Izvršni odbor Sindikata novinara Slovenije posle mnogo oklevanja konačno je na sednici održanoj 21. septembra u Ljubljani odlučio da pozove novinare na štrajk i to na dan opštih parlamentarnih izbora, dakle u nedelju 3. oktobra
STICANJE EVROPSKIH ISKUSTAVA: Centar Ljubljane
U vreme kada zaključujemo tekst, sednica još traje, a prvi komentari su različiti – najčešća je neverica da će novinari uspeti da odole i izbegnu izveštavanje sa događaja takvog kalibra, pa bi „moralo se…“ moglo biti jeftino opravdanje ukoliko štrajk ne uspe. Tako je velika verovatnoća da štrajk organizovan u nedelju i na dan izbora neće imati veće efekte, ali je moguće i da upali već sama pretnja štrajkom. Ukratko, sindikat novinara koji poslednjih nedelja zbija svoje redove uspeo je tik pred izbore da postavi svoje protivnike u pregovorima (poslodavce) pred teško iskušenje. Gotovo je nemoguće zamisliti kako bi izgledao izborni dan u državi u kojoj svi nacionalni mediji ćute o glavnom događaju ne samo tog dana, već o događaju koji određuje pravac političkog života neke zemlje bar za naredne četiri godine.
Da sve bude ozbiljnije, najavljeni štrajk nema vremensko ograničenje, pa bi mogao da traje do „početka pregovora o nacionalnoj kolektivnoj konferenciji“. Pojedinosti o organizaciji štrajka zasad još nisu obelodanjene pošto štrajkački odbor te detalje i poslovnik tek treba da usvoji. Ovih dana treba da padne dogovor o tome kako će se novinari odnositi prema „informacijama od javnog značaja“ koje su po zakonu dužni da saopštavaju javnosti. A to su upravo informacije o rezultatima izbora, zbog čega se već čuju kritike da je novinarski sindikat najavom štrajka na izborni dan zapravo najavio kršenje zakonodavstva.
Drugo je pitanje – zašto slovenački novinari žele da štrajkuju. Novinari u Sloveniji mogu da se pohvale relativno dobrim platama (od 1000 do 2000 evra, neto) i činjenicom da do sada u medijima u kojima većinu drže domaći vlasnici, ali i državni i paradržavni fondovi, nisu doživeli veće trzavice. Problem je nastao kada su na predlog Sindikata novinara o produžetku odnosno obnovi sindikalnog ugovora poslodavci odgovorili da oni nisu potpisnici kolektivnog ugovora za novinare te stoga nemaju šta da pregovaraju o njegovoj promeni. Da šarada bude potpuna, predsednik sindikata novinara Slovenije Iztok Jurančič navodi primer javne televizije (RTV Slovenija), koja priznaje nacionalni kolektivni ugovor, dok Udruženje za štampu i medije u okviru Privredne komore Slovenije ne priznaje da taj ugovor važi. Za sada postoje obećanja da će se i novinari RTV Slovenije pridružiti štrajku kolega – ali samo iz solidarnosti. Osim novinske kuće Delo i mariborske Večeri, za štrajk će se najverovatnije odlučiti i ljubljanski Dnevnik, iako novinari drugih najvećih dnevnih novina u Sloveniji imaju usvojen poseban novinarski ugovor sa upravom kuće.
Štrajk podržava i predsednik Društva novinara Slovenije Grega Repovž, koji se zalaže da novinari zadrže „prihvaćene standarde“, a pride ističe da je za Društvo bila „pravi šok“ činjenica što poslodavci nisu hteli da pregovaraju o novom ugovoru. Jedan od osnovnih zahteva novinara jeste i da sadašnji kolektivni ugovor dobije „nacionalni“ status. Sindikat uz to traži i revalorizaciju plata za avgust, kao i to da Udruženje izdavača štampe povuče svoje „protivzakonito odbacivanje važnosti prethodnog kolektivnog ugovora“. Izdavači u ovom trenutku novinarima umesto jednog nude više posebnih kolektivnih ugovora, a razlike su pre svega u tarifama i u ulozi koje kolektivni ugovor predviđa za Sindikat i Društvo novinara Slovenije, a kojih u rečenim posebnim ugovorima – nema.
Kritike stižu i na račun Društva novinara Slovenije i Sindikat, koji su jedini donekle privilegovani predstavnici novinara. Društvo i Sindikat još donekle uživaju položaj nasleđen iz prethodnog režima, pa uprkos činjenici da veliki deo novinara nije u njihovom članstvu, koriste monopolski položaj u Društvu, pre svega u domenu postavljanja standarda. Paradoksalno, koriste formu „časnog suda“ da uzduž i popreko „presuđuju“ o kolegama koji su optuženi da su prekršili novinarski kodeks, koji se u Sloveniji unekoliko razlikuje od evropskog. Naročito u delu gde visoke etičke norme postavljaju isključivo novinari različitih standarda i kvalifikacija, za razliku od sličnih etičkih komisija u svetu. Problem je kako će tako razjedinjeno Društvo ubediti članstvo da ga sledi, iako je to u interesu svih poslenika sedme sile. Ukoliko štrajk, međutim, uspe, biće to odličan primer kako samo ujedinjen pritisak donosi rezultate. Bilo da je reč o učiteljima, policajcima, lekarima ili – novinarima.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Za život pod objektivima i mikrofonima građani Srbije mogu da zahvale opremi iz zemlje koja ima 700 miliona kamera i čije mere totalitarnog nadzora fasciniraju Velikog vođu više i od kineskih robota koji igraju “moravac”
Masovni protesti, provala nasilja, socijalno nezadovoljstvo i rekordno niska popularnost predsednika – Emanuel Makron je svojevremeno obećao revoluciju, a sada pubuna na ulicama širom otvara vrata za Marin le Pen
Dok se Kanada suočava sa posledicama američkih carina, separatistički pokret u naftom bogatoj Alberti dobija na snazi. Premijer Mark Karni pokušava da očuva jedinstvo zemlje novim ekonomskim obećanjima
Posle nasilnih protesta u više francuskih gradova, predsednik Emanuel Makron odbio je ostavku ministra unutrašnjih poslova Lorana Nunjeza. Premijer Sebastijan Lekornu saziva krizni sastanak, dok se policija i lokalne vlasti suočavaju sa posledicama nereda
Predizborna hapšenja zbog tobožnjeg „rušenja države“ svedoče o panici režima. Loša vest za njih je – ne mogu da uhapse ceo narod koji je rešio da se odbrani od naprednjačkih batina i izborne krađe
Obruč koji oko Ćacilenda steže Studentska lista sve je uži. Jer sve je više razmađijanih ljudi koji lažnog proroka vide kao ono što jeste: uličnog opsenara koji zavađa Srbiju
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.