img
Loader
Beograd, 8°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Holivud i politika

Sram vas bilo

18. januar 2017, 19:09 Radoslav Ćebić
fotografije: ap
Copied

Od Marlona Branda do Meril Strip pozornicu na dodelama Oskara i Zlatnog globusa poneki laureati su koristili da javnosti pošalju direktnu političku poruku. Najčešće su ukazivali na težak položaj etničkih, verskih ili seksualnih manjina, na probleme kao što je globalno zagrevanje, a u poslednje vreme upućuju oštre kritike "najmoćnijoj osobi na svetu", predsedniku Sjedinjenih Američkih Država

Zlatni globus je godišnja nagrada za izuzetnost u oblasti filma i televizije koju dodeljuju strani novinari akreditovani u Holivudu, a prva ceremonija je održana 1944. Dve godine kasnije rodio se Donald Tramp, budući milijarder i predsednik SAD i najčešće prozivana osoba na ovogodišnjoj dodeli Zlatnog globusa, a da mu niko, pritom, nije pomenuo ime.

Antitrampovsko veče otvorio je komičar i domaćin svečanosti Džimi Felon pitajući se šta bi se desilo da je psihotični negativac, kralj Džofri, iz nominovane serije Igra prestola preživeo. „Pa, saznaćemo za dvanaest dana“, rekao je aludirajući na Trampovu inauguraciju zakazanu za 20. januar. Nastavio je britanski glumac Hju Lori, dobitnik Zlatnog globusa za sporednu mušku ulogu u BBC-jevom TV filmu Noćni menadžer, rečima: „Prihvatam ovu nagradu u ime svih milijardera psihopata gde god bili.“ Zahvaljujući se Udruženju stranih novinara u Holivudu, organizatorima ceremonije, Lori je rekao da su Holivud, stranci i novinari „najponiženiji segmenti američkog društva“.

Međutim, budućeg predsednika SAD najviše je razljutio govor ovogodišnje dobitnice Zlatnog globusa za životno delo Meril Strip, „jedne od najprecenjenijih glumica u Holivudu“, kako ju je besno na Tviteru nazvao Tramp, uvređeno dodajući: „…Ne poznaje me, a napada me.“ Nadovezujući se na Lorijeve reči, Meril Strip je rekla: „…Holivud je prepun došljaka i stranaca. Ako ih sve budemo išutirali, nećemo imati šta da gledamo osim fudbala i mešovitih borilačkih veština (Mixed martial arts), a to uopšte nije umetnost.“ Zatim je podsetila na događaj kojeg se Donald Tramp, očigledno, ne stidi, ali bi voleo da su ga svi zaboravili: u toku izborne kampanje Tramp je, rugajući se, oponašao novinara „Njujork tajmsa“ koji ima teškoće sa govorom. „Još uvek mi to ne izlazi iz glave“, izjavila je Strip i precizno zaključila: „Kada neko ko je toliko moćan javno pokaže svoju sklonost ka ponižavanju, to onda utiče na svačiji život jer, na neki način, drugima odobrava da učine to isto.“ Ovo i govori još nekoliko drugih dobitnika Zlatnog globusa koji su komentarisali neprikladne nastupe u javnosti predsednika SAD bili su dovoljni da Tramp jetko etiketira Meril Strip kao „Hilarinu ljubiteljku“ i da kaže da nije iznenađen što su ga kritikovale „liberalne filmadžije“.

…Majkl Mur,…

Nije ovo bilo prvi put da f ilmadžije imaju šta da poruče američkom predsedniku. Majkl Mur, reditelj bez dlake na jeziku, izjavio je 2003, samo nekoliko dana posle početka američke invazije na Irak, primajući Oskara za najbolji dugometražni dokumentarni film Žeđ za nasiljem, da „živimo u svetu u kojem nas jedan čovek šalje u rat zbog izmišljenih razloga“. Potom se, nadjačavajući kakofoniju aplauza i zvižduka, obratio predsedniku: „Mi smo protiv ovog rata, gospodine Buš. Sram vas bilo… sram vas bilo…“

MANJINE: Prvi dobitnik koji je odbio da primi Oskara bio je Marlon Brando, pobednik u kategoriji za najboljeg glumca za film Kum 1973. godine. On je na ceremoniju kao svoju izaslanicu poslao Sašin Malo Pero iz plemena Apača. Ova mlada žena, koja nije prihvatila da uzme statuu Oskara iz ruku Rodžera Mura, bila je aktivi-stkinja za prava američkih domorodaca. Iako pod velikom i vidljivom tremom, Sašin se u Brandovo ime ljubazno zahvalila na nagradi i dodala da on ne želi da je primi zbog „načina na koji su američki Indijanci tretirani u filmskoj i televizijskoj industriji“.

Pet godina kasnije Vanesa Redgrejv dobila je Oskara za najbolju žensku sporednu ulogu u filmu Džulija, a svoj nastup na dodeli iskoristila je da napadne američku Jevrejsku odbrambenu ligu nazvavši je grupom „cionističkih razbojnika“, što je, verovatno, posledica njenog dokumentarca o Palestinskoj oslobodilačkoj organizaciji, produciranog iste godine.

Šon Pen, koji je osvojio Oskara za ulogu gej aktiviste i političara Harvija Milka, obratio se građanima koji su te 2009. u Kaliforniji glasali protiv zakona o istopolnim brakovima naglašavajući „sramotu u očima njihove unučadi ako nastave s takvom politikom“. Iste večeri je dobitnik nagrade za najbolji scenario za isti film Milk Lens Blek, sa rukom na grudima, samouvereno poručio: „Obećavam vam da ćete imati jednaka prava na saveznom nivou širom naše velike države.“

Frazu „ilegalni imigrant“ koju je redovno koristila novinska agencija Asošiejted pres, Natali Portman je uspela da promeni u „neregistrovani imigrant“ tokom dodele Oskara 2012. Prva Afroamerikanka koja je dobila Oskara, Hale Beri, za ulogu u filmu Bal monstruma 2002, potreseno je izjavila da je „ovaj trenutak toliko veći od mene“, dodajući da „svaka bezimena, nepoznata obojena žena ima svoju priliku, jer su sva vrata večeras otvorena“.

IDEOLOGIJA: Sama holivudska elita nikad nije bila tako podeljena kao kada se uručivao počasni Oskar za životno delu reditelju Eliji Kazanu 1999. Ovaj imigrant grčkog porekla, rođen u Otomanskom carstvu, spada među najznačajnije američke reditelje. Njegovi filmovi Na dokovima Njujorka i Tramvaj zvani želja doneli su prve Oskare Marlonu Brandu i Karlu Maldenu. Deo javnosti se žestoko suprotstavljao ovoj odluci Američke akademije za film jer je Kazan svedočio pred zloglasnim Komitetom za antiameričku delatnost kojim je rukovodio čuveni antikomunistički senator Džozef Makarti tokom pedesetih godina. Kada su Robert de Niro i Martin Skorseze uručili nagradu Kazanu, polovina sale je stajala i aplaudirala, a druga polovina je sa manje ili više srdžbe sedela. Stiven Spilberg je sedeo i aplaudirao, Ed Heris je takođe sedeo ali bez aplauza, a najupečatljiviji utisak ostavio je Nik Nolti sedeći namršten s prekrštenim rukama. Ispred dvorane okupilo se dvestotinak demonstranata, takođe podeljenih u dve grupe, koje su podržavale ili omalovažavale Eliju Kazana. Za jedne je bio najveći patriota, za druge najveći izdajnik i denuncijator. Kazanov dugogodišnji prijatelj i inicijator te nagrade Karl Malden dugo je u sali stajao i aplaudirao, zajedno s njim i Helen Hant, Kurt Rasel, Voren Biti, Keti Bejts. Među njima je bila i Meril Strip.

Kazan je u januaru 1952. svedočio pred Makartijevim komitetom kada je priznao da je tokom tridesetih dve godine bio član Komunističke partije, ali je odbio da prokaže svoje kolege. Četiri meseca kasnije je promenio mišljenje, ponovo svedočio i saopštio ko je sve bio član ili simpatizer komunista. Među tih osam označenih komunista bila je i glumica Pola Miler, supruga čuvenog osnivača glumačke škole Lija Strazberga. Skoro svi, ako ne i svih osam, bili su već ranije prokazani tokom svedočenja drugih.

PRLJAVA KAMPANJA: Dva događaja koja su obeležila poslednju američku kampanju za predsedničke izbore zbila su se, otprilike, u isto vreme. Tramp je u jednoj debati rekao da bi njegova protivnica Hilari Klinton trebalo da završi u zatvoru kad on bude izabran, što je zgrozilo američku javnost nenaviknutu na takav predizborni rečnik. S druge strane, čuveni glumac Robert Deniro objavio je na društvenim mrežama video u kojem se pogrdnim rečima (koje ovde ne mogu biti citirane) obratio kandidatu Donaldu Trampu. Svoj izliv besa de Niro je završio porukom da će, ako sretne Trampa, da ga udari posred lica. To je u američkim medijima primljeno bez previše buke, kao manje ili više normalan deo kampanje. E, sad, zamislite šta bi se dogodilo kad bi u Srbiji Voja Brajović, na primer, poput svog američkog kolege tako eksplicitno nahranio nekog predsedničkog kandidata. Javnost bi urlala do neba, Savet za štampu bi bio u stalnom zasedanju, a Tužilaštvo bi užurbano sprovodilo istražne radnje tražeći dokaze za makar prekršajno, ako ne i krivično delo. A kada neki ovdašnji političar obeća da će njegovi protivnici svi odreda „ići na robiju“ u trenutku „kad oni dođu na vlast“, pa to je u Srbiji kao – dobar dan.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Manipulacija

10.novembar 2025. I.M.

Skandal na BBC-ju: Ostavke čelnih ljudi zbog montiranog Trampovog govora

Nakon otkrića da je u emisiji „Panorama“ spojen sadržaj dva nepovezana dela govora Donalda Trampa, rukovodstvo BBC-ja preuzelo je odgovornost i podnelo ostavke

Belorusija

09.novembar 2025. Tatsjana Harnalik/DW

Kad deca uče da umru za otadžbinu

Beloruski režim sistematski šalje decu na vojnu obuku i u „ratne igre“. Škole ih podučavaju odanosti i potrebi da se umre za otadžbinu

Sirija u Beloj kući

09.novembar 2025. Kersten Knip/DW

Nekada traženi terorista, danas traženi državnik

Šta će doneti prva poseta Sirijskog predsednika Ahmed al Šara Beloj kući

Rama Duvadži i Zohran Mamdani sleva pobedu u trci za gradonačelnika Njujorka

SAD

08.novembar 2025. Vukašin Karadžić

Ko je Rama Duvadži, najmlađa prva dama u istoriji Njujorka

Rama Duvadži će sa 28 godina biti najmlađa prva dama u istoriji Njujorka. Politički angažovana umetnica se, međutim, svakako neće ograničiti na ulogu supruge budućeg gradonačelnika „Velike jabuke“ Zohrana Mamdanija

Nemačka

07.novembar 2025. Izabel Ber / Izabel Štreh / DW

Da li će Nemačka konačno zabraniti posedovanje snimaka silovanja?

Posedovanje snimaka silovanja odraslih u Nemačkoj nije kažnjivo, međutim ministri pravde raspravljaju o predlogu da se taj zakon ipak promeni

Komentar
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić euforičan, sa ispruženom rukom

Pregled nedelje

Vučić, zaštitnik nepravde

Aleksandar Vučić sprovodi neobjavljeni državni udar. Džaba kreči. Nema on odbranu od zahteva za pravdom. Jer kako da pogleda u oči majci koja štrajkuje glađu, umiri narod na ulicama i utiša đačiće koji na ekskurziji viču – „Pumpaj!“

Filip Švarm
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić gleda u visinu ispred Narodne Skupštine

Komentar

Predsednik Ćacilenda

Aleksandar Vučić misli da u utorak putuje za Brisel u svojstvu predsednika Republike Srbije, ali zapravo odlazi kao predsednik Ćacilenda. Na to je sam sebe sveo, samo što toga još uvek nije svestan

Andrej Ivanji
U Novom Sadu je održana ogromna komemoracija za žrtve nadstrešnice, dirljiva i neophodna. Fiksacija na tačan broj ljudi tu je potpuno promašena jer ovo više nije ta igra.

Komentar

Besmisleno prebrojavanje na pomenu

U Novom Sadu je održana ogromna komemoracija za žrtve nadstrešnice, dirljiva i neophodna. Fiksacija na tačan broj ljudi tu je potpuno promašena jer ovo više nije ta igra

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1818
Poslednje izdanje

Štrajk glađu Dijane Hrke

Jedna žena protiv trulog sistema Pretplati se
Posle obeležavanja godišnjice tragedije

Režimski debakl u Novom Sadu

Kratka hronologija 2025

Luciferov izaslanik za Srbiju

KK Partizan

Ostoja između dve vatre

Intervju: Miloš Lolić i Borisav Matić

Neposlušni umetnički tim Bitefa

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure