img
Beograd, 11°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Makedonija – Nova kriza

Srljanje u prošlost

01. mart 2017, 19:58 Siniša Stanković
foto: ap photo
Copied

Sumeja Ademi je student prava, ima 19 godina. Dva mladića i devojka su je prošle nedelje napali, vukli i vređali dok je šetala u centru Skoplja s drugaricom. Razlog – nosila je maramu. Deo medija je preneo da je Sumeja svojim vršnjacima poručila da prekinu s mržnjom i da svima, umesto podela, trebaju mir, suživot i ljubav

Za „Vreme“ iz Skoplja

Pripadnici „Šarene revolucije“ su protekle dve godine na uličnim protestima simbolično farbali raznim bojama spomenike kontroverznog projekta za stvaranje novog nacionalnog identiteta – „Skopje 2014“, izražavajući protest protiv kriminala i kiča, zbog čega su bili optuživani za vandalizam, podaništvo Sorosu i stranim službama. Uoči promene vlasti, u kojoj će Socijaldemokratski savez Makedonije (SDSM) zameniti VMRO-DPMNE, a albanska DUI će, vešto trgujući sa obe makedonske partije, ostati kao konstanta, pripadnici „Građanske inicijative za jedinstvenu Makedoniju“ ove nedelje protestuju po trgovima makedonskih gradova, tražeći uspostavljanje nekakve crveno-žute linije prema „prokletim Albancima“ i „čistu Makedoniju“. Čekajući rasplet dugogodišnje političke krize, Makedonija i dalje baulja u mraku, dok u njoj i oko nje cveta lov u mutnom.

POCRNELO ŠARENILO: Posle napada na studentkinju Sumeju, prošlog petka je nekoliko stotina članova udruženja „Trdokorni“ marširalo od Sabornog hrama „Sv. Kliment Ohridski“ do spomenika braniteljima (pripadnicima bezbednosnih snaga iz konflikta 2001), pod motom „Makedonac za Makedonca, brat za brata!“. U pozivu na protest, učesnicima je savetovano da dođu „obučeni u crno“, bez partijskih, ali sa nacionalnim i državnim simbolima, a jedna od poruka je bila: „U nama ne možete naći partiju, u nama ćete pronaći čistu makedonsku krv, sa idealima naših predaka!“ Učesnici „Marša za Makedoniju“ su uz zahteve da se konačno povuku crvene linije i da dođe do nacionalnog i nadpartijskog ujedinjenja i uz poklike da „Niko ne sme da ucenjuje našu Otadžbinu!“, isticali da je njihov protest „simbolični zavet Makedoniji“.

Sumejina poruka najverovatnije nije doprla ni do nekoliko hiljada demonstranata koji su u ponedeljak uveče protestovali ispred Vlade i Sobranja, u organizaciji novoformirane „Građanske inicijative za zajedničku Makedoniju“. Oni su zahtevali da Makedonija ostane unitarna i jedinstvena, da se ne dozvoli kantonizacija, upotreba albanskog kao službenog jezika na celoj teritoriji države, uvođenje nove novčanice sa „albanskom aplikacijom“ (što je sve, navodno, kao deo platforme partija etničkih Albanaca prihvatio Zoran Zaev, lider SDSM), niti promene Ustava ili imena zemlje… Kosmopolitska poruka iz imena organizacije o zajedničkoj Makedoniji, posle nekoliko koraka demonstranata transformisala se u horski skandirane slogane o „čistoj Makedoniji!“, „gasnim komorama za Albance“ i o „prokletim Šiptarima“… Neformalni lideri Inicijative su pred kamerama izjavljivali da neće dozvoliti da Zaev formira vladu jer je „Sorosevim novcem plaćao albanske, ali i makedonske glasove na izborima“, da ne smeju da izgube jedinu državu koju imaju, dok Albanci imaju i druge dve, i da mora da se narod pita…“

U atmosferi nabijenoj strahom od nepredvidljive budućnosti, socijalne mreže kipte od rodoljublja. Iz patriotskih usklika i poziva na „Četvrti Ilinden“ i odbranu domovine izbija govor mržnje. U sveopšti haos se uključila i Makedonska pravoslavna crkva – Ohridska arhiepiskopija, čiji je Sveti arhijerejski sinod izrazio zabrinutost i pozvao na čuvanje unitarnog karaktera države, na pomirenje, oprost, odgovornost i na nacionalno jedinstvo. Jedan od najstarijih članova sinoda, vladika Petar, izjavio je da „postoji podsvesni strah među susedima da će možda vaskrsnuti makedonska imperija.“

MEDIJSKI RAT I POSLEDICE: VMRO-DPMNE je poslala saopštenje lokalnim partijskim komitetima za mobilizaciju članstva za suprostavljanje „prodaji zemlje“. Pred domovima, čak i na ulicama gde žive istaknutiji članovi SDSM ili javne ličnosti, eksponirane u nastupima protiv decenijske vlasti VMRO-DPMNE i DUI (koju su, osobito posle afere „Bombe“, obeležile kriminal, partijsko kidnapovanje institucija, iščezavanje pravne države i devastiranje ekonomije), osvanuli su grafiti sa uvredama „izdajicama i stranim slugama“. Deo portala na makedonskom jeziku prenosi naslove srpskih medija, u zavisnosti koju političku opciju zastupaju – od „Šiptaroljubac Zaev traži da Srbija bude optužena za genocid nad Albancima u Makedoniji“, do „Više od decenije pljačkali narod: Gruevski neće da preda vlast, pa izaziva haos u državi“. U propagandnom ratu ne zaostaju ni mediji na albanskom jeziku, koji prenose špekulacije kosovskih medija.

Međunarodna zajednica rutinski poziva sve partije da poštuju demokratske procese i da se fokusiraju na sprovođenje ključnih reformi, čime bi se postigli strateški ciljevi učlanjivanje u EU i u NATO, Evropska komisija je zvanično potencirala da neće spekulisati o sastavu Vlade i o njenom programu, ali da očekuje makedonsku vladu „sa širokom političkom podr-škom“ koja će se posvetiti reformama.

Ali, u osmom amandmanu, jednom od 28 kompromisnih amandmana koji su „zamenili“ 318 prethodno podnesenih u Predlog rezoluciji o napretku Republike Makedonije u evropskim integracijama, koju je u utorak sa 54 glasa „za“ i 8 „protiv“ usvojio Komitet za spoljne poslove Evropskog parlamenta, predviđa se da će Makedonija dobiti novu vladu i traži se „transparentna tranzicija“. I dok se u Makedoniji očekuje da predsednik Đorđe Ivanov dodeli mandat lideru SDSM-a Zaevu, koji je, pošto se VMRO-DPMNE nije dogovorila sa partijama etničkih Albanaca, konačno uspeo da sakupi 67 potpisa poslanika izabranih na parlamentarnim izborima u decembru prošle godine, EP u Rezoluciji kojom se potvrđuje pozitivna preporuka EK za otvaranje pregovora za članstvo Makedonije u EU, kao da već „zna“ da će u Makedoniji doći do promene na vlasti! I zahteva transparentnost, mirnu tranziciju, pozivajući sve strane „da se uzdrže od bilo kakvog ometanja efektivnog funkcionisanja parlamenta“.

Ipak, još se ne zna ko će u sledećem uzburkanom periodu voditi Makedoniju. Iako je SDSM, koja je već celu deceniju u opoziciji, osvojila 49 mandata i postigla dogovor sa dosadašnjim koalicionim partnerom VMRO-DPMNE, albanskom DUI (10 mandata), koalicijom „Alijansa za Albance“ (5) i partijom „Besa“ (3), čime je stekla uslove da formira Vladu, posle kontroverzne najave jednog od albanskih lidera Alija Ahmetija do završetka pisanja ovog teksta (utorak po podne) neizvesno je da li će albanske partije samo glasovima podržati vladu SDSM-a, ili će i učestvovati u novoj vladi. I suočiti se sa najavljenim uličnim protestima u organizaciji VMRO-DPMNE i njihovih satelitskih, građanskih organizacija i inicijativa.

Dijaspora i »dobrosusedstvo«

Dok evroposlanici poručuju da su regionalna saradnja i dobrosusedski odnosi suštinski elementi procesa proširivanja, da u procesu stabilizacije i asocijacije bilateralni sporovi ne bi trebalo da se koriste za ometanje pristupnog procesa i otvaranja pregovora, preko okeana su se javili zabrinuti makedonski iseljenici.

Vodeća organizacija na globalnom nivou – „Ujedinjena makedonska dijaspora“ (UMD) iz SAD, koja ima svoje predstavnike i u Kanadi i u Australiji, uputila je otvoreno pismo Visokoj predstavnici EU za spoljne poslove i bezbednosnu politiku Federiki Mogerini uoči njene posete Skoplju najavljene za četvrtak. U pismu se zahteva da se izvrši pritisak nad „neposlušnim“ članicama EU – Grčkom i Bugarskom, da se povuku sa svojih agresivnih pozicija u odnosu na Makedoniju, da se garantuju prava etničkih Makedonaca koji žive u te dve zemlje u regionima Egejske i Pirinske Makedoniji, da se otvore svi slučajevi ratnih zločina iz sukoba u Makedoniji u 2001, i da EU prizna makedonski identitet, kulturu, jezik, kao i Republiku Makedoniju – pod ustavnim imenom. Prema UMD, iako je Makedonija bila prva zemlja u jugoistočnoj Evropi koja je potpisala Sporazum o stabilizaciji i asocijaciji, uprkos svim njenim naporima „EU je ipak, u odnosu na Makedoniju – podbacila na sve moguće načine“.

UMD optužuje Grčku da „teroriše makedonski narod više od jednog veka“, da je pod njenim pritiskom Makedonija potpisala Privremeni sporazum iz 1995, kojim je promenila državnu zastavu, odrekla se svoje nacionalne manjine u susednim zemljama, i učlanila se u UN pod „zloglasnom i krajnje uvredljivom referencom Bivša Jugoslovenska Republika Makedonija“, a Bugarska da je „oduvek imala veoma slične neprijateljske namere kao i Grčka“ i da „Sofija cinično koristi političku krizu u Makedoniji, i iskorištava status članice EU da nudi bugarsko državljanstvo makedonskim građanima, ako oni prihvate bugarsko poreklo koje u stvari nemaju“. UMD optužuje i Albaniju, tvrdeći da „neposredno mešanje premijera Edija Rame u unutrašnje poslove Makedonije nakon izbora (lideri partija makedonskih Albanaca su pre ponuđene Platforme za pregovore sa VMRO-DPMNE i kasnije sa SDSM razgovarali sa Ramom u Tirani i Tačijem u Prištini, prim. aut.), potvrđuje da se neće ostvariti obećanja međunarodnih posrednika da će Ohridski sporazum zaštiti unitarni suverenitet Makedonije“.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Svet

27.oktobar 2026. M. L. J.

Peti Smit pozvala Amerikance da glasaju protiv Trampove očajne vlasti

Peti Smit poziva građane Amerike da iskoriste moć svog glasa protiv Trampovog „žalosnog vođstva”

Svet

27.oktobar 2026. Redakcija Vremena

Izrael bira premijera: Najznačajniji izbori u istoriji zemlje, Netanjahuu se klati stolica

U Izraelu su u utorak ujutru otvorena biračka mesta za jedne od najznačajnijih izbora u istoriji zemlje. Pred biračima se sada nalazi dobro poznato pitanje: da li bi Benjamin Netanjahu, premijer sa najdužim stažom u istoriji zemlje, trebalo da ostane na vlasti?

Luiz Inasio Lula da Silva

Svet

26.oktobar 2026. B. B.

Lula osvojio novi predsednički mandat u Brazilu, Bolsonaro odbija da prizna poraz

Predizbornu kampanju obeležile su i rasprave o političkoj prošlosti kandidata, pošto su se obojica tokom karijere suočavala sa optužbama za korupciju

Ilijana Jotova, aktuelna predsednica Bugarske

Bugarska

25.oktobar 2026. M.S.

Predsednički izbori u Bugarskoj: Drugi krug gotovo izvestan

Predsednički izbori održavaju se danas u Bugarskoj. Do 15 časova glasalo je oko 15 odsto birača. Prema proceni anketara drugi krug je gotovo izvestan

Rusko-ukrajinski rat, dron

Svet

25.oktobar 2026. Sofija Serova/DW

Ukrajinski dronovi sve češće parališu moskovske aerodrome: Preti li Rusiji vazdušni kolaps?

Moskovski aerodromi su u oktobru gotovo svakodnevno obustavljali rad zbog ukrajinskih dronova, a stručnjaci upozoravaju da bi dalja eskalacija mogla ozbiljno da ugrozi civilni vazdušni saobraćaj u Rusiji

Komentar

Komentar

Kraj

Građani Srbije su izrekli politički sud. O nasilju, progonu, zloupotrebama, proneverenom novcu moraju da odlučuju oslobođene institucije na osnovu zakona

Igor Božić

Komentar

Tabloidni mediji, jutro posle: Rekvijem za zlo

Rekvijem za zlo ne mora da bude svečan. Ponekad zvuči kao drhtav glas u jutarnjem programu i kao priča o zimskim gumama.

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Slavlje nakon pobede Studentske liste na izborima

Komentar

Prvi potezi buduće vlade

Potrebno je, najpre, nekako se dovući do čina primopredaje vlasti, ako s esenesovske strane bude bilo koga ko bi vlast predao. Hoćemo reći: Vučiću i njegovoj ekipi ne sme se verovati ni dve sekunde sve dok se vlast ne konstituiše

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1868
Poslednje izdanje

Ova situacija

Dan odluke – svi na izbore Pretplati se
Izbori 2026: Od studentske pobune do odluke na biralištima

Trnovit put do promena

Intervju: Tihomir Stanić, glumac na Studentskoj listi

Ljudi su željni pravde i normalnosti

Izborna kampanja i prateći troškovi

Vladajuća stranka na državnim jaslama

Intervju: Ana Graovac, urbanistkinja

Dubai pored Morave, ali na septičkim jamama

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure