zonu”, kaže penzionisani izraelski general Uzi Dajan. Zašto se veći broj Izraelaca tome ne suprotstavi? Zašto ista ta većina poziva Irance da u ime slobode i progresa izađu na ulice i sruše teokratsku vlast, a nemo posmatra kako Izrael gubi atribut “jedine demokratije Bliskog istoka”


Estonija, članica NATO-a i Evropske unije koja se graniči sa Rusijom, živi između priprema za najgori scenario i svakodnevice koja je još uvek mirna. Dok država ulaže u odbranu, najveće podele ne pravi granica već jezik, generacije i identiteti


Rođena je u Odesi iste 1889. godine kao i Čarli Čaplin, Tolstojeva Krojcerova sonata i Ajfelov toranj, pisala precizno o radosti prve ljubavi i o bolu slomljenog srca, tri puta se udavala i bila najbolja prijateljica tuđih muževa, suočila se sa smrću prvog muža pesnika Nikolaja Gumiljova i robovanjem sina, gubila nadu bez samosažaljenja, lični bol i tragedije svoje nacije pretvorila u besmrtne stihove, u starosti bila dostojanstvena u samoći i umrla je 5. marta 1966, istog dana i istog meseca kad je 1953. umro Josif Staljin – na dan koji je pri kraju života redovno svečano obeležavala
Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta
Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve